KROATISTI NE GOVORE KAO LINGVISTI
Igor LASIĆ
9. siječnja, 2008.

Lingvistica dr. Snježana Kordić, donedavno zaposlena na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu, izazvala je tjednik "Fokus" da ukaže kako se to "široko otvorio prostor Državnom odvjetništvu RH da pokrene kazneni postupak" protiv nje i Velimira Viskovića, glavnog urednika časopisa "Književna republika" u kojem je dr. Kordić objavljivala tekstove. Ali, reagirao je na to već Institut za slavistiku Sveučilišta "Johannes Gutenberg" u Mainzu, pismom ministru znanosti i obrazovanja RH, izražavajući nadu da će pravosudno sve ostati na desničarskim pustim željama

Tokom dugogodišnjeg nametanja jezičnih promjena u hrvatskome jeziku, jedan stručni glas polemički muti vodu agresivnim politikantima što su zapasali malne cjelokupni javni prostor, a sad nanovo prizivaju i sudski progon kontra neistomišljenika. Lingvistkinja te slavistkinja doc. dr. Snježana Kordić, naime, koja je do prošle godine radila na Goetheovom sveučilištu u Frankfurtu, izazvala je prije nekoliko dana tjednik Fokus da s gornjih razloga ukaže kako se "široko otvorio prostor Državnom odvjetništvu RH da pokrene kazneni postupak" protiv nje i Velimira Viskovića, glavnog urednika časopisa Književna republika u kojem je dr. Kordić objavljivala tekstove. Ali, reagirao je na to već Institut za slavistiku Sveučilišta "Johannes Gutenberg" u Mainzu, pismom ministru znanosti i obrazovanja RH, izražavajući nadu da će pravosudno sve ostati na desničarskim pustim željama...

Jezik za zube

- Radili ste na fakultetima u Zagrebu i Osijeku, u Bochumu, Münsteru, Frankfurtu i Berlinu, objavili nekoliko lingvističkih knjiga u Hrvatskoj i u Njemačkoj, dobili za njih pozitivne recenzije na raznim kontinentima... A usto već godinama polemizirate s hrvatskim jezičnim puristima.

- Da, polemiziram jer u Hrvatskoj se već godinama izgrađuje uvjerenje da jezik ne valja, da ga treba popravljati po uzoru na neko zlatno doba iz prošlosti. Traži se da zato više ne koristimo neke riječi, da čistimo jezik, da se podvrgavamo lektoriranju koje ima razmjere jezične cenzure. Ali priča o zlatnom dobu je mit. Ne postoji neko idealno vrijeme u prošlosti na koje se treba ugledavati.

- Hrvatski jezikoslovci očito rado posežu za mitovima, a svakako i ne samo hrvatski. No, kako to izgleda u Njemačkoj, u kojoj ste inače habilitirali kao jedini hrvatski lingvist?

- Već unazad pola stoljeća u Njemačkoj nema jezičnog purizma, a razdoblje kada je on vladao bile su tridesete godine prošlog stoljeća, u doba nacizma. Pa ni onda najveći broj njemačkih lingvista nije sudjelovao u purificiranju jezika. Odavno se njemački lingvisti ograđuju od tog razdoblja kao sramotnog u njemačkoj povijesti i nazivaju 30-e godine grotesknim primjerom jezične politike koji je napravio mnogo zla. Pervertirano-filološke grijehove i nesreće tog vremena uzimaju kao primjer za opomenu.

- Jezični puristi iz HAZU rado istupaju sa zloslutnim predviđanjima o propasti hrvatskog jezika. U zadnjoj takvoj izjavi, kojoj ste se polemički suprotstavili, oni iskazuju bojazan da će nam EU oduzeti jezik, progutati nas kao "sitnež", skupa s našim "krupnim" jezičnim razlikama...

- HAZU pravi paniku o propasti jezika kako bi poticao donošenje zakona o jeziku kojim bi pojačao jezičnu cenzuru nad Hrvatima. A potiče i odbojnost prema Evropi, sugerirajući da su neprijatelji na sve strane, da je EU u nekakvoj zavjeri sa Srbijom protiv Hrvatske. Stvar je u tome da kod nas, ali i u drugim balkanskim državama, vlada nacionalizam, a nacionalizmu stalno treba postojanje nekakvih neprijatelja jer on inače oslabi u društvu. Pa evo, ušla je u EU Austrija i nitko joj nije oduzeo njene jezične razlike. A tih razlika naspram jezika Nijemaca ima barem toliko koliko i između Hrvata i Srba.

Država, nacija, jezik

- Zbog vašeg polemiziranja s hrvatskim jezikoslovcima, oko toga govore li Hrvati i Srbi istim jezikom, prije nekoliko dana su vas u zagrebačkom tjedniku Fokus optužili kao "dio lanca koji programski potkopava temelje hrvatske države"...

- Kod nas vlada uvjerenje da bi hrvatska nacija odnosno država bila defektna ili čak da bi njeno postojanje bilo dovedeno u pitanje ako bi se ustanovilo da istim jezikom govore i još neke nacije u našem okruženju. Međutim brojni primjeri, pa i iz našeg neposrednog okruženja, osporavaju takvo viđenje stanja stvari. Naime, postoji austrijska nacija bez obzira što ona govori jezikom kojim govore još neke nacije. Kao i u našem slučaju, i Austrijanci imaju niz jezičnih posebnosti naspram Nijemaca i one su jasno pobrojane npr. u Austrijskom rječniku. Austrijska standardna varijanta zajedničkog jezika je u sveopćoj upotrebi u Austriji, na njoj su pisani svi udžbenici u toj zemlji, sva uprava i svi mediji koriste tu varijantu.