SLAVKO GOLDSTEIN, PUBLICIST, O KONTROVERZAMA OKO NAČINA PRIKAZIVANJA USTAŠKOG POKRETA U HRVATSKIM UDŽBENICIMA

JASENOVAČKI KONTINUITET

- Kako komentirate aktualne polemike oko sadržaja udžbenika povijesti u kojima se ustaški režim ne prikazuje u pravom svjetlu?

- Nisam uključen u te polemike, jer mi nije ni poznat sadržaj spornih udžbenika, a ne želim govoriti na pamet. Međutim, pada mi na pamet da sam prije dvije godine kao predsjednik Savjeta Javne ustanove spomen-područja Jasenovac pisao Školskoj knjizi zbog njihova "Velikog školskog leksikona" u kojemu piše da su u Jasenovac otpremani ljudi koji su bili protivnici režima, a nije spomenuto da su u Jasenovac ljudi dolazili prije svega po nacionalnom i rasnom kriteriju.

- I kakav je rezultat vašega pisma?

- Obećali su da će ispraviti u drugom izdanju, ali to nisu učinili, pa je "Leksikon" i dalje u upotrebi.

V. MATIJANIĆ

NATAŠA KANDIĆ, ZASTUPNICA OBITELJI ŽRTAVA, O PRESUDAMA KOJE JE BEOGRADSKI SUD IZREKAO ZA ZLOČIN NA OVČARI

POSTUPAK SE OTEO KONTROLI

- Suđenje je teklo besprijekorno, ponajviše zahvaljujući Veselinu Krstaiću, predsjedniku sudskoga vijeća, koji je uradio sve što je mogao da umanji nedostatke optužnice. Naime, on je dobio optužnicu koja samo govori o tome što se dogodilo na Ovčari i shvatio je da utvrđivanje materijalne istine zahtijeva utvrđivanje konteksta koji počinje 18. studenoga. Optužnica je bila selektivna, jer se odnosi samo na određene pripadnike Teritorijalne obrane i Šešeljeve formacije, a izostavlja druge pripadnike Teritorijalne obrane, te je zaštitila oficire bivše JNA. Sudac je dopustio ispitivanje svjedoka, oficira, pa se ispitivanjem došlo do podataka koji nepobitno ukazuju i na njihovu krivičnu odgovornost. Njegovo obrazloženje presude trajalo je dva i pol sata što se ne pamti, a dvojici optuženih protiv kojih nije imao dovoljno dokaza, rekao je "vi najbolje znate šta ste uradili".

- Što je uzrok manjkave optužnice?

- Suđenje se pripremalo u složenoj političkoj situaciji u Srbiji, kad se Šljivančanin opirao hapšenju, vlast je tvrdila da Haag griješi što sudi "vukovarskoj trojci", i tvrdili su da će se ovdje dokazati da oni nisu krivi. Vlast je htjela kazniti samo neposredne počinitelje, one koji su pucali. Međutim, iako je optužnica bila u skladu s političkim uputama, suđenje se otelo političkoj kontroli zahvaljujući sucu i četvori poštenih svjedoka, bivšim vojnicima i rezervistima JNA, koji su govorili što su vidjeli. Suđenje je iznijelo toliko činjenica da je tužitelj na kraju rekao da će se predočeni dokazi koristiti za daljnje utvrđivanje istine. Uz to, ovo suđenje donijelo je mnogo dokaza i za suđenje "vukovarskoj trojci" u Haagu.

V. M.

SUZANA JAŠIĆ, ČLANICA PROGRAMSKOG VIJEĆA HRT-a i PREDSJEDNICA UDRUGE GONG, O PRITISCIMA SABORSKE VEĆINE NA HRVATSKU RADIO-TELEVIZIJU

SRAMNI PRITISCI

- Kako objašnjavate reakciju Sabora na prošlotjednu Latinicu?

- Latinica je emitirana večer prije početka saborske rasprave o izvješću o radu Vijeća HRT-a i Izvješću Ravnateljstva HRT-a o poslovanju HRT-a za 2004. godinu i bila je više nego dobar povod većini onih zastupnika koji bi ionako izveli istu predstavu i da Latinice nije bilo. Naime, ni prošle godine izvještaji nisu prihvaćeni, nego su primljeni na znanje, ma što god to značilo, a potom je uslijedila godina u kojoj se stvarala klima pritiska nekih političara na HRT iz Sabora i preko medija, a koja zasigurno ne pridonosi daljnjoj transformaciji HTV-a u javnu TV, već upravo suprotno.

S druge strane, u Latinici je izbor većine gostiju bio katastrofalan: očekivala sam i ljude koji su Tuđmana dobro poznavali, surađivali s njim ili su tokom devedesetih bili aktivni u borbi za demokratsku i drugačiju, bolju, Hrvatsku. Dio gostiju doista nije imao tamo što raditi pa osim, klasičnih partizansko-ustaških fraza, od njih nismo ništa čuli.

Treće i jednako važno, ovo nije bila prva takva Latinica, kao što ni nije bilo samo jedno Otvoreno u kojem su problemi obrađivani površno ili su pitanja bila ovakva ili onakva. Samo što ljudska prava, djeca, zdravstvo ili neke druge životnije i važnije teme ne izazivaju toliko žuči i rasprava, niti se zbog profesionalnih propusta u takvim temama prozivaju novinari ili sankcioniraju.

- Smatrate li ovaj pritisak na HRT najozbiljnijim dosad i bojite li se da vlasti sada nakon hapšenja Gotovine i ispunjenja nekih drugih obaveza misle da imaju odriješene ruke za pritisak na televiziju?

- Ne znam koliko je ovaj pritisak ozbiljan, budući da je vrlo transparentan – prate ga mediji i građani znaju što je tko rekao. Više se bojim onih drugih pritisaka o kojima se ne zna, bilo političkih, bilo ekonomsko-propagandnih.

Odriješenih ruku nema, niti će pritisak na televiziju uspjeti. Ovo nisu devedesete iako mnogi u njima još žive. Mediji, domaće i međunarodne organizacije prate što se događa, i svi navedeni pritisci ući će u brojne izvještaje tih organizacija i institucija o stanju medija i demokracije u Hrvatskoj. Zbog ovakvih stvari mnogi će se sljedeće godine crveniti. A dok Hrvatska ne uđe u EU, mi smo još uvijek samo – kandidat. Zbog takvih događaja možemo to ostati i dulje nego što planiramo ili se nadamo.

T. ERCEG