Picaskandal



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune











Stranica obnovljena:
14. travnja, 2005.

01 / Picaskandal
14. travnja, 2005.

PICAŠKANDAL

Surađivali: Goran Borković, Ivica Đikić i Vedran Marjanović

ĐAPIĆ NOVAČI ŠUŠKOVE GENERALE

Predsjednik HSP-a Ante Đapić nastavlja s osvježavanjem stranačkih redova uoči lokalnih izbora, na kojima se – kako "pravaši" sveudilj najavljuju – nijedna važnija vlast neće moći sastaviti bez HSP-a. Nakon angažiranja Slavena Letice i Mate Granića, Đapić je došao na novu genijalnu ideju, koju je prenio stranačkim doglavnicima a ovi dojavili Picaškandalu – vrh stranačkih lista nakrcati s umirovljenim generalima. Šef "pravaša" u tu svrhu već je obavio razgovore s generalima Marinkom Krešićem i Miljenkom Crnjcem, a s motoriziranim umirovljenim generalom Ljubom Ćesićem Rojsom već je navodno sve dogovorio. Ćesić bi trebao predvoditi HSP-ovu listu u Kninu, gradu kojem je ovaj novopečeni kandidat zadnji put viđen prije gotovo 10 godina kada se slikao s pokojnim Tuđmanom na tamošnjoj tvrđavi.

Tako će HSP postati zanimljivo političko stjecište promašenih i isluženih političkih karijerista tipa Letice i Granića i penzioniranih generala s osnovnom školom. U svakom slučaju, Đapić bi se za jačanje "vojne komponente" stranke morao zahvaliti nikom drugom doli predsjedniku Mesiću koji je podsjetimo, velikodušno umirovio dio generala na koje pikira HSP kako bi se ovi nesmetano mogli baviti politikom.

ZUBOVIĆ - HDZ-ov KANDIDAT ZA GRADONAČELNIKA ZAGREBA

Pošto je Andrija Hebrang, potpredsjednik HDZ-a, prošloga tjedna otklonio mogućnost da se kandidira za zagrebačkog gradonačelnika, o čemu su pisale novine i o čemu je maštao premijer Ivo Sanader, šef vladajuće partije bio je prisiljen obratiti se Mariju Zuboviću, jednom od svojih najbližih prijatelja i HDZ-ovu saborskom zastupniku, s molbom da se prihvati nezahvalne uloge nositelja HDZ-ove izborne liste u glavnom gradu. Premda je i Zubović prošloga tjedna novinarima izjavio da neće biti HDZ-ov gradonačelnički kandidat, Feralovi informatori bliski vrhu HDZ-a kazuju da, ipak, nije mogao odbiti premijerovu želju.

A Sanader se odlučio za jednog od najpoznatijih zagrebačkih stomatologa i jednog od najbogatijih članova HDZ-ove vrhuške zato što, jednostavno, nema čovjeka koji bi se mogao adekvatno suprotstaviti SDP-ovcu Milanu Bandiću i zato što Zubovićev izgledni poraz ne bi bio doživljen kao poniženje vladajuće partije, niti bi ugrozio ne osobito impresivnu političku karijeru ovog zubara, karijeru koja je, ionako, ograničena na parlamentarne klupe i na funkciju jednog od najpovjerljivijih Sanaderovih ljudi. Premijer od Marija Zubovića očekuje da HDZ-u priskrbi relativno solidan rezultat koji bi predstavljao dobru startnu poziciju za sklapanje eventualnih postizbornih koalicija, pri čemu Sanader računa na DC i (nesigurni) HSLS, te na Đapićev HSP koji će se, nakon izbora, prikloniti onom carstvu koje bude bliže pobjedi i koje bude nudilo više pozicija i sinekura za viđenije zagrebačke pravaše.

NOVAKOV NEPOTIZAM

Zamjenik načelnika Policijske uprave zagrebačke Dubravko Novak, koji je bio suspendiran zbog redarstvenih propusta u organizaciji rukometne utakmice Zagreba i Partizana pa je ubrzo potom, u tišini, vraćen na rečeni položaj, nije poznat samo po svojoj dugogodišnjoj odanosti HDZ-u, nego i po prakticiranju nepotističkih navada. Prema Feralovim izvorima iz zagrebačke policije, Novak je svoju jedva punoljetnu kćer nedavno zaposlio u Policijskoj postaji Centar u Zagrebu, premda u MUP-u vrijedi zabrana zapošljavanja novih ljudi, pošto je i sadašnji broj zaposlenika tog ministarstva uvelike prenapuhan.

Zamjenik načelnika Policijske uprave, međutim, nije se zaustavio samo na zapošljavanju kćeri: pobrinuo se, naime, da njegova mezimica bude promptno upisana na Studij kriminalistike, koji postoji isključivo za potrebe MUP-a, te da joj troškove studija plaćaju porezni obveznici, dok mnogi iskusni policajci što godinama, bez odgovarajuće stručne spreme, rade u MUP-u sami moraju plaćati doškolovanje. Nastavak ove tople obiteljske priče nije teško zamisliti: gospođica će Novak u rekordnom roku okončati studij, a onda slijedi uspon po MUP-ovoj hijerarhiji. Pritom se samo treba nadati da će HDZ-ova vladavina potrajati do njezina odlaska u mirovinu...

NASTAVAK SUKOBA U HSLS-u

Darinko Kosor, prvi zagrebački HSLS-ovac, po cijenu isključenja iz stranke ne želi razvrgnuti dogovorenu koaliciju HSLS-a, HIP-a Miroslava Tuđmana i Hrvatskih socijaldemokrata Zdravka Tomca na razini grada Zagreba. Štoviše, ovaj trojac već je dogovorio da će u slučaju ako predsjednik HSLS-a Ivan Čehok napravi ono što najavljuje i raspusti Gradski odbor zagrebačke organizacije HSLS-a, na lokalne izbore ipak izići sa zajedničkom listom koju će voditi poznati nogometaš Zvonimir Boban. Ključnu ulogu u Bobanovom političkom angažmanu ima Miroslav Tuđman, kojeg ovaj izuzetno cijeni. Ako Čehok popusti Kosoru, listu će voditi čelnik zagrebačkog HSLS-a.

Prema odluci Malog vijeća HSLS-a koju Kosor ne poštuje tvrdeći da se to stranačko tijelo nije ni sastalo, zagrebački HSLS mora izići iz koalicije s HIP-om i HSD-om nazvane "Treći put" zbog predizbornog programa i retorike neprihvatljive stranačkoj središnjici. Točnije, riječ je o Tuđmanovim i Tomčevim stavovima o odbjeglom generalu Anti Gotovini, Haaškom sudu i ulasku Hrvatske u Europsku uniju. Barem je službeno tako.

Neslužbeno se može čuti da je vodstvo HDZ-a zaprijetilo čelnicima HSLS-a da će iz državnih tvrtki izbaciti sve one "liberale" koji su do položaja došli po stranačkoj kvoti poput Hrvoja Vojkovića, direktora Croatia osiguranja i potpredsjednika HSLS-a, ako zagrebački HSLS pod vodstvom Darinka Kosora bude i dalje inzistirao na "Trećem putu". HDZ je, naime, u Zagrebu planirao predizbornu koaliciju s DC-om i HSLS-om.

MALVERZACIJE U STARAČKOM DOMU

Ravnateljica staračkog doma na zagrebačkoj Trešnjevci Blaženka Vilić odradit će još jedan četverogodišnji mandat na toj funkciji. Odluka o produljenju mandata već je donesena, a još je treba potvrditi gradsko Poglavarstvo. S obzirom na više nego dobre odnose spomenute Blaženke Vilić s gradskim pročelnikom za zdravstvo i socijalnu skrb Zvonimirom Šostarom, ne treba sumnjati da će ova ravnateljica – koja je na to mjesto zasjela prije četrnaest godina – biti na čelu doma do 2009. godine.

Najmanje su dva razloga da tome tako ne bude. Blaženka Vilić je, naime, ispunila sve uvjete za odlazak u mirovinu. Također, protiv nje je policija 2001. godine podnijela kaznenu prijavu zagrebačkom Općinskom Državnom odvjetništvu zbog zloporabe ovlasti. Policija je ustvrdila da je Vilićka za najmanje šesto tisuća kuna oštetila blagajnu doma i Fonda za mirovinsko osiguranje. Tim je novcem plaćala doživotno uzdržavanje dvojici korisnika doma s kojima je sklopila privatni ugovor. Za uzvrat je dobila pravo na njihove stanove. Od prijave, međutim, nije bilo ništa s obzirom da je 2003. proslijeđena Županijskom Državnom odvjetništvu koje ju je odbacilo kao neosnovanu, baš kao i sve druge prijave vezane za kriminal u staračkim domovima.


NOVINARI U ŠUMI

Zbor novinara za okoliš koji djeluje pri Hrvatskom novinarskom društvu u Kopačkom ritu krajem tjedna organizirat će seminar s nazivom "Kopački rit – zaštita, gospodarstvo i održiv razvoj". Sastanak je dogovoren s ciljem da novinari iz prve ruke ocjene "koji je stupanj zaštite potreban ovom području i o tome izvijestiti javnost uvažavajući znanstvena i stručna mišljenja, kao i stavove lokalne zajednice".

Da pojasnimo, sudionici dvodnevnog seminara bavit će se pitanjem treba li se Kopački rit proglasiti nacionalnim parkom ili ne. Sa sigurnošću možemo predvidjeti da će zaključak sudionika biti negativan. Zašto? Iza spomenutog Zbora novinara, koji se navodi kao organizator skupa, zapravo se nalazi tvrtka "Hrvatske šume", inače izravno zainteresirana da Kopački rit ne dobije status nacionalnog parka budući da bi se time prekinula eksploatacija drva i lovni turizam na tom području čime bi "Hrvatske šume" izgubile dio profita. Štoviše, dolazak na seminar morao se potvrditi kod glasnogovornice te firme Tihane Belužić koja je za Feral kazala da su "'Hrvatske šume' podržale inicijativu Zbora novinara", što prevedeno znači da će podmiriti troškove njegova održavanja.

Kakav je organizator, takvi su i sudionici seminara, tako da nemamo razloga sumnjati da će zaključak biti da Kopački rit ne treba postati nacionalnim parkom. Naime, među pozvanima nema udruge Prijatelji Kopačkog rita koja je inicijator proglašenja nacionalnim parkom, niti saborskih zastupnika SDP-a koji su taj prijedlog uputili u saborsku proceduru. Zato sve vrvi od predstavnika državnih tvrtki i ministarstava koji se protive proglašenju, a sastavljači su se potrudili da popis bude potpun pozivanjem udruga zelenih za koje je – koliko god to bilo apsurdno – poznato da se protive ideji proglašenja Kopačkog rita nacionalnim parkom.

G. BORKOVIĆ


ZASTARA ZA NASILJE NAD NOVINARIMA

Hrvatsko pravosuđe, čijoj je ministrici Vesni Škare-Ožbolt u zadnje vrijeme primarno nastupa li u javnosti s kratkom "zurkom" ili pak nestašnim šiškama, dalo je novi doprinos sudskoj praksi poručujući da se ustavno zajamčeno pravo na informiranje i zakonski propisana sloboda medija nekažnjeno može suzbiti nasiljem.

Naime, proteklih je dana nastupila apsolutna zastara za dvojicu batinaša koji su 25. veljače 1999. godine na otoku Lopudu, na mjesnoj cesti, dok su snimali s javne površine bespravnu gradnju kuće tadašnjeg načelnika Personalne uprave MORH-a generala Marinka Krešića, istukli novinara i fotoreportera Jutarnjeg lista Jadrana Kapora i Matea Rilovića. Drvenom palicom i metalnom cijevi s leđa su novinara i fotoreportera napali Robert Tomić, šogor generala Krešića, i njegov prijatelj Zoran Matković, koji su ih potom na određeno vrijeme protupravno zadržali, ponižavali i maltretirali na lopudskoj rivi.

Općinskom sudu u Dubrovniku trebalo je više od godine dana da sazove glavnu raspravu u ovom slučaju. Rasprava je pod predsjedanjem suca Zorana Čengije održana 1. prosinca 2000. godine, te su optuženi Tomić i Matković nepravomoćno osuđeni na višemjesečne uvjetne kazne. No, zbog proceduralne greške ukinuta je nepravomoćna presuda, pa Općinski sud tek nekoliko dana prije zastare, odnosno četiri godine kasnije, točnije 3. svibnja 2004. godine saziva novu glavnu raspravu s novim sucem Zoranom Nikolićem. Opet se donosi nešto blaža nepravomoćna presuda kojom su Tomić i Matković osuđeni na pet, odnosno četiri mjeseca zatvora uz rok kušnje od dvije, odnosno jedne godine.

U međuvremenu je nastupila apsolutna zastara kaznenog djela, jer je proteklog mjeseca prošlo više od pet godina od podizanja optužnice, pa je Općinski sud iz tog razloga oslobodio krivnje batinaše generala Krešića za kaznena djela, podsjećamo, protiv života i imovine, te nasilničkog ponašanja.

L. BRAILO


NOVA DEVASTACIJA SPLITSKE OBALE

Da Split uistinu ne zna što bi sa svojim najljepšim dijelom, dakle, onim koji se proteže uz morsku obalu, potvrđuje i najnoviji primjer grube urbanističke devastacije u gradskoj uvali Firule. Jedna od rijetkih oaza drevne borove šume uz samu obalu dobrim je dijelom posječena i raskrčena, a u rekordnom roku niče i nekakva građevina, što znači da se betonizacija obale nastavlja, unatoč svim formalnim naporima Ministarstva prostornog planiranja, i fraza lokalnih vlasti koje inače rezolutno niječu bilo kakvu suodgovornost za devastaciju iza koje obično stoji unosan biznis. Do zaključenja ovog broja Picaškandala nismo uspjeli provjeriti tko stoji iza ove gradnje, pa tako nismo uspjeli doći niti do Marijana Šare, inače člana splitskog Poglavarstva zaduženog za kulturu, koji se najčešće spominje u kontekstu ovog antiurbanističkog zahvata što bi, po nekim informacijama, trebao završiti otvaranjem – još jednog kafića.

H. PRNJAK


KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH ASOVA

DOBROSLAV PARAGA - Danas čelnik marginal(izira)ne stranke HSP 1861., nekadašnji prvak nekadašnjeg HSP-a, onog s početka devedesetih, disident u SFRJ i jednako tokom režima Franje Tuđmana, s političke scene u demokratskoj Hrvatskoj zbrisan je još za prve polovine rata, nimalo demokratskom metodom, a odonda se njegova aktivnost svodi uglavnom na neuspješne solo-akcije. Početkom devedesetih formirao je HOS, naoružane dobrovoljačke postrojbe kojima je kasnije Tuđman pred međunarodnom javnošću prebacio u krivnju sve zločine što ih je možebitno, počinila hrvatska strana.

Pokazalo se, međutim, da je HOS - premda nas je plašio crnim košuljama - u stvarnosti bio puno manje grešnom vojskom negoli su se ispostavile regularne hrvatske snage u Hrvatskoj i BiH, pod zapovjedništvom Franje Tuđmana. Zbog sukoba u koji su dospjeli predsjednici HDZ-a i HSP-a, upravo oko Bosne i Hercegovine, uz to i oko stanja u Hrvatskoj, prvi je potonjem ukinuo stranku, optužio njega i njegove suradnike za terorizam i rušenje države, te razjurio HOS nakon dvije godine premišljanja, a pojedini istaknuti HSP-ovci, poput Ante Paradžika i Blaža Kraljevića, ubijeni su. Paraga je odgovorio podnošenjem tužbe protiv predsjednika RH Franje Tuđmana na Haaškom sudu, zbog ratnog zločina u BiH.

"Kriminalno hrvatsko pravosuđe i dalje zadržava predmet kojim želimo povratiti prava nad HSP-om, i to već 12 godina, a trenutno na Upravnom sudu", rekao nam je Dobroslav Paraga. "Otetu nam stranku i dalje vodi Tuđmanov agent i neofašist Anto Đapić, kojeg sad Tuđmanov propali ministar Mate Granić pokušava oprati, da bi Europi po drugi put pokušao uvaliti rog pod svijeću. To je razlog zbog kojeg zasad ne mogu planirati nikakvo uključivanje u vlast, dakle, koja je ionako rasprodala sve, pa tako i svoju autonomnost. Ali, pozvan sam da uskoro pred Odborom za nacionalnu sigurnost Zastupničkog doma Kongresa SAD-a govorim o stvarnom stanju demokracije u Republici Hrvatskoj, pa tako opet imam priliku reći što mislim o toj velikoj laži"...

I. LASIĆ


TRI x TRI

NIKOLA VISKOVIĆ, PROFESOR NA SPLITSKOM PRAVNOM FAKULTETU, KOMENTIRA IZOSTANAK KAZNENE I POLITIČKE SANKCIJE PROTIV ANTE ĐAPIĆA, LIDERA HSP-a, KOJI JE PREPISAO MAGISTARSKI RAD

OVO JE GRIJEH ELITE!

- Ovo što je učinjeno u Đapićevu slučaju nedopustivo je s dva aspekta: stručno gledajući, istina je da kod diplomskih radova studenata ima dosta kompilacija, ali to se kreće u okvirima uzimanja dijelova citata iz raznih tekstova, sa stavljanjem navodnika i citiranjem, jer diplomski nije znanstveni rad, nego vježbanje studenata u korištenju literature. Neprihvatljivo je ono što je učinio Đapić – prepisao je na desetke stranica, 66 posto svoga rada, u fragmentima od više desetaka stranica, neprekidno. Nije, dakle, citirao pojedine pasuse, nego čitave stranice, a ni njih nije citirao, jer nema ni navodnika ni citata. To je užasan prekršaj na razini znanstvenog rada, to je krajnja karikatura, falsifikat i plagijat s namjerom od koje se ne mogu ispričati ni autor rada ni njegov mentor ni članovi stručne komisije koji su morali prepoznati prepisivačinu.

- Kako komentirate obrazloženje presude u kojemu sudac Robert Pešutić tvrdi nešto kao "da, Đapić je prepisivao, ali to svi rade?"

- Presudu nisam vidio, pa se pitam je li mišljenje suca da su prepisivanja redovna stvar na fakultetima ili je to stav obrane koji je on uvažio. Ako je to stav obrane, to i nije tako strašno, ali ako je njegov stav to je grozno. To je kao da oslobodite ubojicu, s tvrdnjom da su ubojstva uobičajena. Groznu su stvar uradili i autor i mentor, a sudac je učinio grozotu nad grozotama.

- Nije li grozan i izostanak bilo kakve osude Đapićeva postupka među njegovim kolegama političarima?

- Da, jer sve ovo se može kad-tad dogoditi na fakultetima, pa se nađe lijeka, ali veći je skandal to što se događa u politici. Kada netko ima važnu političku ili društvenu funkciju, a u ovom slučaju u pitanju su dva stranačka lidera – Đapić i njegov mentor Boris Kandare - onda je to skandal prvoga reda i niti u jednoj zemlji takav lider ne bi mogao ostati na čelu stranke niti bi se prema njemu odnosili kao prema čovjeku s političkim legitimitetom. Đapić nije toliko kriv, on je jedna smiješna figura. Bilo bi zanimljivo pitati njegove kolege, Rožića i ove druge koji se doimaju poštenima što oni kažu na to. Ovo je teški grijeh elite.

ANTO NOBILO, POZNATI ODVJETNIK, O INICIJATIVI MINISTARSTVA PRAVOSUĐA DA SE U HRVATSKOJ UVEDE KAZNA DOŽIVOTNOG ZATVORA

SMRTNA KAZNA JE JEFTINIJA

- Prihvatimo li doživotni zatvor, prihvaćamo i stav da je čovjek nepopravljiv, da njegova resocijalizacija u nekim slučajevima nije moguća i da ga treba ukloniti iz društva. To bi značilo i renoviranje cijele penologije koja kaznu ne proglašava osvetom, nego sredstvom za odvraćanje drugih i sredstvo za resocijalizaciju. Kazna doživotnog zatvora ne bi bila preporučljiva ni u skladu s postavkama na kojima počiva naš Zakon o kaznenom postupku.

- Ingrid Antičević-Marinović, bivša ministrica pravosuđa, kaže da bi se "uvođenjem kazne doživotnog zatvora dobilo na specijalnoj prevenciji", a Ivica Crnić, predsjednik Vrhovnog suda, zastupa doživotnu kaznu s tezom da "društvo mora imati instrument da ukloni neke osobe".

- Bivša ministrica vjerojatno je krivo upotrijebila izraz "specijalna prevencija", jer ona podrazumijeva utjecaj na onoga tko je izvršio djelo, a na njega se nema što utjecati ako ga se samo izolira iz društva. Danas u Hrvatskoj raspolažemo s dovoljno visokom kaznom od 40 godina koja svakoga može dovoljno dugo udaljiti iz društva da postane bezopasan. Svatko tko uđe u zatvor mora imati nadu da će izaći i ta nada mora utjecati da prihvati sve metode resocijalizacije. A ako predsjednik Vrhovnoga suda smatra da treba ukloniti neke osobe iz društva, čini mi se da ih je jeftinije ubiti, odnosno izvršiti smrtnu kaznu.

ŽELJKO LOVRINČEVIĆ, EKONOMIST IZ ZAGREBAČKOG EKONOMSKOG INSTITUTA, GOVORI O REKORDNOJ VISINI HRVATSKIH TROŠARINA I VELIKOJ JAVNOJ POTROŠNJI

TRAJNO SKUPA ZEMLJA

- Zaista, zemlje imaju različite trošarine za pojedina dobra, a Hrvatska ima visoke trošarine na svim dobrima na kojima se može nametnuti trošarina. Uz ovo što se vidi u proračunu, tu je i dio koji ide HAC-u i Hrvatskim cestama, pa se radi o još većem iznosu od 11 posto ukupnih proračunskih prihoda. Kod drugih zemalja ti iznosi su puno manji, rijetko prelaze nekih šest posto. Hrvatska je zemlja s vrlo visokim trošarinama, a loše je što imamo visoko opterećenje na trošarinama, a i visoku sivu ekonomiju. Stalno je isti prihod, jer rastu trošarine, pa stalno raste i siva ekonomija.

- Nije li glavni problem u velikoj skupoći države?


- Dva su problema u skupoći države: s jedne strane, skupa je klasična javna uprava, a s druge, skup je i dio za socijalne transfere. Ovaj drugi dio bit će trajno skup zbog rata, specifične demografske strukture.

- Nije li u takvoj situaciji neumjesno slati četiri ministra na nekakav skup u Japan što je ovih dana uradila Vlada?

- Sami zaključite koja je razina poslanstva kad šalju četiri ministra.


TAKO JE GOVORIO

POBJEDE

"Pojedinci sami ne mogu ostvariti svoje ambicije, to mogu samo zajedno. To mišljenje prevladava među vodećim ljudima u HDZ-u i ono će biti temelj naših budućih pobjeda."

(Jure Radić, ministar obnove, u Vjesniku, 11. travnja 1999. godine)

DEMOKRATI

"Ne mislim da je između Sanadera i Pašalića riječ o nesnošljivosti nego o dva suparnika u istinskom demokratskom natjecanju za čelnu poziciju u stranci."

(Ljerka Mintas-Hodak, autorica vanjskopolitičkog dijela programa Ivića Pašalića, kandidata za predsjednika HDZ-a, u Vjesniku, 13. travnja 2002.)

PREDVIĐANJE

"Moje je mišljenje da će se produžiti vlast sadašnje koalicije, jer HDZ neće uspjeti sebe preporoditi i dostići onu razinu moderne građanske stranke koja bi bila privlačna za stranke centra, prije svega HSLS i HSS."

(Dušan Bilandžić, akademik, u Novom listu, 13. travnja 2002.)

MOGUĆNOST

"Mislim da postoji realna mogućnost da pobijedim na izborima, baš kao što mislim da mogu biti dobar predsjednik, barem bolji nego što je trenutačni."

(Slaven Letica, nezavisni saborski zastupnik, po objavi svoje kandidature za predsjedničke izbore 2005. godine, u Slobodnoj Dalmaciji, 13. travnja 2004.)


________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA