* IAKO u mirovini, kako je sam ustvrdio, veliki američki pisac Kurt Vonnegut odlučio se u osamdeset i trećoj godini vratiti na književnu scenu i to zbirkom eseja za koje tvrdi da su nastali jer ga je isprovocirala loša politika Georgea Busha i općenito posvemašnji prezir koji prema njemu osjeća. Novo djelo “Čovjek bez domovine” zapravo je rezultat Vonnegutove umirovljeničke “zabave”. Nakon što je 2000. godine objavio posljednju knjigu, da ipak ne bi posve raskrstio s pisanjem, posvetio se radu na osvrtima i kritikama za časopis In These Times. Tako je i nastala zbirka eseja, prvenstveno humorističnog tona, koji se često dotiču muško-ženskih odnosa. Međutim, ono što ga je najjače inspiriralo definitivno je politika aktualnog američkog predsjednika Georgea Busha. Sam je izjavio da Busha u najmanju ruku prezire, pa stoga, koliko god to apsurdno zvučalo, Bushu i njegovoj opijenosti vlašću i moći čitateljstvo može zahvaliti Vonnegutov povratak pisanju.

* NORVEŠKA policija bila je samo nekoliko koraka od ukradenih Munchovih slika (“Krik” i “Madona”) u jednom trenutku istrage, ali su im umjetnine ipak promakle, objavljeno je tijekom suđenja šestorici osumnjičenih za sudjelovanje u krađi. Tužilac Terje Nyboe priznao je pred sudnicom punom novinara u kojoj je mjeri policija bila blizu ukradena blaga. Objasnio je da je policija pratila jednog od osumnjičenika, Stiana Skjolda, kad se on susreo s nepoznatim čovjekom na benzinskoj postaji, a zatim su se zajedno odvezli na imanje izvan Osla. U to vrijeme policija nije znala da su ukradene slike bile skrivene u napuštenom autobusu. "Njih dvojica zadržali su se na imanju oko pet minuta, a kad su otišli, policajci su ih nastavili pratiti", rekao je Nyboe. "Tad su zapravo uzeli slike iz autobusa i premjestili ih u auto, ali policija to nije vidjela."

* PEKING je unajmio skupinu “odanih promatrača Kineskog zida” kako bi ga zaštitili od turista, pustolovnih penjača i razuzdanih partijanera, koji po njemu šaraju i uriniraju, a komade zida odnose i svojim kućama. Kineski zid, koji se proteže u dužini od oko 6400 kilometara, na godinu obiđe oko 10 milijuna turista, i to većinom 10 kilometara kod Badalinga, najbližeg Pekingu. Toliki promet prouzročio je teške posljedice za zid, što je vladu nagnalo da zaposli mještane kako bi nadzirali zid. Prema riječima Jua Pinga, pomoćnika ravnatelja pekinške Uprave za kulturno nasljeđe, dobro je očuvano samo 20 posto originalne fasade Zida u blizini glavnog grada. "Gotovo svaka cigla u Badalingu prešarana je imenima i grafitima", veli Ping. Pustolovniji posjetitelji penju se izbočenijim dijelovima koji službeno nisu otvoreni za javnost, čime ti dijelovi postaju još opasniji i podložniji oštećenjima. Prošireni dijelovi zida blizu kineske prijestolnice također su postali popularni za ljetne rave partyje…

* SCENA tučnjave na snimanju novog filma iz serije 007 Casino Royale najnovijeg je Bonda, Daniela Craiga, stajala dva bijela zuba, a članovi ekipe ostali su šokirani pravim batinama i krvlju koja je šiknula na setu. Prema izvještaju Sunday Mirrora, za nagrđivanje osmijeha britanskog glumca kriv je pomoćnik glavnog negativca. "Daniel je snimao scenu s nekim epizodnim glumcem i dobio udarac u lice. Udarac je bio toliko snažan da se Daniel zaljuljao unatraške i držao za lice. Stavio je ruku na usta, a onda je krv procurila kroz prste - bilo je užasno za vidjeti", potvrdio je izvor sa snimanja filma. Uz nove navlake na slomljenim zubima, Craig je dobio i specijalnu zaštitnu gumu koju će koristiti u budućim scenama tučnjave…

* IZLOŽBE na temu šezdesetih i sedamdesetih godina, umjetničko tematiziranje južnoafričkog društva i jedno američko težište dominirat će programom bečkog izložbenog prostora “Kunsthalle” u ovoj godini, najavio je ovih dana direktor galerije Gerald Matt. Uz izložbe u glavnoj zgradi, smještenoj u muzejskoj četvrti “Museumsquartier”, prostor “project space” na Karlsplatzu i dalje će služiti promišljanju posebnih estetskih pozicija, ali i kooperacijama s mladim umjetnicima i studentima. Sa 147.000 posjetitelja “Kunsthalle” je 2005. zabilježio dobar rezultat, dok se posjećenost “project spacea” povećala za 25 posto. Sljedeća izložba, koja će se održavati od 24. veljače do 18. lipnja pod naslovom “Black, Brown, White”, bit će posvećena južnoafričkoj fotografiji, no ujedno i društvenoj situaciji u toj zemlji opterećenoj nasljeđem apartheida.

Mozartu će, među inim, biti posvećen i projekt Petera Sellarsa “New Crowned Hope”, dok će psihodeličnoj umjetnosti šezdesetih godina bit će posvećena izložba “Summer of Love”, organizirana uz suradnji s izložbenim prostorima “Tate Liverpool” i “Schirn Kunsthalle Frankfurt”: u Beču će od 12. svibnja do 3. srpnja biti prikazana austrijska scena tog doba, od Atterseea i Pichlera do Hundertwassera i drugih, dok će se od 7. srpnja do 15. listopada predstaviti Dorothy Iannone i Lee Lozano, dvije zapažene newyorške umjetnice šezdesetih i sedamdesetih godina, čija je radikalna umjetnička pozicija obilježena izraženom seksualnom komponentom... U sklopu izložbe "Americans" (3. studenog do 4. veljače 2007.), pak, moći će se razgledati vrhunska djela američke fotografije... (B.P.)

________________________________

TRIJUMF FILMA JASMILE ŽBANIĆ NA BERLINSKOM FILMSKOM FESTIVALU
"ZLATNI MEDVJED" - "GRBAVICI"

Bosanskohercegovačka redateljica Jasmila Žbanić za svoj je igrani dugometražni prvijenac "Grbavica" dobila Zlatnog medvjeda, nagradu za najbolji film na festivalu "Berlinale". Kao što je u pjesmi "Zabranjenog pušenja" legendarni Hase "tuko' Engleze, Švabe, Ruse", ona je u glavnom berlinskom programu potukla superzvjezdane konkurente poput Roberta Altmana, Claudea Chabrola, Sidneyja Lumeta, Michaela Winterbottoma... U njemačko-bosanskohercegovačko-austrijsko-hrvatskoj koprodukciji, Jasmila Žbanić po vlastitom je scenariju snimila duboko potresnu dramu u sadašnjem vremenu, o ženi silovanoj u ratu (Mirjana Karanović) i njezinoj kćeri-adolescentici (Luna Mijović) koja misli da joj je otac pao kao šehid (glumili su još Kenan Čatić, Leon Lučev, Dejan Aćimović, Jasna Berry, Bogdan Diklić...).

Stručni žiri "Berlinalea" sa slavnom glumicom Charlotte Rampling kao predsjednicom, prepoznao je najbolji film i po impresivnom scenarističko-režijskom zahvatu i po izboru glavnog motiva "Grbavice", zakopane no žive traume o kojoj se ne priča, kako u Bosni i Hercegovini tako i u svijetu. To je Jasmila Žbanić u Berlinu spomenula i na premijeri i prilikom uzimanja nagrade: 20 tisuća silovanih žena, te glavne krivce – Karadžića i Mladića – koji su još na slobodi. Konačno, "Grbavica" je u Berlinu dobila još dvije nagrade, od Ekumenskog žirija vjerskih organizacija dan prije Zlatnog medvjeda, a dan poslije njega Mirovnu nagradu fondacije "Heinrich Böll". (I. L.)

REKORDNE DRAŽBE
FOTOGRAFIJA OD 3 MILIJUNA DOLARA

Fotografija američkog autora Edwarda Steichena prodana je za više od 2,9 milijuna dolara, postigavši tako svjetski rekord u najviše plaćenoj svoti za neku fotografiju na aukciji, objavljeno je iz kuće Sotheby's. Očekivalo se da će se fotografija nazvana "Jezerce na mjesečini" (41x48cm), koju je 1904. na Long Islandu snimio američki pionir fotografije Steichen, prodati za milijun dolara, no na aukciji je postignuta trostruko viša cijena. Preostale dvije kopije nalaze se u muzejskim kolekcijama, a identitet kupca još nije otkriven.
 
"Nema sumnje da on ili ona misli da je posjedovanje ovakve povijesne fotografije više nego vrijedno rekordne cijene", kaže novinarka BBC-ja Elettra Neysmith. Steichen je 1904. počeo eksperimentirati s fotografijama u boji, a bio je jedan od prvih Amerikanaca koji je koristio autokrom – revolucionarnu metodu u kolor fotografiranju. Prethodni rekord za najskuplje plaćenu fotografiju na aukciji postavljen je u studenome prošle godine kada je za rad Richarda Princea plaćeno 1,2 milijuna dolara...

VENECIJA
MUZEJ EROTIKE

Polovicom veljače otvoren je u Veneciji prvi talijanski Muzej erotike, smješten u palači Rota, nedaleko Trga sv. Marka. "Museo d' Arte Erotica" (www.museodarteerotica.it), koji, kako je u susret otvorenju i bilo najavljivano, nije pristupačan maloljetnim osobama, izazvao je u Casanovinu gradu tijekom posljednjih tjedana nemali broj žučnih polemika. Novi muzej posvećen je svim vrstama erotske umjetnosti, uključujući skulpturu, slikarstvo, fotografiju, književnost, plakatnu umjetnost i film, kaže direktor Claudio Dell'Orso, autor mnogih zapaženih studija o putenosti Mlečana u vihoru stoljeća.

Većina izložaka u novom muzeju potječe iz pariškog Muzeja erotike, koji već duže vrijeme uspješno djeluje na Place Pigalleu u francuskoj prijestolnici, no tu su i zasebne tematske cjeline, koje dokumentiraju bogatu povijest seksualnih običaja grada na laguni: tako, primjerice, jedan kat muzeja dokumentira aktivnosti mletačkih bordela od davnina do pedesetih godina 20. stoljeća, dok je znatan dio muzeja - ukupne površine od 750 četvornih metara – posvećen znamenitom mletačkom ljubavniku i pustolovu Giovanniju Casanovi (1725.-1798.) i njegovu nemalom utjecaju na razvoj erotske umjetnosti. Izlošci iz čitava svijeta upoznat će posjetitelje sa značenjem seksualnosti i plodnosti u drugim kulturama, a prikraćeni neće ostati ni ljubitelji suvremene erotske umjetnosti, za koju je rezerviran poseban odjel. Dio postava posvećen je tretmanu seksa i erotike u medijima, kao i popularnim erotskim pomagalima i igračkama.
 
Dok su prije svega stanari okolnih kuća projekt novog muzeja posljednjih tjedana rado nazivali "sramotom i uvredom za grad", njegovi zagovornici upozoravaju na činjenicu da drevni Mleci nikad nisu oskudijevali osebujnim erotskim izričajem: tu su, primjerice, Pietro Aretino (1492.-1556.), autor poznatih "Razgovora kurvi" ili Giorgio Baffo (1694.-1768.), koji je na mletačkom dijalektu napisao mnoge sonete u čast donje polovice ženskog tijela, o Casanovi da se i ne govori. Revoltu građana protiv otvaranja muzeja čudi se i venecijanski redatelj Tinto Brass, koji se proslavio i kao autor niza zamijećenih erotskih filmova: "Venecija je bila grad kurtizana, koje su se golih grudi na prozorima pokazivale svojim klijentima, a sad se ljudi uzbuđuju zbog muzeja za punoljetne." Sličan je i stav direktora Dell'Orsa: "Posljednje prostitutke odavno su nestale s ulice. Venecija je postala grad staraca i nedostaje joj žudnja mladih." (B. PERIĆ)