PICAŠKANDAL

Surađivali: Goran Borković, Luko Brailo, Ivica Đikić i Hrvoje Prnjak

ŠEPAROVIĆEV SUKOB INTERESA?

Umirovljeni general Mladen Markač, kojega je Haaški sud optužio za ratne zločine u Oluji i koji suđenje čeka na slobodi, svojedobno je – s čime hrvatska javnost nije upoznata – na zahtjev Haaškoga suda potpisao papir u kojemu se izjasnio da pristaje da njegova glavnog odvjetnika Miroslava Šeparovića, u slučaju pojavljivanja "određenih okolnosti", automatski zamjenjuje Šeparovićev sadašnji pomoćnik Goran Mikuličić. A koje su to određene okolnosti koje bi Šeparovića mogle onemogućiti da brani Markača pred Haaškim sudom?

Djelatnici tužiteljstva u Haagu, naime, dali su i Šeparoviću i njegovu klijentu na znanje kako im nije nepoznata činjenica da je dotični odvjetnik koncem devedesetih godina bio ravnateljem Hrvatske izvještajne službe (HIS), tada krovne obavještajne institucije u ovoj zemlji, a taj bi nezgodni detalj moćnog i politički utjecajnog odvjetnika mogao dovesti u interesni konflikt, budući da je Šeparović, u funkciji prvog HIS-ovca, potpisao mnoge dokumente koji se bave hrvatsko-haaškim odnosima i koji se, uglavnom, odnose na pokušaje Tuđmanove vlasti da se od kaznenoga gonjenja za ratne zločine zaštite režimski miljenici.

Prema Feralovim izvorima koji su bliski Haaškome sudu, nije sasvim izgledno da će tužiteljstvo zatražiti Šeparovićevo izuzeće iz postupka, no isto tako, ne bi trebalo biti iznenađenje ako suradnici Carle del Ponte – zbog nekog taktičkog manevra u nekoj fazi procesa – posegnu za tim rješenjem. Od Markača je zahtijevano da potpiše onaj papir s početka ovog teksta kako se zbog eventualnog Šeparovićeva izuzeća ne bi gubilo vrijeme na "ulazak u proces" odvjetnika koji nije imao doticaja sa "slučajem Markač".

OGRESTA SURAĐIVAO S PAŠALIĆEM

Autor smiješnih, već pomalo zaboravljenih televizijskih spotova kojima se blatom posuti Ivić Pašalić pokušao nametnuti biračima na prošlim predsjedničkim izborima bio je poznati filmski redatelj Zrinko Ogresta.

Kako je ovaj deklarirani sljedbenik HDZ-a i aktualni umjetnički savjetnik za kratkometražni i dokumentarni film u Ministarstvu kulture dospio do Pašalića i njegova Hrvatskog bloka – nije poznato, ali se zato zna da je cijena koju je Ogresta naplatio Pašaliću bila iznimno niska s obzirom na uobičajene tarife. Riječ je, naime, o tek četiri tisuće eura koliko je Ogresta dobio od Hrvatskog bloka. Picaškandalovi izvori napominju kako razlog popustu nije Ogrestina promjena stranačkog dresa, nego vraćanje usluga iz razdoblja dok je bivši Tuđmanov savjetnik vedrio i oblačio kako Hrvatskom, tako i njenim medijima.

Ipak, niti angažman Ogreste Pašaliću nije pomogao da uspije na predsjedničkim izborima. Broj glasova koji je dobio bio je više nego skroman, a ni promjena imidža mu nije osobito uspjela.

POTEMKIN NA PELJEŠCU

Prikazujući projekt gradnje budućeg mosta od Komarne na neretvanskoj do Brijeste na pelješkoj strani Malostonskog zaljeva Jutarnji list je u broju od 13. lipnja, uz ostalo, naveo kako bi "cijena gradnje grednog ili ovješenog mosta bila između 240 i 280 milijuna eura".

No, u Vladinu Programu građenja i održavanja javnih cesta od 2005. do 2008. godine "nosi" se stavka pristupnih cesta za most Pelješac-kopno u iznosu od 630 milijuna kuna, ili oko 85 milijuna eura. Slijedi li se logika most pristupne ceste proizlazi da bi premoštenje Malostonskog zaljeva moglo stajati od 325 do 365 milijuna eura. Nad osiguranjem tih iznosa zabrinule bi se i mnogo razvijenije zemlje od Hrvatske čiji ministar financija Ivan Šuker muku muči kako pokrpati sve veće rupe u državnom proračunu.

Usporedbe radi, u gradnju auto ceste od Splita do Ploča HC će u idućem trogodištu utrošiti nepunih 5 milijardi kuna, ili oko 675 milijuna eura, ali će se zato dobiti 96,2 kilometra "autobahna". Od Ploča do Dubrovnika preostaje nekih 90-tak kilometara za što HC u svojim aktualnim planovima nisu osigurale ni lipe, niti centa za izradu projektne dokumentacije, iako je ministar Božidar Kalmeta prigodom ovogodišnje feste Svetoga Vlaha Dubrovčanima obećao autocestu do 2008. godine...

DAVOR BOŽINOVIĆ VELEPOSLANIK PRI NATO-u

Premda se u javnosti već neko vrijeme nagađa da će u novoj preraspodjeli veleposlaničkih položaja Veselku Grubišiću, aktualnom ravnatelju Obavještajne agencije, pripasti mjesto veleposlanika pri NATO-u u Bruxellesu, Feralovi sugovornici iz državnoga vrha kazuju da je predsjednik Republike Stipe Mesić rečenu dužnost namijenio Davoru Božinoviću, sadašnjem predstojniku Ureda predsjednika. Mesić će, prema istim izvorima, inzistirati na Božinovićevu slanju u Bruxelles zato što se tom bivšem hrvatskom veleposlaniku u Beogradu želi odužiti za veliki doprinos što ga je dao u predsjedničkoj kampanji, kad je igrao ulogu glavnog stratega Mesićeve pobjede, a ako mu se sad ne oduži veleposlaničkom funkcijom, više neće imati priliku za tako nešto. Svoje će inzistiranje šef države argumentirati time da kao vrhovni zapovjednik oružanih snaga treba imati svog povjerljivog čovjeka u središtu vojnog saveza kojemu se Hrvatska želi priključiti.

Na Božinovićev sadašnji položaj najvjerojatnije će zasjesti netko od aktualnih Mesićevih savjetnika, odnosno netko tko je dobro upoznat s načinom funkcioniranja Ureda predsjednika.

HRVATSKA REPREZENTACIJA POD PAVELIĆEVOM SLIKOM

Slaven Bilić, aktualni izbornik hrvatske nogometne reprezentacije do dvadeset i jedne godine, poznat je i kao svestrani “intelektualac u kopačkama”. Što taj intelektualizam znači u praksi, pokazalo nam je i upravo završeno gostovanje mladih nogometaša u SAD-u. Naime, Slaven Bilić, njegov pomoćnik Aljoša Asanović i predstavnici hrvatske nogometne budućnosti, u sklopu sjevernoameričke turneje gostovali su, između ostaloga, u Hrvatskom kulturnom centru u Chicagu, gdje su im iznad stolova uredno visile nimalo neupadljive slike Franje Tuđmana i – Ante Pavelića! Da emigracija voli svoju privrženost domovini iskazivati kroz ustašovanje svih vrsta, znali smo i otprije, no eto, sada znamo i da predstavnici Hrvatskog nogometnog saveza (primjerice, Zorislav Srebrić, glavni tajnik HNS-a), odnosno reprezentativci, također ne vide ništa čudno kada službeno gostuju i zabavljaju se u prostorima koje ukrašavaju portreti poput onog zloglasnog ustaškog poglavnika. Ako je suditi po činjenici da nisu negodovali ni jednom riječju, ni Biliću ni Asanoviću očito nije zasmetalo veličanje Pavelića. Dapače, zabava je nakon službenog predstavljanja i međusobnog upoznavanja potrajala do kasno u noć...

Da skandal bude veći, recimo i to da je maloj promociji ultrahrvatstva svojom prisutnošću obol dala i Marica Zorica Matković, hrvatska konzulica u Chicagu!

GLAS SLAVONIJE UVEO RUBRIKU ISPRIKE

Nakon televizijske “Slikom na sliku” i kazališne “Spikom na spiku”, uslijedilo je i novinsko “Isprikom na ispriku”. Za potonje je zaslužan osječki Glas Slavonije, koji je na trećoj stranici uveo novu rubriku, pod nazivom “Isprika”.

Sve je počelo Glavaševim priopćenjem u kojem je opovrgnuo Šeksovu izjavu kako je ideja o osnivanju udruge građana Hrvatski demokratski sabor Slavonije i Baranje, “protuustavna politička inicijativa”. Glavaš nije bio zadovoljan načinom na koji je njegovo priopćenje objavljeno u Glasu Slavonije, pa je odlučio, u vidu plaćenog oglasa, odgovoriti Šeksu. Glavašev plaćeni oglas pod naslovom “Vladimir Šeks je neznalica ili osoba defektna karaktera” u kojem ne manjka uvreda i niskih udaraca, Glas Slavonije objavio je 2. lipnja. Feral je o tome pisao prije dva broja.

No, na Glavašev oglas, putem svog opunomoćenika, reagirao je Šeks, zbog čega mu se Glas Slavonije ispričao u broju od 9. lipnja. Glas priznaje kako se “ne radi o oglasu, već o informaciji uvredljivog i klevetničkog sadržaja koja vrijeđa čast i ugled gospodina Vladimira Šeksa”, te skrušeno priznaje kako su time “počinili štetu gospodinu Vladimiru Šeksu”.

Ali ne lezi vraže! Dva dana kasnije, ponovno na 3. stranici, Glas Slavonije ispričava se i Glavašu zbog toga što je objavio ispriku Vladimiru Šeksu. U isprici Glavašu stoji kako je 2. lipnja “u dobroj vjeri” objavljen njegov plaćeni oglas, na kojega je pak, reagirao Šeks. Šeksu se, stoji dalje, Glas Slavonije ispričao 9. lipnja. No, onda slijedi najzanimljivije: “Izražavamo žaljenje ako smo slijedom događaja nanijeli štetu gospodinu Branimiru Glavašu”.

Sada se logično očekuje isprika Vladimiru Šeksu, pa onda opet Glavašu. U međuvremenu, ovog ponedjeljka, smijenjen je, bez ikakve isprike, glavni urednik Glasa Slavonije, Bojan Divjak, inače nećak Vladimira Šeksa.

D. HEDL

DUŠEVNE BOLI CRNOGORSKIH RATNIH HUŠKAČA

Nakon čak jedanaest godina suđenja, crnogorskom novinaru i publicisti Veseljku Koprivici, uručena je prvostupanjska presuda Osnovnog suda u Podgorici, kojom mu se nalaže plaćanje odštete od 10 tisuća eura (plus sudski troškovi) Milanu Stojoviću, bivšem glavnom uredniku Nikšićkih novina, te Miloradu Boškoviću, bivšem uredniku Pobjede. Drugim riječima, to znači da bauk duševnih boli dan danas hara i susjednom Crnom Gorom.

Naime, Koprivica je kao glavni urednik Liberala tužen zbog toga što je 1994. objavio informaciju po kojoj se u spisima Haaškog suda nalaze i imena 16 crnogorskih novinara poznatih po ratnohuškačkim tekstovima, što inače nikad nije službeno demantirano. Među njima, naveo je i imena Stojevića (koji danas radi u Privrednoj komori) i Boškovića (sada urednika u podgoričkoj Republici) koji su se potom, baš kao i neki drugi autori tekstova pod indikativnim naslovima poput “Puške neće u muzeje”, “Kad se Srbin puške lati i Hrvat će zapjevati”, “Crnogorac uz Srbina rješavaće muke Knina” ili “Crnom Gorom teče Zeta, uskoro će i Neretva”, odlučili na tužbu. Inače, Koprivici je, još u svibnju prošle godine, izrečena i kazna od pet tisuća eura koje je morao isplatiti bivšem glavnom i odgovornom uredniku Televizije Crne Gore, danas savjetniku generalnog direktora iste kuće, Božidaru Čoloviću.

“U Crnoj Gori, nažalost, nema ni političke volje ni hrabrosti za suočavanjem s mračnom ratnom stranom naše novije povijesti, zbog čega sam dospio u ovu apsurdnu situaciju da ratnim huškačima moram plaćati odštete za povredu časti i ugleda”, kaže za Feral Koprivica. U sud se ne uzda previše, jer drži da su suci “uglavnom nesamostalni i pod jakim utjecajem prosrpski orijentiranih stranaka”. “Međutim, nakon što sam u jednoj žalbi naveo kako ću se, na savjet Međunarodne federacije novinara, žaliti do Strasbourga, sud me opomenuo zbog podcjenjivanja domaćeg pravosuđa!”, ne može se načuditi Koprivica, danas novinar Monitora. “Inače, sve je ovo dokaz da su ratni zločini u Crnoj Gori i dalje tabu tema, kojom se bave tek rijetki novinari i predstavnici nevladinih organizacija, dok mnogi zapravo čine sve da ih se zataška”, konstatira Koprivica.

H. PRNJAK

STRANCI RUŠE VRIJEDNOST HRVATSKIH BANAKA

U nekoliko najvećih hrvatskih banaka što su potkraj devedesetih i kasnije prodane stranim bankama, početkom ove godine počeo je proces prebacivanja hardwara, odnosno svih podataka o klijentima i poslovanju, izvan Hrvatske, u sjedišta vlasnika hrvatskih banaka. O tome su Feral upoznali službenici jedne od banaka u kojoj je počeo transfer baze podataka izvan Hrvatske, a koji smatraju kako se, u najmanju ruku, radi o štetnoj djelatnosti po monetarni suverenitet ove zemlje.

"Izmještaj hardwara bilo koje banke izvan Hrvatske otežava kontrolu banke od strane Hrvatske narodne banke, povećava se operativni rizik rada banke, narušava se njezin integritet, što može imati nesagledive posljedice na domaće financije, pa i gospodarstvo u cjelini", kaže za Feral visokopozicionirani izvor u banci u stranom vlasništvu, koji je iz razumljivih razloga želio ostati anoniman. Kao što je poznato, 95 posto aktive hrvatskih banaka u vlasništvu je stranaca, pa ako se hardware najvećih tuzemnih banaka prebaci izvan zemlje, postavlja se pitanje što Hrvatskoj ostaje od monetarnog suvereniteta?

Iz Ureda za odnose s javnošću Hrvatske narodne banke, u dopisu što nam je s potpisom Dejane Rebernik poslan kao odgovor na upit kako je regulirano prebacivanje hardwara banaka izvan zemlje, obavještavaju kako obrada i prijenos podataka nisu zabranjeni, ali je Zakonom o bankama predviđen nadzor rizika koji mogu proizaći iz neadekvatnog upravljanja informacijskim i pridruženim tehnologijama. Kako HNB nadzire takve procese, budući su strane banke već počele s prebacivanjem hardwara svojih banaka kćeri u Hrvatskoj izvan nje? Iz HNB-a uvjeravaju kako unutarnja revizija poslovnih banaka obavlja stalni nadzor nad cjelokupnim poslovanjem banaka, pa tako se kontroliraju i rizici vezani uz resurse informacijske tehnologije.

No, kao ilustracija kako Hrvatska narodna banka kontrolira poslovanje hrvatskih banaka može poslužiti podatak o likvidaciji 35 banaka od 1990. do danas, kao i krize koje su zadesile Istarsku i Riječku banku. I poslovanje tih banaka kontrolirao je HNB, pa su završile ili u pred stečajnoj komi (Istarska, Riječka) ili u stečaju, poput osječke Gradske banke ili Komercijalne banke iz Zagreba. Kako će Narodna banka kontrolirati poslovanje banaka čiji je hardware izvan Hrvatske, kada ni one kojih nije bio taj slučaj nije bila kadra disciplinirati na vrijeme, kako ne bi došlo do njihova sloma? To je pitanje na koje, barem zasad, nema odgovora.

Naši sugovornici iz banaka u stranom vlasništvu upozoravaju kako banci bez svog hardwara rapidno pada vrijednost, a nije zanemarivo ni vrlo vjerojatno otpuštanje radnika za kojima nakon izuzimanja hardwara više neće biti potrebe. Kada je riječ o bankovnoj tajni i zaštiti klijenata čiji se podaci sada prenose u inozemstvu, iz HNB-a skreću pozornost na članke 98. i 99. Zakona o bankama koji reguliraju pitanje bankovne tajne. U njima, međutim, nema ni riječi o tome kako se bankovna tajna štiti u slučajevima prijenosa hardwara izvan zemlje.

V. GRKOVIĆ

KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH ASOVA

FRANE VINKO GOLEM - Drugi je ministar vanjskih poslova od osamostaljenja Hrvatske. Obnašao je tu dužnost od 1. studenog 1990. do 1. srpnja 1991., kada je naredbom Franje Tuđmana prekomandiran na mjesto hrvatskog predstavnika u Washingtonu. "Osnovao sam Ministarstvo vanjskih poslova, uveo Hrvatsku u Ujedinjene narode, formirao Ured u Washingtonu i prekinuo sve veze s Budimirom Lončarom i Jugoslavijom!", ponosno će Feralovom novinaru dr. Golem.

Ipak, već 1993. Golem se vraća u Hrvatsku, točnije u bolnicu Rebro na mjesto kirurga, od kuda je i otišao u politiku. Ubrzo je postao pročelnik Zavoda za abdominalnu i endokrinološku kirurgiju na Rebru da bi prije godinu i pol dana otišao u mirovinu. "Odmaram se. Evo sad ste me uhvatili u Ražnju, kraj Rogoznice, gdje imam vikendicu. Čuvam unuke i uživam u mirovini", kaže dr. Golem, inače rođen u selu Bisko, kraj Trilja.

Ne brine više o globalnim problemima. Potpuno se maknuo iz politike. Tek je zadržao funkciju potpredsjednika Kluba utemeljitelja dr. Franjo Tuđman, čiji je jedan od osnivača. Dr. Golem, međutim, ima svoga nasljednika jer, kako sam kaže, što mačka koti, miše lovi. Naime, njegov je sin Ante Zvonimir Golem postao državni tajnik zadužen za zdravstvo što njegova oca čini veoma ponosnim.

S obzirom da su čistke među ravnateljima bolnica već napravljene, mlađi dr. Golem neće imati priliku učiniti isto po uzoru na svog oca koji je 1990. kao sekretar za zdravstvo grada Zagreba pomeo nepoćudne kadrove, a što je, uz uvijek prisutnu pečenu janjetinu, obilježilo ne baš dugu političku karijeru dr. Golema.

G. BORKOVIĆ

TRIxTRI

ZLATKO TOMČIĆ, PREDSJEDNIK HRVATSKE SELJAČKE STRANKE, O PREVIRANJIMA U SLAVONSKIM OGRANCIMA STRANKE I OSTAVCI NJEGOVA BLISKOG SURADNIKA ŽELJKA PECEKA S MJESTA ŠEFA HSS-a u SLAVONIJI

NE ŽELIM S GLAVAŠEM

- Nema dvojbe da postoje određene turbulencije, da postoje unutarstranačke nevjere, a tu mislim prije svega na Boru Grubišića u Slavonskom Brodu i na Zvonka Ibriksa u Baranji. Nema sumnji ni da postoji nezadovoljstvo dijela mojih bliskih suradnika poput Željka Peceka, ali ne ocjenjujem da smo pred raspadom. Treba vidjeti zašto smo postigli niže izborne rezultate nego 2001. godine, i ako se nakon unutarstranačke analize utvrdi da sam odgovoran spreman sam sazvati izvanrednu izbornu skupštinu i odstupiti. Sve to ništa ne znači u smislu raspada stranke i takve priče dolaze od onih koji već deset godina žele da se raspadnemo. Sigurno je, međutim, da nećemo ni svojim ljudima ni drugim strankama omogućavati neprincipijelna ponašanja samo zato da se sačuvaju pozicije.

- Očekujete li da bi Pecek, Vaš donedavni bliski suradnik, mogao napustiti stranku?

- Mislim da gospodin Pecek nije u tom smislu sporan. On je rekao da daje ostavku, jer nije bio u mogućnosti donošenja odluka u regionalnoj organizaciji, nije izdržao pritisak jedne teške odluke. Ljudi su u Slavoniji odlučili da ostajemo u nastupnoj koaliciji, dakle, u koaliciji s kojom smo išli na izbore, a ja sam na sjednici regionalnog Predsjedništva samo pitao treba li mijenjati HSS i postoji li razlog da se priklonimo listi Branimira Glavaša, odnosno možemo li biti kompatibilni s njegovom političkom idejom. Odgovor je dalo glasanje predsjedništva županijske organizacije. Spočitava mi se da sam uvjeravao Predsjedništvo, a ja sam rekao svoj politički stav da je nezavisna lista Branimira Glavaša nekompatibilna s listom HSS-a.

- Rekli ste da je stranka u turbulencijama. Hoće li biti novih potresa?

- Stranka je u turbulencijama jer smo izgubili dio pozicija i jer smo objektivno postigli lošiji rezultat za 20 posto. Nije mi utjeha da je još lošiji rezultat HDZ-a i SDP-a, tri ključne stranke su pale. Rekao sam da sam spreman za analizu, pa i za odlazak utvrdi li se da sam kriv.

SONJA BISERKO, PREDSJEDNICA HELSINŠKOG ODBORA SRBIJE, KOMENTIRA ZBIVANJA U SRBIJI NAKON PRIKAZIVANJA FILMA U KOJEMU SE VIDI KAKO SRPSKI VOJNICI UBIJAJU ZAROBLJENE BOŠNJAKE

STRATEGIJA ŠUTNJE

- Cijela ta priča zanimljiva je u pogledu stanja duha u ovoj zemlji. Naime, taj film nije bio prva vijest o Škorpionima, jedinici koja je počinila zločin. On je, međutim, bio okidač u pogledu reakcije cijelog društva. Sada se svi ponašaju kao djeca uhvaćena u krađi: preko noći pohapšeni su počinitelji zločina, vlasti su očito znale gdje su, ali nitko dosad nije postavljao pitanje njihove odgovornosti. Uz to, činjenica je da je osam nevladinih organizacija iniciralo donošenje deklaracije o Srebrenici koja je odbijena u Skupštini, što je ogolilo bit ove vlasti koja je bila dio toga projekta. Nema spremnosti da se prizna zločin, a dok se to ne dogodi Srbija neće biti u stanju da se makne prema naprijed. Američki kongres usvojio je deklaraciju o genocidu u Bosni i očito je da se deset godina nakon masakra međunarodna zajednica vraća na taj zločin i radi ono što je odavno trebala učiniti.

- Kakve su reakcije običnih ljudi na film?

- Prva dva dana bilo je šokantno, jedna djevojka prepoznala je oca kao ubojicu, a jedna majka iz Srebrenice prepoznala je sina među žrtvama. Zatim se odjednom uključila državna mašinerija koja je prikazala Škorpione kao luđake, kao da nisu bili dio šire strategije koja je došla iz Beograda. Cijela priča išla je na dokazivanje kako u tome nije sudjelovala država, naši istaknuti pravnici govorili su da je to šokantno, ali da bi država plaćala veliku odštetu ako se utvrdi da je kriva i da su krivi pojedinci. Sve televizije idu sa strategijom da država nije kriva za to. Istovremeno, odjednom izlaze razni dokazi da nije tako i mislim da su ipak neke stvari očite, da se razbilo to bratstvo u zločinu. Sve ovo ne znači da se društvo mijenja, iako svijest o zločinu postoji. Ali, za korjenitu promjenu ovoga društva neophodna je državna strategija.

ZLATKO VUJOVIĆ, BIVŠI NOGOMETAŠ I MENADŽER S FIFA-inom LICENCOM, U POVODU UBOJSTVA NOGOMETNOG MENADŽERA DINA POKROVCA, GOVORI O ODNOSU MENADŽERA I SPORTAŠA

NEMA REDA GDJE JE NOVAC

- Sigurno je da se svašta događa obostrano, čak mislim da je grubo što sada svi jako ružno govore o menadžerima. Što sam duže u ovome poslu, sve više dolazim do zaključka da su igrači pokvarenija roba. Nerijetko se događa da nakon što napravite ugovore i sve precizirate poslije transfera, kada trebaju uslijediti isplate počinju trakavice, pa tada prestaje važiti dogovoreno. I takvi neraščišćeni odnosi išli su predaleko. Mogu razumjeti da se to događa u drugim zemljama, gdje ima dosta dobrih igrača, ali ovdje se, osim na Niki Kranjčaru, ni na kome ne mogu zaraditi veliki novci. Unatoč tome i pozvani i nepozvani menadžeri žele zaraditi novac.

- Postoji li način reguliranja odnosa u toj oblasti?

- Nema reda gdje je novac, ako netko nema licencu, a želi raditi kao menadžer, naći će načina. To se ne rješava tek tako, nije riješeno ni u drugim državama, teško da će i kod nas.

TAKO JE GOVORIO

MIŠLJENJE

"Mislim da je potpisivanjem ugovora s Enronom postignuto najbolje moguće rješenje. S obje strane uloženo je dosta napora za postizanje obostrano prihvatljivog rješenja."

(Goran Granić, potpredsjednik Vlade, u Vjesniku, 11. lipnja 2000.)

BORBA

"Danas je Savez udruga dragovoljaca HOS-a najorganiziranija, najčvršća i najstabilnija udruga. Ona je spremna na najveće projekte, od mirnih prosvjeda do građanskog neposluha i ostalih, parlamentarnih oblika borbe, kako bi se obranile vrijednosti Domovinskoga rata."

(Anto Đapić, predsjednik Hrvatske stranke prava, na središnjoj svečanosti Dana HOS-a, u Vjesniku, 14. lipnja 2000.)

UPOZORENJE

"Sve vas pozivam da ostanete politički budni, jer ako zaspete, mogli bi se ubrzo probuditi u trećoj Jugoslaviji."

(Branimir Lukšić, član Predsjedništva HDZ-a, na konferenciji za novinare, 14. lipnja 2000.)

PREISPITIVANJE

"Nakon što sam još jednom pažljivo pročitao intervju generala Ante Gotovine u Nacionalu te stekao još neka saznanja koja bacaju novo svjetlo na cijeli 'slučaj Gotovina', odlučio sam predložiti Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na tlu bivše Jugoslavije da preispita optužnicu protiv generala Gotovine."

(Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatske, u priopćenju povodom intervjua koji je s odbjeglim generalom Antom Gotovinom objavio Nacional, u Slobodnoj Dalmaciji, 12. lipnja 2003.)