* FONDACIJA Joan Miro organizirala je jedinstven umjetnički događaj: okupili su 140 djela 42 najvažnija svjetska majstora kolaža 20. stoljeća, od Picassa do Rauschenberga. Krhka narav samih kolaža umnogome otežava transport, tako da su izložbe ovakvog tipa prava rijetkost. "Majstori kolaža" posjetitelje vode kroz povijest kolaža u svim njegovim oblicima, kao što je klasični papirni kolaž i fotomontaža, i to od njegovih kubističkih početaka (Picasso, Braque, Gris), otprije nekih stotinjak godina, zatim kroz futurizam (Balla, Carrà), dadaizam (Arp, Man Ray, Schwitters), rusku avangardu (El Lissitzky, Rodchenko), nadrealizam (Ernst, Magritte, Breton), europski poslijeratni period (Dubuffet, Chillida, Tàpies, Beuys) i američki poslijeratni period (Kline, Pollock), da bi priča o kolažu završila radovima Johnsa i Rauschenberga, koju su povezali apstraktni ekspresionizam i pop-art.

* HOUSTONSKA megacrkva Lakewood, koju tjedno pohodi 40.000 tisuća vjernika, smještena u nekadašnjem Compaq centru, na božićnom koncertu simfonijskog orkestra očekuje oko 11.000 posjetitelja. I oko toga nitko ne diže previše buke, jer je gotovo uobičajena situacija da bude ispunjena do posljednjeg mjesta. A ima ih 16.000...
 

* PROŠLE subote, u kasnim večernjim satima, iz dvorišta Henry Moore zaklade u Hertfordshireu ukradena je tri milijuna funti vrijedna brončana skulptura autora Henryja Moorea. Pretpostavlja se da su do krađe doveli propusti u službi osiguranja, jer je skulptura jednostavno na nekoliko dana bila ostavljena u dvorištu zaklade dok se ne spreme izlošci iz njena opusa koji su bili na posudbi u Brazilu.
Kradljivci su dobro iskoristili taj trenutak nepažnje, kasno navečer su "posjetili" dvorište i kranom utovarili dvije tone tešku skulpturu u teretno vozilo. Ukradena skulptura poznata pod nazivom "Položena figura" jedan je od najpoznatijih uradaka velikana modernog kiparstva Henryja Moorea. Iako se skulptura smatra britanskim nacionalnim blagom, stručnjaci su izrazili bojazan da će, ako ne bude na vrijeme nađena, jednostavno biti pretopljena i prodana u staro željezo. U prilog tome ide i činjenica da se radi o prevelikom i prepoznatom radu koji ne može samo tako biti prodan, a da to ne bude zapaženo u javnosti. Ukradena skulptura nastala je 1969. godine...
 

*  VISINA bečkog "kulturnog" budžeta za 2006. iznosit će, definitivno je potvrđeno, 195,5 milijuna eura. Povećanje od 0,44 posto odnosi se prije svega na projekt Bečka Mozartova godina 2006., područje novih medija, te mjere u sklopu reforme kazališta. Tijekom protekle četiri godine bečki kulturni budžet porastao je za 12,3 milijuna eura...
 

*  RAZNOVRSTAN program renomiranog bečkog scensko-glazbenog festivala "Wiener Festwochen", koji će se održavati od 12. svibnja do 18. lipnja 2006., predstavili su koncem prošlog tjedna u bečkoj kavani "Prückl" intendant Luc Bondy i član bečkog poglavarstva zadužen za kulturu Andreas Mailath-Pokorny. U središtu glazbenog programa festivala naći će se u godini skladateljeva jubileja tri opere W. A. Mozarta - "Čarobna frula" pod ravnanjem Daniela Hardinga, a u inscenaciji Krystiana Lupe, "Cosi fan tutte" (ravnanje: Daniel Hardinga, režija: Patrice Chéreau), te "Zaide" (ravnanje: Louis Langrée, režija: Peter Sellars), dok će suvremeni glazbeni komentar jubilarne godine ponuditi Olga Neuwirth svojim djelom "Don Giovanni Kompleks".
 
Pod zajedničkim nazivom "Into the City" festival će tijekom pet vikenda graditi mostove među različitim glazbenim etnicitetima grada. Tako će se, primjerice, ciklus "Noć ljubavnih pjesama" odvijati u 14 lokala duž ulice Gürtel, među kojima su i neki iz tzv. miljea crvenih svjetala, te će se dio prihoda od prodaje pića izdvojiti za dame iz miljea u nevolji. Europske zemlje, Kina, Japan, Južnoafrička Republika i SAD zastupljeni su s ukupno 22 scenske produkcije, kojima festival tematski propitkuje "Unutarnji prostor individualnog iskustva". Jürgen Gosch iz Düsseldorfa gostovat će u Beču sa svojim inscenacijama "Macbetha" i "Tko se boji Virginije Woolf", dok Luc Bondy priprema praizvedbu drame "Skrnavljenje" Botha Straußa prema Shakespeareovom "Titu Androniku", te njemačku praizvedbu "Sna" Johna Fossa, poetsko-teatralnu meditaciju o starenju...
 
Zvijezde međunarodne glazbene scene, među njima solisti poput Rudolfa Buchbindera, Maurizija Pollinija ili Alfreda Brendela, te niz svjetski poznatih orkestara i dirigenata, uključeni su u program Glazbene svečanosti bečkog Musikvereina od 7. svibnja do 18. lipnja. U središtu interesa i opet je glazba W. A. Mozarta, no dio programa bit će posvećen i 100. rođendanu Dmitrija Šostakoviča, čime glazbeni luk seže do moderne... (B. Perić)

________________________________

UMJETNOST
"MONA LISA" – OSMIJEH SREĆE

Neki znanstvenici i likovni stručnjaci uvjereni su da je ovoga puta definitivno raskrinkana tajna najpoznatijeg, ali i najzagonetnijeg pogleda. Naime, analizirajući ključne geste lica na portretu Mona Lise kompjutorski program je utvrdio da iz nje isijava upravo – sreća, objavio je u najnovijem broju časopis New Scientist. Prema rezultatima analize osmijeha, Mona Lisa je 83 posto sretna, devet posto bijesna, šest posto uplašena i dva posto ljutita. Sliku je analizirao Nicu Sebe sa Sveučilišta u Amsterdamu koji je kompjutorski program za prepoznavanje osjećaja testirao upravo na osmijehu Leonardova modela i vjerojatno najpoznatijoj slici na svijetu. Njegov algoritam, koji su razvili stručnjaci Sveučilišta Illinois, analizira ključne geste lica, poput zaobljenosti usana i nabora oko očiju, te ih potom uspoređuje sa svakom od šest osnovnih emocija. Sebe je pomoću baze podataka ženskih lica izradio "neutralni" izraz lica koji je poslužio kao temelj za usporedbu...

NOGOMET
"SAO PAULO" PRVAK SVIJETA

Brazilski klub Sao Paulo pobijedio je Liverpool u finalu Svjetskog klupskog prvenstva i osvojio treći prestižni naslov u povijesti kluba. Pobjednici 1992. i 1993. godine treći put su bili uspješni u finalu pobijedivši prošlogodišnje osvajače Lige prvaka rezultatom 1:0, a pobjedonosni gol postigao je u 27. minuti Miniero. Liverpoolu je ovo treći poraz u finalu FIFA-inog natjecanja. Minierov pogodak prvi je koji su u 12 utakmica Premiershipa i Lige prvaka primili nogometaši Liverpoola, a "pao" je u najnezgodniji trenutak. Momčad Rafaela Beniteza imala je puno prilika u utakmici koja se igrala u japanskoj Yokohami pred više od 66 tisuća gledatelja, a čak tri zgoditka su im poništena. Kod Liverpoola najviše se isticao Luis Garcia, koji je u tri navrata mogao zatresti mrežu brazilske momčadi, te Steven Gerrard. U drugom poluvremenu Englezima su poništeni golovi zbog zaleđa, zbog toga što je lopta prešla granicu igrališta, a pet minuta prije kraja utakmice poništen je i jedan zgoditak Morientesa...

ASTRONOMIJA
"OSOBNA KARTA" SIRIUSA B

Astronomi su, izgleda, prvi put uspjeli izmjeriti masu jednoga "bijelog patuljka". U ovome slučaju radi se o Siriusu B, susjedu Siriusa A, poznatog od davnina i kao "pasja zvijezda". Promatranje i mjerenje Siriusa B bilo je bitno otežano upravo zbog pozadinskog sjaja Siriusa A, ali je međunarodnom timu astronoma uspjelo izmjeriti mu i masu i dimenzije. Tako mu je promjer otprilike sličan promjeru Zemlje (12.000 kilometara), ali mu je masa daleko veća – iznosi čak 98 posto mase našega Sunca. Za mjerenje čiji su rezultati objavljeni u stručnom časopisu Monthly Notices of the Royal Astronomical Society, korišten je spektrogram na Hubbleovom svemirskom teleskopu, a masa Siriusa B je posredno izračunata na osnovu mjerenja distorzija svjetla sa zvijezde koju privlači susjedno gravitacijsko polje Siriusa A. Procijenjeno je i gravitacijsko polje Siriusa B koje je 350.000 puta veće od Zemljinog. Inače, za točan izračun mase i dimenzija Siriusa B, astronomima je trebalo više od 140 godina, od 1860. godine kada je Sirius B otkriven...

SVEMIR
KAKO JE NASTALA ZEMLJA?

Američki astronomi uočili su oko zvijezde slične Suncu omotač sačinjen od krhotina planeta, koji bi možda mogao predstavljati prostor u kojem nastaju planeti slični Zemlji, i to tijekom procesa koji bi mogao rasvijetliti tajnu nastanka Sunčeva sustava. Čini se da zvijezda, udaljena 137 svjetlosnih godina, ima asteroidni plašt u kojem se sudaraju ostaci nekadašnjih planeta. Kopneni planeti imaju stjenovitu površinu, za razliku od onih plinovitog sastava. Znanstvenici procjenjuju da je zvijezda stara oko 30 milijuna godina, slično kao i Sunce oko kojeg su nastali planeti nalik Zemlji. "Ovo je jedan od vrlo rijetkih svemirskih objekata tog tipa koji nam daje uvid u to kako je naš Sunčev sustav nekoć izgledao", izjavio je Dean Hines s Instituta za svemirska istraživanja.

Služeći se teleskopom Spitzer astronomi su u disku izmjerili temperaturu od minus 262 stupnja Fahrenheita, po čemu je on topliji od drugih sličnih diskova. Temperatura površine Sunca je između 5000 i 7000 stupnjeva Fahrenheita. Drugi tim znanstvenika početkom godine otkrio je pomoću Spitzera asteroidni omotač oko zvijezde nalik Suncu stare dvije milijarde godina i udaljene 35 svjetlosnih godina...