Kultivator



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
16. lipnja, 2005.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
15. lipnja, 2005.

* TALIJANSKI ministar kulture Rocco Buttiglione i predsjednik Bijenala Davide Croff službeno su otvorili 51. međunarodnu izložbu suvremene umjetnosti u Veneciji, na kojoj sudjeluje 91 umjetnik, a prvi put je organiziraju dvije žene, Španjolke Maria de Corral i Rosa Martinez. Na Bijenalu sudjeluju 73 zemlje, što je dosad najveći broj sudionica. Njemački kipar i grafičar Thomas Schütte primio je nagradu Zlatni lav za najboljeg međunarodnog umjetnika, objavili su organizatori na konferenciji za tisak. Kao najbolji mladi umjetnik, mlađi od 35 godina, nagrađena je za svoje videoperformanse Regina Jose Galindo iz Gvatemale, dok je Zlatni lav za životno djelo pripao američkoj konceptualnoj umjetnici Barbari Kruger. Povjerenik hrvatske izložbe na 51. Bijenalu je Slaven Tolj, po čijem izboru hrvatsku umjetnost predstavljaju Paško Burđelez, Zlatan Dumanić, Alen Floričič, Tomo Savić Gecan, Goran Trbuljak i Boris Šincek. Hrvatska izložba otvorena je u Museo Fortuny…

* FUNDACIJA koja nadgleda ostavštinu Andyja Warhola optužila je jednu online galeriju zbog neovlaštene prodaje reprodukcija Warholovih slika, čime bez novaca ostaju tisuće umjetnika. The Andy Warhol Foundation for the Visual Arts podnijela je, naime, saveznu optužnicu u Chicagu tražeći od suda da zabrani Arts-Studio.comu, smještenom u Chicagu, neovlaštenu prodaju reprodukcija gotovo 40-ak slika. Tužba, u kojoj se tvrdi da prodaja tih reprodukcija krši američke savezne zakone o autorskom pravu, traži novčanu kompenzaciju u vrijednosti zarade koju je galerija stekla na neovlaštenoj prodaji slika. Na svojoj web-stranici, Arts-Studio.com nudi ručno slikane reprodukcije Warholovih djela, s cijenom između 209 i 329 dolara. Te se reprodukcije nalaze u okviru ponude više od 2000 djela više od 60 poznatih autora, koje prodaje ta galerija.

Zanimljivo je da galerija izrađuje i reprodukcije djela po želji kupaca. Prava, polulegalna kopiraonica, reklo bi se. "Nema ničeg dvojbenog u tome što Arts-Studio radi", kaže Paul Hanly, drugi odvjetnik fundacije. "To je jasno i nesumnjivo kršenje zakona o autorskim pravima. Kad za vlastiti financijski probitak koristite nešto što je napravio netko drugi, to je očita krađa." Arts-Studio se za sada nije javio u medijima. Fundacija Andy Warhol utemeljena je prema oporuci, nakon njegove smrti 1987. Fundacija kontrolira prodaju njegovih originalnih djela i daje licence za javno pojavljivanje na posterima, plakatima i drugim stvarima. "Fundacija koristi zaradu za dobrotvorne priloge koji unapređuju vizualne umjetnosti", kaže predsjednik fundacije Joel Wachs.

* NAKON što se dio šifrirane poruke sa skulpture Kryptos u sjedištu CIA-e pojavio na omotu bestselera Dana Browna "Da Vincijev kod", interes za njeno rješavanje je naglo porastao. Oni koji se već godinama trude riješiti Kryptos kod kažu da je interes za ovu zagonetku došao do samog vrhunca. Kryptos skulptura visoka četiri metra nalazi se od 1990. u sjedištu CIA-e u Langleyju, država Virginia. Na njoj se nalaze tisuće znakova u šifriranim porukama, od kojih su do sada tri četvrtine riješene. Ostalo je još 97 znakova u poruci koji su neriješeni. Kryptos kod je jedan od najpoznatijih kodova koje do sada nitko nije razriješio, a kreirali su ga Jim Sanborn, umjetnik iz Washingtona, i ekspert za kodove CIA-e Ed Scheidt. Iako skulptura nije dostupna javnosti, i do nje mogu samo agenti i kriptografi CIA-e, amateri se trude srušiti kod pomoću transkripta objavljenog na web stranicama Agencije. Web stranice koje se bave Kryptosom bilježe nevjerojatni broj posjeta. Tvrtka Simutronics, koja se bavi Internet igrama, a opsesija im je rješavanje Kryptosa, dnevno je imala 500 do 600 pojedinačnih posjeta, a nedavno su u samo 24 sata zabilježili 30.000 posjeta.

Ovakav iznenadni interes za Kryptosov kod najviše je iznenadio samog autora, Jima Sanborna. On je mislio da će za otkrivanje šifre ljudima trebati tek nekoliko mjeseci, a ne tolike godine. Povezivanje Kryptosa s "Da Vincijevim kodom" ga brine u smislu povezivanja s religijom i spiritualnim. Smatra da bi uskoro netko stvarno mogao odgonetnuti zadnjih 97 znakova, iako priželjkuje suprotno. "Svi se trebamo nadati da će preživjeti. Postoje zagonetke u našim životima za koje se nadamo da će ostati šifrirane", kaže Sanborn.

* NA čuvenoj slici "Lopoči" Claudea Moneta nalaze se lopoči sa švedskog jezera Fagertär, koje se nalazi 300-tinjak kilometara zapadno od Stockholma, dokazuje se u članku mjesečnika Botaničke novine iz Stockholma. Troje švedskih znanstvenika, Maud Wallsten, umirovljena znanstvenica koja proučava slatke vode iz Uppsale, umirovljeni liječnik Jan Thorsson iz Nynäshamna i genetičar i stručnjak za proučavanje šipka (šipkove ruže) Gun Werlemark iz Kristianstada, detektivskom su upornošću uspjeli dokazati vezu između jezera Fagertärn i čuvenog Monetova vrta u Givernyju. U svojem su proučavanju napravili DNK analize, a mnogo je sati otišlo i na dokumente iz francuskih arhiva. Crvene lopoče s jezera Fagertärn otkrio je mladi student botanike Bernhard Agaton Kjellmark 1856. Potkraj 1880. Monet je sagradio svoj vrt u Givernyju i nalazi su otkrili da mu je stigla pošiljka čuvenih švedskih lopoča…

________________________________

ZNANOST
GEN HOMOSEKSUALNOSTI?

Zagovornici "homoseksualnog gena", o kojemu se gorljivo raspravlja, dobili su novi argument friškim otkrićem austrijskih znanstvenika, koje pokazuje da se seksualna orijentacija vinskih mušica može obrnuti promjenom jednog jedinog gena. Kako prenosi znanstveni časopis Cell, promjenom "glavnog" seksualnog gena, koji postoji u dvije različite muške i ženske varijante, znanstvenici su uspjeli promijeniti i navike parenja kod vinskih mušica. U nizu eksperimenata znanstvenici su utvrdili da su ženske vinske mušice, nakon što im je seksualni gen promijenjen u muški, "zavodile" i "opsjedale" svoje ženske družice, kao što to rade muške vinske mušice.

"To nam govori da instinktivno ponašanje ovisi o genetskom programu", rekao je dr. Barry Dickson s Instituta molekularne biologije Austrijske akademije znanosti u Beču. No, ljudski mozak i ljudske želje i htijenja su, naravno, nezamislivo složeniji od vinskih mušica, te su rituali "parenja" i vezivanja kod ljudi daleko sofisticiraniji. Međutim, ako i naknadne studije budu išle u prilog teoriji o genetski utemeljenoj homoseksualnosti, barem na nižoj razini životnih oblika, sigurno je da će se o "genskoj" teoriji uvelike raspravljati i u ljudskome društvu...


GALAKTIKE
ČUDNA ANDROMEDA

Galaktika Andromeda, znana virtualna blizanka Mliječne staze, zapravo je tri puta veća nego što su astronomi do sada mislili. Naime, astronomi su pomoću havajskog teleskopa Keck II obavili nova promatranja kretanja zvijezda u najudaljenijim krakovima spiralne galaktike i uočili da je kretanje tih zvijezda zapravo sinkronizirano s ostatkom zvijezda, koje se okreću oko svog galaktičkog centra. Jedan od istraživača, Scott Chapman s kalifornijskog Caltecha, izjavio je da to znači da je disk galaktike zapravo tri puta veći nego što se to do sada mislilo: veličina mu je 220.000 svjetlosnih godina, a ne 70.000 do 80.000.

Zvijezde koje okružuju Andromedinu spiralnu ruku već su prije bile promatrane, ali su astronomi pretpostavljali da se radi o zarobljenim fragmentima neke druge galaktike, koji su zadržali vlastita, temeljno nasumična, zvjezdana kretanja. "Činjenica da sve te zvijezde pravilno rotiraju oko središta nama najbliže galaktike je vrlo iznenađujuća", kaže Chapman. "Sljedeći korak bit će proširivanje promatranja i utvrđivanje je li ta Andromedina čudna osobina karakteristična za sve spiralne galaktike." Rodrigo Ibata s Astronomskog opservatorija u Strasbourgu, pak, mišljenja je da se ovi rezultati mogu teško uklopiti u postojeće teorije i računalne modele formiranja galaktika. "Ne možete samo tako dobiti divovski rotirajući disk od nakupina sitnih galaktičkih fragmenata"…


SVEMIR
VULKAN NA TITANU

Na Saturnovom mjesecu pronađen je divovski vulkan koji izbacuje metan. No, niti letjelica Cassini ni sonda Huygens do sada nisu pronašli nikakav trag oceanima ili jezerima tekućeg metana. "Svi smo pretpostavljali da su na Titanu morali postojati vulkani, a sada smo pronašli jedan od najuvjerljivijih dokaza za to", rekla je članica Cassinijevog tima, dr. Bonnie Buratti. "To je upravo ono što smo tražili", dodala je. Infracrvene snimke koje su se probile kroz debeli smog Titana, otkrivaju prve jasne tragove neobične vrste ledenog vulkanizma. Velika kupolasta struktura promjera 30 kilometara mogla bi biti "krio-vulkan", koji je nastao uslijed dizanja stupaca ugljikovodičnog leda.

Izvor energije za takav vulkan trebalo bi biti plimno zagrijavanje materijala na mjesecu, koje nastaje zbog gravitacijske interakcije sa Saturnom. Christophe Sotin sa Sveučilišta Nantes i njegovi kolege misle da bi takav niskotemperaturni vulkan mogao biti značajni izvor metana u Titanovoj atmosferi. Podsjetimo, najveći Saturnov mjesec Titan jedini je s atmosferom, koja se sastoji uglavnom od dušika, ali i od 2 do 3 posto metana, a astronomi su najviše zaokupljeni pitanjem što održava Titanovu atmosferu. Mark Leese, član ekipe misije Huygens s britanskog Otvorenog sveučilišta u Milton Keynesu, kaže: "Priča o metanu nije još gotova."


________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA