MATEMATIKA GLASOVANJA
Zoran PUSIĆ
7. studenoga, 2003.
Nakon ignoriranja, odbijanja i sprječavanja organiziranog nadgledanja izbora od strane građana (GONG), s trećesiječanjskom vlasti ono je prihvaćeno kao demokratska tekovina. Manje je, međutim, poznato da osim izbornih krađa i lopovluka postoje i prepreke koje se kriju u samoj strukturi izbornog sustava i koje poštenje izbora mogu učiniti upitnim
“Što znači da oporba u Zagrebu ima 60 posto glasova? Svaki razborit seljak zna da više vrijedi par rasnih konja nego čitavo jato gusaka.”
F. Tuđman, komentirajući 1996. godine izbore za gradonačelnika Zagreba na kojima je opozicija dobila više glasova od HDZ-a
Da izbori mogu biti nepošteni, nije osobita novost. Suočeno sa sasvim osebujnim shvaćanjem demokracije sublimiranim u citiranoj izjavi i odgovarajućoj praksi, nekoliko nevladinih organizacija za zaštitu ljudskih prava osnovalo je uoči predsjedničkih izbora 1997. godine GONG, građansku organizaciju za nadgledanje glasovanja, s ciljem da onemogući, odnosno što je više moguće oteža, izborne krađe i manipulacije glasovima na njihovu "putu" od individualnog izbora pojedinog građanina do "volje naroda".
Pošteni izbori jedna su od pretpostavki demokracije; nepošteni izbori - u kojima izvršna vlast ne priznaje rezultate glasovanja ako joj ti rezultati ne odgovaraju, u kojima glasači koji dođu na biralište pod kraj dana nalaze svoje ime zaokruženo, u kojima u zadnji čas stižu zapečaćene kutije s glasovima vojnika i pomoraca - pretvaraju demokraciju jedne zemlje, ma što pisalo u njezinu ustavu i zakonima, u farsu.
Demokracija se često uspoređuje s engleskom travom: treba joj vremena da se "primi" i treba je stalno njegovati. Odnos države prema GONG-u dobar je primjer postupnog prihvaćanja inicijative za demokratizaciju društva i pretvaranja takve inicijative u demokratski standard. Kad je predloženo organizirano nadgledanje izbora od strane građana, vlast je to ignorirala ili odbila, a na izbornim mjestima sprečavala. Nakon višegodišnjeg upornog inzistiranja nevladinih organizacija i, ne treba zaboraviti, promjene vlasti, takav nezavisan oblik kontrole izbora danas je od vlasti i opozicije prihvaćen kao tekovina demokratskog razvoja.
Jednom kada većina stranaka prihvati poštovanje demokratske procedure kao civilizacijski standard i kad se uspostavi efikasna nezavisna kontrola izbora, koja sprečava izborne krađe i lopovluke, čini se da izbori ne mogu biti drugačiji nego pošteni. Manje je, međutim, poznato, bar u široj javnosti, da osim izbornih lopovluka postoje i prepreke sadržane u samoj strukturi različitih izbornih sustava, koje mogu bitno utjecati na rezultat izbora i učiniti "poštenost" izbora upitnom. Grubo govoreći, pod "poštenošću" izbora smatra se da individualno glasovanje svakog građanina treba utjecati na ukupni rezultat izbora u onom omjeru u kojem pojedini birač stoji prema ukupnom biračkom tijelu.
Kako to izgleda na aktualnom primjeru parlamentarnih izbora koji će se u Hrvatskoj održati 23. studenog ove godine? Hrvatska je podijeljena u 10 izbornih jedinica, koje približno imaju jednak broj birača. Iz svake izborne jedinice bira se 14 saborskih zastupnika. Pretpostavimo da je u određenoj izbornoj jedinici izborni prag prešlo šest izbornih lista. Birači koji su svoje glasove dali izbornim listama koje nisu prešle izborni prag od 5 posto, ne utječu više na rezultat izbora (bar ne u smislu u kojem su to ti birači svojim glasovanjem željeli). Glasovi dani izbornim listama koje su prešle izborni prag, raspoređeni su po (hipotetskim) postotcima u Tablici 1.
Tablica 1.
Tablica 2.
Tablica 3
________________________________
Copyright © 1993 - 2024 Feral Tribune. All rights reserved.