Kultivator



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
8. lipnja, 2006.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
7. lipnja, 2006.

kult_01_grafiti_120.jpg * KADA gradski vijećnik u New Yorku odluči povesti rat protiv grafita, nitko nije previše začuđen ako postane omiljena tema sprdnje i najčešće spominjano ime na gradskim zidovima. Newyorški grafiteri, i oni koji se nazivaju umjetnicima i oni manje vješti, pa čak i oni koji ih samo simpatiziraju, na zidovima su gradskog vijećnika Petera Vallonea Jr.-a prozvali svojim smrtnim neprijateljem. Oni su jednostavno odlučili njegovo ime staviti posvuda, u grafite, na Internet, pa i u sudske tužbe kojima ga žele srušiti. Da duboko nerazumijevanje ne bi bilo jednostrano i ničim izazvano, potrudio se sam Vallone, koji grafitere uglavnom naziva propalicama i bitangama.

Bivši tužitelj također je progurao zakone kojima se brani posjedovanje i kupnja boje u spreju, širokih neizbrisivih flomastera i kiseline kakva se koristi u raznim umjetničkim postupcima, svima mlađima od 21 godine. "Umjetnost, to volim. Ali to nije umjetnost – to je vandalizam", rekao je nedavno Vallone, prilikom posjete Queensu, gdje se šarenilo grafita uvija oko većine zgrada. Nekoliko mladih umjetnika, koji kažu da zabranjene potrepštine koriste za legalni umjetnički rad, podnijelo je saveznu tužbu protiv tih zakona, tvrdeći da im krše prava na slobodu izražavanja garantiranima Prvim amandmanom američkog ustava. To je rasprava koja u New Yorku traje odavno. Borci protiv grafita, uključujući i bivše newyorške gradonačelnike Rudolpha Giulianija, Davida Dinkinsa i Eda Kocha, kažu da grafiti simboliziraju propadanje i urbani kaos koji priziva najgori kriminal, a često se koristi i kao sredstvo komuniciranja gradskih bandi. Tako je gradsko prijevozno poduzeće već u 80-ima uvelo vagone podzemne željeznice, omiljeno platno autora grafita, otporne na boju. Grafiteri-umjetnici kažu da je njihov rad legitimni oblik umjetnosti, koji je neodvojiv od gradske povijesti i urbane američke kulture. A s puno gnušanja odbacuju i pokušaj povezivanja grafiterske scene s kriminalom i bandama. "Grafit je službeni vizualni dijalekt generacije i demoniziranje grafita oduzima mu legitimitet", kaže modni dizajner Mark Ecko, koji također vodi pravnu bitku protiv Valloneovih zakona. U siječnju je grafitom vrlo rječito pokazano što scena misli o tim zakonima. Blizu vrlo prometnog mosta na Manhattanu, s ogromnih nasprejanih balona su poručili: "FUCK PETER VALLONE JR"…

kult_03_schiele_120.jpg * DVA dana – u srijedu i četvrtak – slika "Jesenje sunce" (Herbstsonne) poznatog austrijskog ekspresionističkog slikara Egona Schielea bila je izložena u Beču, gdje se nalazila do 1942., kad su je nacisti, kao dio konfiscirane zbirke Karla Grünwalda, prodali na dražbi. Aukcijska kuća Christie's, koja će djelo, čija se vrijednost procjenjuje na 5,8 do 8,7 milijuna funti, 20. lipnja ponuditi kupcima u Londonu, izložila ga je u svom bečkom uredu. Slika inspirirana Van Goghovim "Suncokretima" pronađena je 2005. kod jedne rutinske procjene; francuski vlasnici slike smatrali su da posjeduju krivotvorinu. Kad je utvrđena autentičnost djela, ono je vraćeno Grünwaldovim nasljednicima. Uz "Jesenje sunce", na londonskoj aukciji austrijske i njemačke umjetnosti bit će ponuđeno još pet Schileovih akvarela iz zbirke Fredericka Gerstela. Prema pisanju tiska, ovo je prvi put da Christie's u jednoj godini organizira dvije aukcije austrijske i njemačke umjetnosti. (B.P.)

 * NICK Cave će nastupiti 13. studenog u bečkom Konzerthausu, i to "gotovo sam". Naime, karizmatičnu australsku rock-zvijezdu neće pratiti čitav band, već samo trojica članova Bad Seedsa: Warren Ellis (violina, mandolina), Martyn P. Casey (bas) i Jim Sclavunos (bubnjevi). (B.P.)

kult_05_turner_120.jpg * TURNEROV akvarel The Blue Rigi prodan je u Londonu za deset minuta za rekordnu cijenu od 5,8 milijuna funta (8,47 milijuna eura), priopćila je aukcijska kuća Christie's. Akvarel The Blue Rigi, na kojemu je prikazano švicarsko jezero Luzern i izlazak sunca, kupljen je putem telefona. Identitet novog vlasnika nije otkriven. Akvarel iz 1842. smatrao se najvrjednijom slikom na tržištu u zadnjih pedeset godina, a kuća Christie's je ocijenila da će ga moći prodati za više od 2 milijuna funta (2,49 milijuna eura). Službeni predstavnik kuće izjavio je da je cijena rekordna za jedno britansko djelo na papiru, a dosad je iznosila 2,6 milijuna funta...

* DRUŠTVO za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" (www.elektronickeknjige.com) tri nove besplatne elektroničke knjige: drugo i nadopunjeno izdanje hvaljenog pjesničkog prvijenca Kornelije Mlinarević (Pandžić) "Čuvar praga", izbor iz poezije Damira Radića "Meko kao snijeg i toplo iznutra" i reizdanje romana Nenada Rizvanovića "Dan i još jedan". Prvo izdanje "Čuvara praga" Kornelije Mlinarević 1995. godine objavila je Naklada MD, a prvo izdanje romana Nenada Rizvanovića "Dan i još jedan" 2003. Hena com. Izbor iz poezije Damira Radića "Meko kao snijeg i toplo iznutra" elektronički je "original": kao što i njezin podnaslov najavljuje, "najljepši hitovi i rariteti", izborom je, osim najboljih pjesama iz dvije njegove knjige ("Lov na risove" iz 1999. i "Jagoda i čokolada" iz 2002.), obuhvaćena i Radićeva produkcija razasuta po periodici. Trenutno je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" dostupan 41 naslov. Do kraja 2006. DPKM planira objaviti još deset novih besplatnih elektroničkih knjiga, a među njima i knjige Krešimira Bagića, Slađana Lipovca, Saške Rojc, Dorte Jagić, Milka Valenta, Luke Milasa, Zorana Roška i Ivana Šamije.

________________________________

ONLINE PROJEKT KONGRESNE KNJIŽNICE U WASHINGTONU
ENCIKLOPEDIJA IZVEDBENIH UMJETNOSTI

perf_arts_encikl_kul_150.jpgKongresna knjižnica u Washingtonu predstavila je svoju najnoviju online arhivu – Enciklopediju izvedbenih umjetnosti, koja omogućava pristup informacijama o glazbi, kazalištu i plesu. Enciklopedija nudi podatke o emitiranoj i snimljenoj glazbi, filmu, rukopisima, knjigama i drugim, teško dostupnim zbirkama i izvorima podataka, od kojih se mnogi čuvaju u raznim dijelovima najveće knjižnice na svijetu. Posjetitelji na stranicama mogu naći široki spektar neprestano rastućeg broja informacija, od kopija originalnih notnih zapisa glazbe stvarane tijekom 2. svjetskog rata, glazbenih zapisa američkih Omaha Indijanaca, glazbe Elle Fitzgerald ili radova njemačkog dirigenta Otta Klemperera.

"Kongresna knjižnica je prebogata zbirkama izvedbenih umjetnosti", kaže voditeljica glazbenog odjela Susan Vita. "Ujedinjavanjem sadržaja koji se najčešće čuvaju u raznim odjelima, Enciklopedija scenskih umjetnosti integrira reference iz tih zbirki, što olakšava posao istraživačima. Zadovoljni smo što preko Interneta možemo predstaviti neke od naših manje poznatih djela, što enciklopediju čini vrijednim alatom za one koji dokumentiraju povijest umjetnosti, ne samo u Americi, nego i širom svijeta", dodala je.
 
Naravno da je enciklopedija u svom većem dijelu čisto informativna jer, bez obzira na sve dostupne resurse, digitalizacija jedne tako monumentalne knjižnice vjerojatno nikada neće završiti. Stoga će većinu zbirki pronađenih preko enciklopedije svejedno trebati naručiti, bilo preko Interneta, bilo u neposrednom razgovoru s knjižničarom u Washingtonu. A kako se neke zbirke nalaze u izdvojenim skladištima i nisu odmah dostupne, knjižnica savjetuje istraživače da im pišu ili se telefonski jave prije posjeta.


SLIKARSTVO: GEMALDEGALERIE U BERLINU
POVRATAK "DAME SA PSIĆEM"

eleonor_kult_okvir_2_120.jpg Nastala je u 16. stoljeću u Firenci; njemački muzej kupuje je 1894.; nestala je 1944., a onda je iz ruku ruskog vojnika brzo prešla u ruke njemačkog seljaka, koji ju je dao britanskom novinaru kao vjenčani dar. "Slika, koja je nestala tijekom 2. svjetskog rata, nakon više od 60 godina, napokon se vratila muzej", objavila je Fondacija prusko kulturno naslijeđe. Riječ je o slici Dama sa psićem, odnosno portretu Eleonore od Toleda, kćeri napolitanskog potkralja i ženi prvog vojvode od Firence Cosima de Medicija I., a vjeruje se da ju je naslikao firentinski manirist Alessandro Allori.

Gemaldegalerie iz Berlina kupila ju je 1894., a 1944. je objavljeno da je nestala. Slika je vraćena preko londonske Komisije za nestale umjetnine, koja navodi da je slika desetljećima bila kod umirovljenog dopisnika BBC-ja Charlesa Wheelera. On je sliku dobio kao vjenčani dar od njemačkog farmera iz okolice istočnonjemačkog grada Frankfurta na Odri, koji mu je rekao da ju je dobio u razmjeni s ruskim vojnikom. Wheeler se prošle godine javio Komisiji i rekao da bi rado vratio sliku pravim vlasnicima, ukoliko ih uspiju pronaći. To je prvi od više od 400 radova koji su tijekom 2. svjetskog rata nestali iz Gemaldegalerie, a koji je pronađen i vraćen.

Slika je veličine ljudskog dlana, a naslikana je na jablanovom drvu. Predsjednik Pruske fondacije Klaus-Dieter Lehmann kaže da je vrlo zadovoljan vraćanjem slike. "To daje nadu da će i ostale slike biti vraćene", rekao je. Gemaldegalerie, u kojoj je smještena jedna od vodećih svjetskih zbirki europske umjetnosti od 13. do 18. stoljeća, zatvorena je 1939. godine, a radovi su smješteni u ratno skladište. U berlinskom muzeju nalazi se još jedan portret Eleonore od Toleda


MUZEJI
LOUVRE: STOP FOTOGRAFIRANJU!

louvre_kult_okvir_3_150.jpgBroj turista u muzejima posljednjih se 15 godina udvostručio, posebice se to odnosi na Kineze i Ruse, velika većina ljudi danas ima mogućnost snimati fotografije, bilo mobitelima, bilo sve manjim i moćnijim digitalnim aparatima, pa su blicevi prosječno okidali - svake tri sekunde! Stoga u muzeju Louvre fotografiranje svojih remek-djela od strane muzejskih posjetitelja više jednostavno ne smatraju civiliziranim ponašanjem.

Naime, uprava ovoga pariškog muzeja odlučila se na dramatičan, koliko i razumljiv, potez - od 15. rujna 2005. postojala je zabrana ne samo upotrebe bliceva, nego potpuna zabrana korištenja fotoaparata u najposjećenijim dijelovima muzeja, kao što su Galerie d'Apollon i sve galerije slika na prvom katu krila Denon, gdje su smještena djela talijanskog, španjolskog i francuskog slikarstva. No, od sada više od 7 milijuna posjetitelja (preciznije, 7,3 milijuna u 2005.) više neće imati mogućnost "blicati" ni Mona Lisu, kao ni ijedno drugo djelo u muzeju.
 
Početni zahtjev za zabranu fotografiranja došao je od samih posjetitelja, barem onih dovoljno savjesnih da ispune anketne listiće na izlazu iz Louvrea. Glavni prigovori savjesnih posjetitelja odnosili su se na duge redove ispred toaleta, na duge redove za sam ulaz u muzej, na sve znakove koji su isključivo na francuskom, na cijenu ulaznice, a na petom mjestu je bio prigovor na učestalo fotografiranje, s ili bez blica. Prema godišnjem izvještaju muzeja Louvre za 2004. godinu, francuski su posjetitelji bili kritičniji od inozemnih. Uostalom, kažu strani novinari, Francuze ćete vidjeti kako ispred nekog djela dugo razgovaraju, ali nikada kako fotografiraju u muzeju.
 
Uprava Louvrea zabranu iz rujna uopće nije nigdje oglašavala, javne rasprave o tome nije bilo, a u francuskim su se medijima tek pojavili usputni komentari. Aggy Lerolle, direktorica muzejskih komunikacija rekla je da su htjeli vidjeti kako će stvar funkcionirati. "Promjene smo htjeli uvesti postupno", kaže Lerolle, "a ne uvesti potpunu zabranu preko noći". Sada, šest mjeseci kasnije, takav se pristup pokazao opravdanim – zabrana postoji, a gotovo nitko se nije pobunio. Povijest muzeja je opet promijenjena, francuska vlada nije bila uključena ni na koji način, nije bilo ni intelektualnog prigovaranja... Zabraniti fotografirati La Jocondu!?!
 
Nekad bi se očekivala barem neka reakcija, otpor, galama... danas ništa. I zato je zabrana vrlo stvarna: čak se nalazi u novim muzejskim vodičima. Doduše, veličine je poštanske marke, ali je zato napisana na desetak svjetskih jezika…


________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1081_150.jpg