PAVLE KALINIĆ, PUBLICIST, AUTOR KNJIGA O TERORIZMU, GOVORI O NAJAVLJENOM ULASKU HRVATSKE U NATO
ŠTO ĆE HV U IRAKU?
- Nemam ništa a priori protiv ulaska u NATO, samo tražim da se stavi na papir što tim činom dobivamo, a što gubimo, što je dobro, a što loše. Ne mogu dokučiti koji to hrvatski nacionalni interes nalaže da naši vojnici budu u Afganistanu, Iraku ili Iranu. Osim toga, nije beznačajna činjenica da postajemo točno označena meta za terorističke napade. Uz to, postoji još nekoliko gluposti koje se stalno spominju u diskusiji o NATO-u: primjerice, smrzla me teza da je sudjelovanje u Afganistanu identično Domovinskom ratu; nadalje, stalno se spominje turski primjer, a Turska je zemlja koja sudi Orhanu Pamuku i tamo vojska potpisuje rezultate izbora. Da ne spominjem Kurde koje su Turci ubijali u Iraku?
- Zašto onda Hrvatska uopće pokušava ući u NATO?
- Zato jer ova Vlada nema nikakvih uspjeha, njihov ministar gospodarstva ne zna engleski, situacija u zdravstvu je katastrofalna, da ne nabrajam dalje. Što će raditi, nego ulaziti u NATO? Na žalost, Hrvatska će sigurno ući, ali zato jer su drugi tako odredili. Cijela stara Europa premrežena je s američkim kapitalom, Njemačka mu je podložna, CIA otvara zatvore gdje hoće. NATO je već tu, mi smo po Zagrebu gledali kako strani vojnici šetaju naoružani, sa svojim su oklopnjacima po našim autocestama radili što hoće, naše nebo prelijeću kako hoće.
- Čini se da Vas ova tema prilično uzrujava jer ste prije kraja napustili televizijsku emisiju "Otvoreno" u kojoj se govorilo baš o hrvatskom ulasku u NATO?
- Emisiju sam napustio zbog Ivana Grdešića. Kad sam došao kući, otišao sam na stranice Nacionalne i sveučilišne knjižnice i potražio njegove stručne radove. Kad sam to vidio zapitao sam se kako taj čovjek uopće može biti sveučilišni profesor.
MARIJA ROŽMAN, PREDSJEDNICA UDRUGE STANARA U PRIVATNIM STANOVIMA, O POZIVU UPUĆENOM VLASNICIMA I STANARIMA DA SE JAVE MINISTARSTVU ZAŠTITE OKOLIŠA I PROSTORNOG UREĐENJA
BORBA ZA PRAVO NA DOM?
- U redu je, ako je to prvi korak prema utvrđivanju stvarnog broja stanara i konačnoj izmjeni Zakona o najmu stanova. Bojim se samo da ne bude i zadnji, jer u Ministarstvu uopće ne govore da će mijenjati Zakon. Naime, to vidim samo kao dobivanje podataka koliko ima stanara i vlasnika, a pravi problem nije uzet u obzir. Da bi se promijenio zakon treba doći do podataka o pravu na dom, da se utvrdi u kakvom je stambenom statusu stanar i vlasnik; drugo, što je važno, da bi se riješio problem najpoštenijim načinom potrebno je dokazati porijeklo vlasništva.
- Ali, u tom slučaju, zadire se u pitanje vlasništva?
- Da, ali ne smijete smetnuti s uma da vlasnici otkupljuju bivše društvene stanove, koje stanari nisu mogli dobivati, a stanari, opet, gube pravo na dom. Osim toga, većina tih stanova kupovana je sa stanarima, kao neuseljiva, a vlasnici nasljednici naslijedili su stanove sa stanarima, a sada očekuju prazan stan.
VESNA ŠKARE-OŽBOLT, MINISTRICA PRAVOSUĐA, O NIZU PRAVOSUDNIH SKANDALA U HRVATSKOJ
PRESUDE NA INTERNET
- U sadržaj samih sudskih odluka ne mogu ulaziti ni to komentirati kao stanje u resoru. Spominjete slučaj Ivana Bulja, a on je na Vrhovnom sudu, spominjete i presudu gospićkog suca Branka Milanovića, a taj će slučaj tek doći na Vrhovni sud. Mislim da bi prvi korak trebalo biti objavljivanje presuda na portalima županijskih sudova, sigurna sam da je to mjera koja će korigirati neke stvari, jer će omogućiti javnosti da ima uvid u obrazloženja presuda. Naravno, Ministarstvo pravosuđa ne može nadzirati rad sudaca, ali možemo nadzirati sudske uprave i to radimo. Podsjećam, otkad sam došla na mjesto ministrice, nadziran je Brač, gdje je smijenjena predsjednica suda i protiv nje je pokrenut postupak; slično se dogodilo u Trogiru, Makarskoj, imali smo slučaj malverzacija u Crikvenici, pa zagrebačku gruntovnicu gdje je nađeno 300 tisuća neotpremljenih predmeta... Imate slučajeve poput onoga u Sinju, gdje sam uputila pismo da se otklone sve nepravilnosti, a predsjednik suda ne samo da ne odgovori, nego ga Državno sudbeno vijeće unaprijedi. Napominjem da smatram kako sudovi u pravilu kvalitetno rade posao, ali negativne strane, na žalost, odmah izađu u javnost.
- Mogu li se poboljšati mehanizmi nadzora rada sudova?
- Od iduće godine počinju raditi pravosudni inspektori po novom Zakonu o sudstvu. Uopće, naši nadzori odmah utvrde sve nepravilnosti i to, nerijetko, na mjestima gdje su nadzori išli i ranije, ali nisu ništa našli. Takve stvari moguće je otkloniti slanjem u nadzor ljudi koji se ničim ne impresioniraju.
Vladimir MATIJANIĆ
