Kultivator



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune











Stranica obnovljena:
14. travnja, 2005.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
13. travnja, 2005.

* NORVEŠKA policija podigla je optužnicu protiv 30-godišnjaka pod sumnjom da je u kolovozu 2004. sudjelovao u oružanom prepadu i krađi dviju slika Edvarda Muncha iz muzeja u Oslu. Policija u Oslu je objavila da nestale slike, slavni Vrisak i Madonna, još nisu pronađene, ali da su "vrlo optimistični". Norveška policija podigla je prvu optužnicu koja je direktno povezano sa slučajem krađe, iako policijski izvori kažu da su im jako pomogla dva hapšenja početkom tjedna u Španjolskoj i Nizozemskoj. "Od 22. kolovoza napravili smo puno posla, i ovo je samo jedan od rezultata", rekao je Morten Hojem Ervik, odvjetnik koji radi s policijom. Upravitelj Munchovog muzeja je nakon podizanja optužnice rekao kako je uvjeren da će slike biti uskoro pronađene. Munch je napravio četiri slike koje se zovu "Vrisak", a koje se odmah lako raspoznaju prema liku u prvom planu i jarkom zalasku sunca u pozadini...

* PICASSOVU sliku "Mrtva priroda s kolačem" ukradenu 2004. iz ateljea Centra Georges Pompidou u Parizu pronašla je pravosudna policija koja ju je vratila u popularni "Beaubourg". Mrtva priroda u sivoplavim tonovima gdje se naziru obrisi bijela tanjura sa smeđim kolačem, procijenjena u doba krađe na 2,5 milijuna eura, posuđena je Muzeju lijepih umjetnosti u Nancyju u studenom 2003. Potom je poslana restauratorskoj radionici Centra Beaubourg, koji okuplja i pohranjuje oko 28.000 umjetničkih djela, gdje je nestala nakon što je viđena posljednji put u siječnju 2004. U pariškom predgrađu Antony umjetničko djelo pronađeno je 4. travnja ove godine, brižno sačuvano u kartonskoj oblozi iza jednog komada namještaja...

* BEZ obzira na to koliko znanstvena javnost cijeni NASA-inu legendarnu misiju svemirskih sondi Voyager 1 i 2, koje i dalje odašilju podatke s ruba našeg Sunčeva sustava, zbog zadovoljavanja svemirskog plana američkog predsjednika Busha cijeli je program nakon 28 godina pred ukidanjem. Zamjenik direktora NASA-ina odjela Zemlja-Sunce Dick Fischer je za Washington Post priznao da postoji mogućnost ukidanja 4,2 milijuna dolara, koji se svake godine odobravaju za program dviju identičnih sondi...

* SKULPTURA iz kamenog doba, izrađena prije gotovo 7200 godina, smatra se najstarijom pornografskom statuom. Ovaj njemački Adonis osporava dosadašnje vjerovanje kako je seks u tadašnjim djelima primitivne umjetnosti bio tabu. Naime, Harald Stäuble iz njemačkog Arheološkog instituta otkrio je osam centimetara visoku skulpturu, odnosno srednji dio njezina torza. Pretpostavlja se kako bi visina cijele statue nazvane Adonis od Zschernitza trebala biti 25 centimetara. "Jedinstveno otkriće", piše časopis Spiegel. "Ovo je najstarija glinena skulptura muškarca na svijetu." Ali još nevjerojatnije otkriće dogodilo se mjesec dana nakon pronalaska statue.

Tada su arheolozi otkrili žensku figuru koja bi mogla biti njegova partnerica. Profesor Stäuble u svojoj je studiji zapisao da su "nakon pronalaska Adonisa istražili svaki komadić zemlje unutar područja na kojem je nađen. Trud se isplatio jer su iskopani ostaci ženske figurice gotovo jednakih dimenzija. Muškarac je nagnut prema naprijed, kao i ženska figura". "Takvi se položaji mogu objasniti na dva načina. Prvi bi bio ritualni ples muškarca i žene, a drugi bi bio spolni čin u kojem je muškarac sa stražnje strane, što je i više moguće. Tako bi oni predstavljali najstariji prikaz spolnog čina u povijesti", govori Stäuble.

* SVEUČILIŠTE u Liverpoolu može se pohvaliti jednom od najvećih zbirki znanstvenofantastične književnosti u Europi, a sada pokreće i prvi svjetski portal posvećen istraživanjima o znanstvenoj fantastici - sveučilišna knjižnica Sydney Jones uz pomoć nekih od najpriznatijih autora tog žanra pokreće Science Fiction Hub. SF Hub će uglavnom služiti za objavu rezultata nezavisnih istraživanja, omogućujući pristup mnoštvu novinskih članaka. "Hub povezuje puno različitih tema, najviše iz područja filozofije i fizike. Malo je poznato da je znanstvena fantastika inspirirala mnoge znanstvenike kad govorimo o razvoju tehnologije", izjavio je Roy McCready, menadžer Huba. "Arthur C. Clarke, primjerice, pisao je o satelitskoj komunikaciji sredinom dvadesetih godina prošloga stoljeća – puno prije no što je do nje došlo." Pojam "znanstvena fantastika" prvi je upotrijebio William Wilson u svojoj knjizi "A Little Earnest Book Upon A Great Old Subject"...

* DANTE Alighieri znao je o modernoj fizici koliko i o vještini pisanja rima. Naime, talijanski fizičari izvještavaju kako je 300 godina prije Galilea veliki pjesnik opisao zakon kretanja u fizici. Galileov princip govori kako su zakoni fizike jednaki u svim odnosima neaktivnosti. Ako se netko kreće ujednačenom brzinom, postiže iste rezultate kao i onaj koji se uopće ne kreće. Taj je princip jedan od temelja znanosti koju su utemeljili Newton i drugi znanstvenici. Leonardo Ricci, sa Sveučilišta u Trentu u sjevernoj Italiji, rekao je za magazin Nature da je Dante primijetio istu stvar još u 14. stoljeću. Doduše, nije svoja zapažanja sročio logički, ali ih je opisao stihovima svog epskog djela "Pakao": Odlazi naprijed, plivajući polako, polako/ Opisuje krugove i ponire, samo to primjećujem/ Vjetrom na mome licu i poda mnom...

________________________________

LOUVRE
NOVA DVORANA ZA "MONA LISU"

Nakon četiri godine i gotovo 5 milijuna eura, čuvena Mona Lisa Leonarda da Vincija preselila se u novu prostranu dvoranu muzeja Louvre. Od sada posjetitelji pet stoljeća staru sliku mogu naći u Salle des Etats, velikoj galeriji koja je do 1870. godine služila kao sala za parlamentarne rasprave i u čije je renoviranje od 2001. godine uloženo 4,8 milijuna eura. Peruanski arhitekt Lorenzo Piqueras je izjavio da je želio olakšati gledanje slike za šest milijuna posjetitelja koliko godišnje dođe vidjeti sliku i spriječiti gužve koje se obično stvaraju ispred Da Vincijevog remek-djela. "Razmišljao sam o nekome tko dolazi vidjeti Mona Lisu i kojem se kaže: 'Idi tamo, okreni se desno, okreni se lijevo i tamo je.' To je nemoguće", rekao je Piqueras o bivšem domu stare dame, u tijesnoj dvorani Salle Rosa na kraju galerije. Mona Lisa se sada smiješi s velike strukture koja sliči na golemi okvir slike u sobi od 840 četvornih metara, a novo osvjetljenje naglašava boje slike.

"Ovdje ćete doći ravno pred nju", rekao je Piqueras pokazujući na osvijetljenu sobu i rekao: "Odmah je vidite, idete prema njoj i vidite je sve vrijeme. Računam da će to omogućiti protočnost posjetitelja." Mona Lisa je izložena u sali zajedno s oko 50 drugih slika talijanskog slikarstva 16. stoljeća među kojima je i Veroneseova Gozba u Kani. Uprava Louvrea prošle je godine rekla da je Mona Lisa pokazala znakove starenja te je naručena temeljita tehnička i znanstvena analiza kako bi odredili njezino stanje. Mona Lisa je dobila smećkasti ton od nakupljanja prašine i prljavštine i kemijskih promjena laka, no muzej se do sada opirao pritisku da renovira sliku i vrati njene izvorne boje...


DUKE UNIVERSITY
"iPOD" ZA STUDENTE

Predstavnici američkog Duke Universityja izjavili su da nastavljaju s programom "iPod" započetim prošle godine kada je 1600 "brucoša" dobilo na korištenje popularne Appleove mp3-playere od 20 GB, no, naravno, ne primarno za slušanje glazbe već za učenje studijskog gradiva. "Kad ljudi čuju za 'iPod' prvo na što pomisle jest, dakako, glazba", veli dr. Richard Lucic sa Sveučilišta Duke. "Moja klasa studenata fokusirana je na računalne znanosti i mi koristimo 'iPod' na različite načine, uključujući i pohranu velikih fileova, koje studenti potom mogu koristiti kući, na vlastitim računalima. Ako ste ranije propustili neko predavanje, nije bilo spasa. Danas, pak, ja sniman sva svoja predavanja i studenti ih, pomoću 'iPoda', mogu poslušati bilo kada što se pokazalo vrlo efikasnim", pojašnjava dr. Lucic...


POTRAGA ZA ŽIVOTOM U SVEMIRU
TAJNA UMIRUĆIH ZVIJEZDA

Novi proračuni sugeriraju da bi astronomi koji traže moguća mjesta za život trebali gledati oko umirućih zvijezda, jer starenjem zvijezde postaju sve toplije i oko njih se šire područja pogodna za život. Astronomi misle da se najbolji okoliš za razvoj života oko bilo koje zvijezde nalazi u tzv. naseljivim zonama, područjima u kojima su površinske temperature planeta dovoljno visoke da bi se na njima mogla zadržati tekuća voda. Prethodne studije pokazale su da se taj pojas širi kako zvijezda stari, a sada su trojica astronoma iz Francuske i SAD-a proračunala koliko dugo te nastanjive zone traju na različitim udaljenostima od zvijezde.

Oni su to usporedili s vremenom koje je bilo potrebno da se život pojavi na Zemlji (oko 700 milijuna godina), kako bi provjerili može li taj "toplinski val" pokrenuti život na nekoć zaleđenim planetima. Oni su otkrili da sve zvijezde nalik Suncu prolaze kroz tri faze koje mogu pokrenuti život. "Planeti koji su trenutno vrlo hladni ili smrznuti mogu se zagrijati i postati potencijalna mjesta za razvoj života", kaže William Danchi, astrofizičar iz NASA-ina Goddard Space Flight Centera u Greenbeltu. "Analiza pokazuje da je razdoblje tijekom kojih se odvijaju ove faze jako dugačko, dovoljno dugačko da se razvije život." "Mikroorganizmi mogu biti transportirani (na meteorima) od planeta na kojem život gasne do planeta gdje postoje bolje pogodnosti za ponovni razvoj života", napisali su autori u studiji objavljenoj u časopisu Astrophysical Journal.

Unutar prstena od oko 100 svjetlosnih godina oko Zemlje nalazi se 150 "pod-divova" i crvenih patuljaka, te oko 1000 zvijezda u tzv. "glavnoj sekvenci". Buduće potrage za planetima na kojima se mogao razviti život, kao što je NASA-ina misija Terrestrial Planet Finder (TPF), bit će fokusirane na zvijezde u glavnoj sekvenci, ali Danchi i njegovi kolege Bruno Lopez i Jean Schneider iz Francuske tvrde da bi u okviru potrage trebale biti uključene i sve umiruće zvijezde...


________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA