VIRTUALNUŠKI DILETANTI
Ivica
18. srpnja, 2003.
Sustav za obračun plaća u državnoj upravi, kakav je japanska Vlada ovih dana naručila od IBM-a i Fujitsua, tvrtka Plus Plus dovršila je 4. travnja prošle godine, a hrvatska ga je Vlada preuzela 27. studenog iste godine, no on se ni do danas ne koristi, bez ikakvog objašnjenja. Glavna prednost sustava sastoji se u mogućnosti da se s jednog mjesta može nadzirati isplata plaća za sve korisnike proračuna. Uz to, sustav omogućuje i goleme uštede u proračunu
- Vijest koju su ovih dana objavili Washington Post i Reuters glasi ovako: japanska Vlada naručila je od IBM-a i Fujitsua projektiranje softverskog sustava za obračun plaća zaposlenih u tamošnjoj državnoj administraciji. Gospodine Ujeviću, malo je poznato da je vaša tvrtka Plus Plus hrvatskoj Vladi u travnju prošle godine isporučila razvijen sustav za obračun plaća u državnoj upravi, koji se - kao i sustav koji je upravo naručila japanska Vlada - temelji na operativnom sistemu Linux. Zašto je taj podatak malo poznat?
- Odgovor na to pitanje trebalo bi potražiti u hrvatskoj Vladi i njezinu Uredu za internetizaciju, odnosno kod dr. Gorana Granića, potpredsjednika Vlade, koji je nadležan za informatizaciju državne uprave ili internetizaciju, kako to nazivaju u Vladi. Japanska je Vlada s IBM-om i Fujitsuom potpisala ugovor koji se, u ovoj fazi, tiče samo projektiranja sustava za obračun plaća u japanskoj državnoj administraciji koja zapošljava 800 tisuća ljudi: Plus Plus je za hrvatsku Vladu u potpunosti razvio rečeni sustav i isporučio joj ga, ali je taj sustav negdje očito ostao zaboravljen. Osim toga, Fujitsu i IBM dobili su - samo za projektiranje sustava - rok od devet mjeseci, te milijun i šesto tisuća dolara, dok smo mi u potpunosti razvili sustav za manje od devedeset dana, te za višestruko manji iznos. Inače, kad smo radili na ovom sustavu, u našoj je tvrtki bilo osmero zaposlenih, uključujući i tajnicu, dok Fujitsu - najjači japanski proizvođač informatičke tehnologije - i IBM, ipak, imaju nešto veći broj zaposlenih.
- O kakvom je sustavu, zapravo, riječ?
- Radi se o poslovnoj aplikaciji - izrađenoj na operativnom sustavu Linux - koja se koristi preko Interneta. Da pojednostavim: japanska je Vlada ovaj sustav mogla postaviti u Hrvatskoj i sasvim se normalno - preko Interneta - služiti njime za obračunavanje primanja onima koji plaću dobivaju iz državne kase. Pritom broj proračunskih korisnika nije bitan faktor u izradi sustava, jer je projektiran skalabilno, pa je sasvim svejedno razvijate li ga za tristotinjak tisuća zaposlenih u državnoj upravi, koliko ih ima u Hrvatskoj, ili za osamsto tisuća, koliko ih je u Japanu. Nas je i Japanaca, inače, 130 milijuna, pa vi sad uspoređujte broj zaposlenih u administraciji.
- Kako je i kad začet projekt izrade sustava za obračun plaća u hrvatskoj državnoj upravi?
- U siječnju prošle godine Goran Granić saznao je da u Zagrebu postoji ekipa mladih ljudi - točnije, tvrtka Plus Plus - koja se bavi projektiranjem, izradom i implementacijom sustava za velike korisnike kao što su tijela državne uprave, osiguravajuća društva i veliki poslovni sistemi. Sastali smo se u Vladi i tokom razgovora s dr. Granićem došli smo do toga da ovoj državi nedostaje sustav za obračun plaća za sve proračunske korisnike, a takvih je - kao što su nam rekli - oko 300 tisuća, premda smo tokom rada na razvijaju sustava zaključili kako nigdje ne postoji egzaktan podatak koliko ljudi u Hrvatskoj prima plaću iz državnog proračuna. U prošloj je godini, inače, 12,2 milijarde kuna budžetskoga novca potrošeno na plaće zaposlenih u državnoj upravi, pa je glavni cilj sustava koji smo razvili kontrola potrošnje proračunskih sredstava. Glavna prednost sustava sastoji se u njegovoj centraliziranosti, odnosno s jednog je mjesta - iz Vlade, recimo - moguće nadzirati isplatu plaća za sve korisnike proračuna.
- Na tom je sastanku dr. Granić naručio od vaše tvrtke izradu tog sustava?
- Sastanku je bio prisutan i dr. Mladen Mauher, predstojnik Vladina Ureda za internetizaciju, kojega je Granić pitao za potvrdu poslovnih referenci naše firme. Kad je Mauher potvrdio tko smo i što smo, Granić je pitao koliko bi nam vremena trebalo za razvijanje jednog takvog sustava. Sa mnom su na sastanku bili i moji glavni projektanti - Domagoj Popić i Dario Bilić - i rekli smo da nam trebaju tri mjeseca, što je prilično sulud rok, ali odlučili smo raditi danonoćno jer smo to shvatili kao svoj najvažniji posao koji nam - kako sad vidimo - može biti referenca i u globalnim razmjerima. Na sustavu je rađeno u Uredu za opće poslove Vlade i Sabora, te je 4. travnja 2002. posao bio završen. Napravljen je test-obračun za travanj 2002. i na uzorku od nekoliko stotina ljudi pokazalo se da je naš sustav točniji od onog koji se dotad primjenjivao, a koji se primjenjuje i sad. Usto, obračun plaća u našem sustavu traje dvije sekunde, što je više stotina puta brže nego u sustavu koji danas postoji.
- Sustav je, dakle, testiran i pokazao se dobrim. Zašto onda stoji neupotrijebljen više od godine dana?
- Valjda čeka Japance. Nemam bolje objašnjenje. Sustav je, dakle, dovršen 4. travnja prošle godine, a hrvatska ga je Vlada preuzela 27. studenog iste godine. Ono protiv čega se borimo ovim sustavom - a to je nepregledno more birokracije - očito je bilo, i još uvijek jest, glavna prepreka uvođenju ovog modela za obračun plaća zaposlenima u državnoj upravi.
- Koliko bi Hrvatska uštedjela primjenom sustava koji ste izradili i predali na korištenje?
- Ne mogu egzaktno odgovoriti na to pitanje, ali moja je procjena da bi se taj sustav Hrvatskoj isplatio u prvoj godini korištenja. Zašto? Prema kalkulaciji jednog državnog dužnosnika, u ovoj zemlji ima oko 1300 škola i svaka od tih škola ima svoju aplikaciju za obračun plaća i svaka od tih 1300 škola mjesečno izdvaja, recimo, pedeset eura samo za održavanje sustava. Dolazimo do 65 tisuća eura mjesečno samo u Ministarstvu prosvjete. Ako to pomnožimo s dvanaest mjeseci, dobivamo 780 tisuća eura za održavanje postojećeg sistema na tih 1300 lokacija. Samo u jednom ministarstvu i samo u jednoj godini. Naš sustav podrazumijeva jedinstvenu aplikaciju koja je preko Interneta dostupna svim korisnicima i nema troškova održavanja na stotinama ili tisućama lokacija. U slučaju bilo kakve zakonske promjene, a i ove smo godine imali uvođenje novih poreza, ti novi elementi unose se na samo jednoj lokaciji, unos traje nekoliko minuta i nema nikakvih zahvata na aplikaciji. Samo se unosi novi podatak koji je nakon nekoliko minuta dostupan svima koji rade obračun plaća za zaposlene u državnoj upravi.
- Kako to izgleda u postojećem sustavu obračuna?
- Pa, izgleda tako da valjda sto različitih proizvođača tih aplikacija mora napraviti izmjene na aplikacijama i mora otići na oko dvije tisuće i petsto lokacija u cijeloj državi, pa računajte koliko je to samo dnevnica.
- Osim uštede u novcu, koje su još kvalitete sustava koji ste razvili?
- Konkretan primjer: štrajkaju, recimo, prosvjetni radnici ili liječnici i traže, primjerice, 15 posto veću plaću; ovaj sustav omogućuje simulaciju obračuna plaće na razini pojedinog tijela državne uprave, pa se tako - u roku od nekoliko minuta - može dobiti podatak koliko bi novca iz državnoga proračuna trebalo izdvojiti za petnaestpostotno povećanje plaća. Osim toga, sustav omogućuje nadzor svih prihoda državnih zaposlenika, omogućuje da se u svakom trenutku može imati precizan podatak koliko je državnih službenika na bolovanju, moguće je vidjeti koliko je prekovremenih sati tokom jedne godine bilo u, recimo, Ministarstvu zdravstva, a sustav omogućuje da zaposleni dobivaju detaljne izvještaje o plaći na svoje mobilne telefone... Danas, osim toga, postoji mogućnost proizvoljnog unosa podataka u aplikacije za obračun plaća: u sustavu koji smo mi razvili takve mogućnosti nema, jer se unose elementi iz kolektivnoga ugovora i proizvoljnosti su nemoguće budući da se podaci unose na jednoj, centralnoj, aplikaciji i svi korisnici se služe tim podacima koji su uneseni na jednome mjestu. Osim toga, sustav koji smo razvili maksimalno je zaštićen i siguran: koristili smo Oracleove zaštitne programe koji se koriste u NATO-u i NASA-i.
- Očekujete li da bi se nakon ove vijesti iz Japana moglo nešto promijeniti u glavama onih koji odlučuju u Banskim dvorima?
- Ni dosad nisam vidio razlog da se ne uvede ono što smo napravili, kao što nisam vidio ni razlog zašto Hrvatska u ovom smislu ne bi bila predvodnik u čitavoj Evropi. Ne kažem da se trebamo i s kim natjecati: trebamo čitavoj Evropi reći - evo, gospodo, mi to imamo, dođite vidjeti i, ako vam se sviđa to što vidite, uzmite to i sebi. Zašto mi ovaj sustav nismo mogli ponuditi Japanu? Zašto sad to ne bismo ponudili drugim evropskim državama?
- Jedno sasvim laičko pitanje: može li sustav koji su sad počeli razvijati Japanci biti bitno različit - bitno bolji ili bitno lošiji - od sustava koji je vaša firma već razvila?
- Nadamo se da će njihov sustav biti dobar barem kao naš. Sigurno je da ne može biti bitno različit, a još je sigurnije da ne može biti bolji, jer mi sve radimo na Oracle tehnologiji koja je trenutačno bez premca u svijetu kad je riječ o Internetu i velikim poslovnim sustavima. Plus Plus je u proteklih nekoliko mjeseci, osim sustava za obračun plaća, razvio i sustav za upravljanje kadrovima, a usto smo razvili i sustav za upravljanje dokumentima koji je napravljen za Ured za upravljanje imovinom Grada Zagreba i prezentiran je članovima zagrebačkog Gradskog poglavarstvu. I ovi se sustavi, naravno, temelje na Oracleovoj web-tehnologiji.
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.