PICAŠKANDAL

Surađivali: Goran Borković, Luko Brailo, Ivica Đikić, Drago Hedl i Hrvoje Prnjak

KOSOROVA UVJETOVALA SUČELJAVANJE NA HTV-u

Prema glasovima koji se šire sa zagrebačkog Prisavlja, malo je nedostajalo da ne bude ništa od predizbornog sučeljavanja Jadranke Kosor i Stipe Mesića pred kamerama Hrvatske televizije, a razlog neizvjesnosti koja je prošlog petka vladala na HTV-u bilo je – treba li uopće kazati – još jedno zanovijetanje HDZ-ove predsjedničke kandidatkinje. Nekoliko sati prije sučeljavanja izborni je stožer gospođe Kosor HTV-ovim urednicima poslao poruku da se dotična dama neće pojaviti u posljednjoj predizbornoj emisiji ukoliko u Dnevniku budu objavljeni rezultati Pulsova istraživanja o biračkome raspoloženju, jer je znala da ta anketa daje veliku prednost Mesiću.

Epilog je poznat: šefovi HTV-a odlučili su udovoljiti hiru Jadranke Kosor, pa su odustali od objavljivanja masno plaćenog istraživanja, a poznato je i da HDZ-ova ucjena rečenoj kandidatkinji nije pomogla da se domogne Pantovčaka. Nakon svega poznato je i da je na HTV-u urednička politika prilično fleksibilna stvar, ali to ionako nije ništa novo.

VLADINA IZVOZNA DEMAGOGIJA

HDZ-ova vlast nas i dalje ne propušta uvjeriti u to da su ekonomska strategija i izvoz nešto o čemu se govori samo periodično, ovisno o diktatu dnevno-političkih potreba, bez svijesti o tome da nema kontinuiranog gospodarskog rasta bez ublažavanja vanjskotrgovinskog deficita. Naime, unatoč brojnim obećanjima - a zadnje smo čuli negdje sredinom prosinca - još uvijek nije osnovana toliko puta najavljivana Agencija za poticanje ulaganja i izvoz.

Ministar gospodarstva Branko Vukelić već je nekoliko puta najavljivao ekipiranje Agencije od koje aktualna Vlada “u 2005. godini očekuje proaktivnu ulogu u privlačenju ulaganja”, no siječanj se bliži kraju, a od Agencije niti A. Osnivanje Agencije trebalo bi navodno pripomoći povećanju izvozno orijentiranih ulaganja te snažnijem uključivanju malih i srednjih poduzeća (koja čine većinu poduzeća u Hrvatskoj) u ukupni hrvatski izvoz.

I, na kraju, jedna zanimljivost, dakako, na račun poreznih obveznika: pri Ministarstvu gospodarstva već postoji Uprava za poticanje ulaganja i izvoz na čelu s pomoćnikom ministra Ivicom Horvatom i ekipom koja prima plaću za očito nekvalitetan i birokratiziran rad, što se dade zaključiti i iz riječi ministra Vukelića koji je na svojim presicama znao kazati kako postojeća “agencija” do sada “nije ispunila očekivanja, a osnovni je razlog tome što nikad nije ni bila do kraja ekipirana”.

No, što je trošak plaća zaposlenih u jednoj, po svemu sudeći, posve neefikasnoj državnoj upravi u usporedbi s čudotvornim povećanjem izvoza što će uslijediti vjerojatno vrlo skoro nakon ustrojavanja nove Agencije, možda već do 1. travnja!

MOST POTEMKIN

Na korčulanskoj tribini HDZ-a član Središnjeg odbora te stranke i državni tajnik za more Branko Bačić najavio je da će premijer Ivo Sanader u svibnju ili lipnju ove godine postaviti kamen temeljac za most kopno – Pelješac. Međutim, kako će se financirati gradnja mosta, te koliko će taj objekt koštati javnosti još nije poznato. Takav pristup tom velikom zahvatu je, blago rečeno, pomalo neobičan, budući da je projektu premoštavanja Malostonskog zaljeva premijer Sanader lani u studenome osobno dao oznaku "povijesni".

No, povijesnoga objekta nema ni na vladinim web stranicama, čak ni u rubrici "Projekti i ostale aktivnosti". Konkretnih informacija nema ni na web stranici resornog Ministarstva mora, turizma, prometa i veza, osim što MMTPV podatke o tom zahvatu "čuva" u arhivskoj rubrici lanjskih priopćenja o istraživačkim radovima na podmorju Malostonskog zaljeva.

Prema podacima iz Studije utjecaja na okoliš, most bi mogao koštati najmanje 236 milijuna eura, s tim da bi ove godine trebalo izdvojiti 20 posto potrebnih sredstava za gradnju, dogodine 35, a 2007. preostalih 45 posto. Međutim, ni tih sredstava nema u internetski objavljenim financijskim projekcijama Hrvatskih cesta za razdoblje od 2005. do 2007. godine, pa se postavlja pitanje o kakvom se to povijesnom projektu radi kojega nema u za javnost dostupnim Vladinim i planovima Hrvatskih cesta, ali ga ima za HDZ-ovu predizbornu tribinu, nakon koje su, eto, nezahvalni birači glasovali za Mesića priskrbivši mu u Korčuli uvjerljivu pobjedu od 20 posto razlike nad Jadrankom Kosor.

NEIZVJESNA SUDBINA MATE RADELJIĆA

Mate Radeljić, bivši televizijski novinar, glasnogovornik Jadranke Kosor u njenoj predsjedničkoj kampanji, posljednjih je dana prilično neraspoložen i zabrinut za vlastitu budućnost, tvrde Feralovi izvori. Radeljiću je naime, u slučaju pobjede Jadranke Kosor, bila ponuđena atraktivna funkcija, u rasponu od službovanja na Pantovčaku, do kakvog značajnog uredničkog mjesta na Prisavlju, o kojem taj bivši tv-novinar već dugo sanja.

No, poraz Jadranke Kosor pokvario je te planove. A kako jedna nesreća nikad ne dolazi sama, te kako se posljednjih dana sve češće govori o odlasku ministra obrane Berislava Rončevića, iz čijeg je tima Radeljić posuđen Kosorici, pitanje je hoće li se Radeljić – ako ode Rončević – uopće imati kamo vratiti.

Radeljić je, zahvaljujući zalaganju Branimira Glavaša, kome je svesrdno služio dok je u Osijeku vodio Slavonsku televiziju, poslan kao pojačanje Rončeviću, poznatom po izjavi kako za sve što je u životu postigao može zahvaliti – Glavašu.

No, poznavaoci lika i djela Mate Radeljića kažu kako ipak ne treba liti suze nad njegovom sudbinom. Radeljić je i dalje ostao u dobrim odnosima s Vesnom Škare-Ožbolt, ministricom pravosuđa, s kojom je neko vrijeme bio i kućni prijatelj, u vrijeme kad je nakon poraz HDZ-a na parlamentarnim izborima 2000., procjenjivao da je DC opcija koja ima budućnost. Feralovi izvori iz te stranke tvrde kako je Vesna Škare-Ožbolt u to vrijeme Radeljića kovala u zvijezde, govoreći da će on, dođe li DC na vlast, moći birati između najvažnijih državnih funkcija.

BANDIĆEVA VARKA

Spašavajući vlastitu poziciju unutar SDP-a, zagrebački dogradonačelnik i šef gradske stranačke organizacije Milan Bandić krajem prošlog tjedna dogovorio je suradnju SDP-a i Hrvatske stranke umirovljenika na predstojećim lokalnim izborima. Kako Picaškandal doznaje, na istom je sastanku dogovoreno i da se na zajedničkoj listi s kojom će na izbore izići SDP, HSS i HSU nađe i Zvonimir Šostar, pročelnik gradskog Ureda za zdravstvo i socijalnu skrb te Bandićev kompanjon u brojnim gradskim poslovima.

Šostara je nedavno oštro prozvala zamjenica predsjednika SDP-a Željka Antunović zbog smjene ravnatelja bolnice Sveti duh Dalibora Krpana, tako da se, za razliku od Bandića, vjerojatno neće naći na zajedničkoj listi u kvoti SDP-a. Kako bi Šostar ipak dospio u Gradsku skupštinu, među svoje kandidate na listu će ga zato staviti HSU. Budući da odluka o zajedničkom izlasku na izbore još uvijek nije potvrđena u središnjici HSU-a, u znak "dobre volje" Šostarov Ured počeo je s isplatom novčane pomoći za umirovljenike kojima ukupna primanja ne prelaze tisuću i pol kuna.

OSKVRNUT SPOMENIK U SPLITU

Spomenik Anti Marasoviću Mirku, istaknutom pripadniku Narodnooslobodilačke borbe, postavljen u parku na Bačvicama, u srijedu je osvanuo unakažen bojom iz kante postavljene na vrh glave. Svinjariju nepoznatog nesretnika zabilježio je Leo Nikolić Picaškandalov paparazzo, ovjekovječujući, ujedno i starija grafitna oštećenja u podnožju spomenika.

Pričati o pristojnosti, antifašizmu, kulturi, spomeničkoj baštini i sličnim temama, ovdje se odavno ne isplati. Stoga, možemo tek rezignirano pitati naše ustaše kako vam više ne dosadi? Poznato je da ste primitivni i glupi, ne morate se više dokazivati. Zaista.

V. MATIJANIĆ

KARAMARKOVA SPORNA IMENOVANJA

Nije dugo trebalo čekati da novi ravnatelj Protuobavještajne agencije Tomislav Karamarko krene dobro utabanim stazama svojih legendarnih prethodnika na rečenom položaju: nije, naime, trebalo dugo čekati da i Karamarko na važne funkcije u POA-i počne imenovati persone čije su biografije i stručne kvalifikacije krajnje problematične.

Ravnatelj POA-e tako je ovih dana na mjesto pomoćnika načelnika Odjela za borbu protiv terorizma postavio Milijana Brkića, bivšeg zapovjednika specijalne jedinice Alfe koja djeluje u sklopu Policijske uprave zagrebačke. Brkić je poznat po tome što je u veljači godine 2001. odbio zapovijed ministra unutarnjih poslova da svoju postrojbu povede u Split gdje se održavao veliki prosvjedni skup u povodu tjeralice za umirovljenim generalom Mirkom Norcem: zapovjednik Alfi svoj je postupak opravdao intenzitetom vlastitih patriotskih čuvstava i stavom da mu ne pada na pamet eventualno pendrečiti Hrvate. Nekoliko dana kasnije, isti je čovjek svojim automobilom odvezao svog prijatelja Mirka Norca u riječki zatvor.

Brkić je nakon toga smijenjen i uskoro je napustio policijske redove, ali je Karamarko, eto, prepoznao nužnost njegova povratka u državne sigurnosne vode. Novi pomoćnik načelnika POA-ina antiterorističkog odjela pritom nije podvrgnut tzv. sigurnosnoj provjeri, jer je sigurno da taj postupak u njegovu slučaju ne bi završio pozitivnom ocjenom, budući da je Brkić evidentirani počinitelj više kaznenih djela, a posljednje se tiče krivolova, te su zbog toga obradu nad njim provodile policijske uprave u Zagrebu i Bjelovaru.

Imenovanje Brkića, međutim, nije jedini Karamarkov kadrovski gaf. Donedavnog načelnika POA-ine operative Joška Badžima novi je ravnatelj posadio za šefa Analitičkog odjela, premda je dotični bio snažno uključen u špijunsku "operaciju Puljiz" i istraživanje eventualnih mutnih poslova predsjednika Stipe Mesića. Prema Feralovim izvorima iz POA-e, tajna ovog imenovanja nije samo u Badžimovoj tzv. profesionalnosti, nego i u činjenici da je riječ o kućnim prijateljima i da je Badžimova supruga tajnica u Karamarkovoj privatnoj tvrtki. Možda su, tko zna, Mesić i Sanader Karamarku propustili naglasiti da proces proklamirane depolitizacije POA-e ne znači nužno i privatizaciju te službe.

I. ĐIKIĆ

KLETVA SUPROTIVA TROVAČU

Poslije svekolike nepodobne čeljadi, na red su došle i životinje. Na fotografiji, koju je nedavno na Drveniku Velom snimio Mario Jelavić, vidimo otrovanu macu položenu na nekakav stolić i natpis s nizom kletvi koje je vlasnik žrtve adresirao trovaču. Premda Feral spada u onaj malobrojniji dio ove zemlje koji se grozi kletvi i proklinjanja, čini nam se da ispisanoj poruci ništa ne treba ni dodati ni oduzeti.

No, nema sumnje da ni ove poruke neće stići do onoga kome su namijenjene. Osoba koja je u stanju trovati živo biće sasvim sigurno ne čita baš ništa.

V. MATIJANIĆ

KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH ASOVA

VESNA KANIŽAJ - "Svi ste vi režimski i kompromiserski sindikati. Sljedeće prosvjede neće voditi podobni i kompromitirani sindikati, nego narod sam", kazala je nedugo nakon smjene s mjesta šefice Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Vesna Kanižaj. Ova je beskompromisna sindikalna čelnica, uvijek željna demonstracija i štrajka, ostavila toliko traga na pokret da su i njenog nasljednika Andriju Puljevića prvih godina nazivali "Vesna Kanižaj bez suknje". Sindikat je vodila do 2000. godine kada je izmještena na funkciju savjetnika. Usprkos tome ostala je na javnoj sceni kao jedan od vječnih gubitničkih kandidata na parlamentarnim izborima. Birače je pokušala pridobiti žestokim izjavama poput: "Ako ja, pravi hrvatski zmaj, uđem u Saboru, ući ću kao prava mama, teta i susjeda. U Saboru je potrebna prava mama, a to sam ja."

Rezultati su ipak izostali. Na posljednjim izborima, održanim 2003. godine, sa svojom nezavisnom listom u I. izbornoj jedinici uspjela je osvojiti tek 338 glasova ili 0,13 posto.

"Već dugo sam na bolovanju", kazala nam je bivša sindikalna predsjednica, "Muči me visoki tlak i šećer". Na pitanje zašto se odlučuje na šutnju tek je promrsila: "Imam svoje razloge", tako da smo ostali prikraćeni za brojne odgovore o stanju u školstvu. Zato kratak podsjetnik za što se zalagala žena-zmaj dok je vojevala s Ljiljom Vokić i ostalim ministrima prosvjete iz Tuđmanova vremena: "Naša je nastavnička i domoljubna obveza njegovati i čuvati vrijednosti Domovinskog rata, osobito 'Oluje' i 'Bljeska'. Vjerujemo da će sadašnje srednjoškolske generacije isto tako samoprijegorno i domoljubno odraditi svoju domaću zadaću, ne skrećući s puta koji je trasiran 1990., pa 'Olujom' i 'Bljeskom'."

G. BORKOVIĆ

TRI x TRI

Događaje tjedna za Feral komentiraju

TONI VIDAN, supredsjednik stranke Zeleni za Zagreb, o kontroverzama oko studije utjecaja na okoliš projekta Družba Adria:

- Po našem mišljenju, studija ne ispunjava ni sve formalne uvjete, jer je rađena samo za prvu fazu projekta, dakle, za prijevoz za pet milijuna tona nafte godišnje, a ne za projekt u ukupnosti od 15 milijuna tona nafte.

Sve nas posebno brine to da je Ministarstvo zaštite okoliša prije dva do tri mjeseca bez ikakve javne rasprave promijenilo pravilnik o studijima utjecaja na okoliš i izuzelo kapitalne infrastrukturne objekte od potrebe izrade studija, čime je ukinut mehanizam javne kontrole. Po tom pravilniku, uspije li JANAF prošvercati ovu studiju za prvu fazu, za drugu i treću ne treba ni raditi studiju.

JOZO RADOŠ, bivši ministar obrane, o aktualnom sukobu predsjednika Stjepana Mesića i ministar obrane Berislava Rončevića:

- Mislim da je predsjednik Mesić postupio kako je trebao postupiti i da ne treba dodatno dolijevati ulje na vatru. Bez sumnje, potrebno je raščistiti potpisivanje Memoranduma s NATO-om kao i spornu nabavku kamiona. Međutim, smatram da je veći problem odnos, odnosno sukob između načelnika Glavnog stožera Josipa Lucića i ministra Rončevića koji prelazi političke okvire i ulazi u pitanje profesionalne odgovornosti ljudi koji su odgovorni za stanje u Hrvatskoj vojsci. Ministar se izuzetno grubo izražavao o načelniku Luciću u javnosti, tako da možemo samo misliti što se zapravo događa iza paravana. Takvo stanje je izuzetno štetno i neodrživo.

IVAN ŠIBER, profesor na Fakultetu političkih znanosti, komentira sudjelovanje dijaspore na izborima u Hrvatskoj:

- U svakom slučaju, gledajući načelno, Hrvati iz BiH nisu dijaspora već konstitutivni narod u BiH, i oni, kao takvi, ne odgovaraju ustavnom određenju dijaspore.

Postavlja se i pitanje hoće li jednoga dana, kada Hrvatska uđe u Evropsku uniju, građani jedne države koja nije članica Unije moći utjecati na političke odluke nositelja moći u državi koja jest članica Unije. Treće pitanje je mogu li predstavnike za Sabor, te predsjednika države, birati ljudi koji ne snose nikakvu odgovornost za donesenu odluku.

Ukratko, mislim da je to sa samo pitanje političke volje i vremena i da ćemo razmjerno brzo dobiti neko drugo političko rješenje.