NEW ORLEANS: POSLJEDICE KATASTROFALNOG URAGANA KATRINA

VELIKE DEMOGRAFSKE PROMJENE

Kao posljedica uragana Katrina koji je New Orleans poharao prije 10 mjeseci, u tom se gradu događaju velike demografske promjene i time dodatno otežavaju ponovnu izgradnju i normalizaciju života. Prema istraživanju koje su provela sveučilišta Turlane iz New Orleansa i Berkeley iz Kalifornije, navodi se da je grad, u kojemu su donedavno živjeli isključivo bijelci i crnci, u deset mjeseci nakon uragana izgubio čak 250.000 afroameričkih stanovnika, ili više od pola ukupnog stanovništva, te dobio oko 15.000 novih Hispanoamerikanaca. U izvještaju se tvrdi da su većina ovih drugih zapravo ilegalni imigranti, koje velike kompanije zadužene za obnovu grada izrabljuju loše plaćenim i nesigurnim poslovima. Dodatni je problem što New Orleans, u koji su se južnoamerički imigranti tradicionalno rijetko doseljavali, nema javne službe pripremljene za integriranje novih stanovnika koji govore samo španjolski.

U New Orleansu su već pripremljene dvije grupne tužbe imigrantskih radnika, koji tvrde da im velike američke kompanije nisu isplatile plaće za rad na gradilištima. Za razliku od ranijih izvještaja, u kojima se tvrdilo da je uragan Katrina rezultirao poplavom prekogranične imigracije, ovaj najnoviji pokazuje, međutim, da je čak 90 posto neregistriranih radnika koji sada rade u New Orleansu i ranije živjelo u SAD-u, a u taj ih je grad privuklo privremeno labavljenje zakona kojima je američka vlada omogućila kompanijama lakše zapošljavanje ilegalnih imigranata.

Država Louisiana sada, međutim, želi ponovno pooštriti zakone, pa se trenutno u senatu te države raspravlja o zakonu kojim bi se kompanijama zabranilo unajmljivanje neregistriranih imigranata. Gradonačelnik New Orleansa Ray Nagin, inače Afroamerikanac, u vrijeme svoje nedavne kampanje pozdravio je dolazak, kako je rekao "naročito vrijednih radnika" hispanoameričkog podrijetla, no u međuvremenu je promijenio mišljenje i upozorio da je grad "u opasnosti da ga pregaze Meksikanci". Neki drugi stanovnici New Orleansa nadaju se, pak, da će zahvaljujući toleranciji i razumijevanju ovaj grad, u kojemu se tradicionalno miješaju različite kulture, ipak uspješno odgovoriti na novonastale demografske promjene.

AUSTRALIJA: UMJETNOST I TRŽIŠTE

EKSPLOATIRANJE ABORIDŽINA

Australska vlada pokrenula je istragu zbog sumnji da neki galeristi i trgovci umjetninama varaju i eksploatiraju aboridžinske umjetnike, čiji su radovi posljednjih godina postali vrlo traženi na međunarodnom tržištu umjetnina. Prema dosadašnjim otkrićima, aboridžinska umjetnost postala je unosan posao u kojemu se okreću milijuni dolara, no unatoč tome, većina autora, pa i onih najpoznatijih, i dalje živi u bijedi i siromaštvu, dok se njihovi agenti baškare u vilama i voze "rolls royceve". Glasine o prevari i iskorištavanju Aboridžina koji se bave likovnom umjetnošću već godinama kruže australskom javnošću, no vlasti su odlučile nešto poduzeti tek nakon što je nedavno otkriveno da su neki umjetnici u gradu Alice Spring fizički prisiljavani na rad u ropskim uvjetima. Parlamentarna komisija zadužena za istragu nije obznanila tko je to Aboridžine prisiljavao na rad, no otkriveno je i da se osim prisilom, dealeri umjetnina koriste i sitnim podmićivanjima, primjerice gotovinom, drogama i alkoholom, ali i da su neki umjetnici podvaljivali radove svojih rođaka kao svoje.

Velike aukcijske kuće, poput Sotheby'sa, tvrde da nemaju ništa s ilegalnom prodajom aboridžinskih umjetnina, te da otkupljuju isključivo djela s certifikatima o autentičnosti koje izdaju aboridžinske umjetničke zadruge, budući da individualni umjetnici u pravilu ne potpisuju svoja djela. Neke druge galerije, međutim, kupuju djela direktno od autora, obrazlažući da ne žele sudjelovati u elitističkom monopolu koji su velike aukcijske kuće nametnule na tržištu domorodačke umjetnosti. Adrian Newstead iz aukcijske kuće Lawson-Menzies tvrdi, primjerice, da veliki trgovci eksploatiraju umjetnike koji često prodaju slike u pola cijene u situacijama kad "ostanu bez benzina usred pustinje", dok Tim Klingender, zadužen za opskrbu Sotheby'sa domorodačkom umjetnošću tvrdi da su upravo mali trgovci koji posluju izvan uhodanog sistema odgovorni za dilanje falsifikatima.

Australska vlada odlučila je, pak, u idućih nekoliko godina potrošiti oko 2 milijuna eura na edukaciju umjetnika o tome kako raspolagati svojim djelima, a da će im to itekako biti potrebno u ovom sve profitabilnijem biznisu svjedoči i podatak da se više od 50 posto aboridžinske umjetnosti prodaje izvan Australije. Ta umjetnost zapravo tek doživljava svoj procvat, pa se, primjerice, sredinom ljeta otvara velika izložba umjetnosti australskih domorodaca, koja će biti predstavljena na prostoru od 10-ak tisuća kvadrata muzeja Musée du Quai Branley u Parizu.

IZVJEŠTAJ ORGANIZACIJE "HUMAN RIGHT WATCH"

NEUSPJEH NA KOSOVU

Organizacija Human Rights Watch objavila je detaljan izvještaj pod naslovom "Nije na programu: kontinuirani neuspjeh u utvrđivanju odgovornosti na Kosovu nakon ožujka 2004.", u kojemu kritizira međunarodnu upravu na Kosovu, naročito pravosuđe, zbog propusta u kažnjavanju počinitelja zločina koji su se dogodili u neredima prije dvije godine. Holy Cartner, direktorica programa HRW-a za Europu i središnju Aziju, izjavila je da "utvrđivanje odgovornosti za prošle zločine trenutno nije na programu kosovskih vlasti", misleći pritom naročito na pravdu za pripadnike etničkih manjina koji su u tim neredima ozlijeđeni i protjerani iz svojih domova, a dodala je i da će "rješavanje statusa Kosova bez da se prethodno popravi stanje u pravosuđu zatrovati budućnost".

Više od dvije godine nakon etničkog nasilja na Kosovu, do sada su za sudjelovanje u neredima optužene samo 426 osobe, i to za sitna kaznena djela, poput krađe, dok je samo polovica tih slučajeva završila nekom presudom. U izvještaju stoji i da je međunarodna zajednica nakon sedam godina prisustva na Kosovu imala dovoljno vremena da se pozabavi propustima u zakonu, kao i u policiji, sudovima i tužiteljstvu, tim više što je uspostava učinkovitog pravosuđa cijelo to vrijeme glavni prioritet.

Human Rights Watch međunarodnoj zajednici zamjera neadekvatnu pripremljenost i osposobljenost sudskog osoblja za veliku reformu pravosuđa s kojom se započelo samo tri tjedna nakon etničkog nasilja; stvaranje posebne međunarodne istražne policije koja nije dobro povezana s glavnim istražnim procesima i koja je zbog toga neuspješna; slabo funkcioniranje policije; lošu zaštitu svjedoka, i nedovoljnu posvećenost UN-ove administracije reformi pravosuđa.

Organizacija napominje da je zbog raširene prakse nekažnjavanja počinitelja ratnih zločina i etnički motiviranog nasilja na Kosovu raširen stav da pravosudni sustav nije u službi stanovnika, naročito među manjinom kosovskih Srba, koji su izgubili svaku nadu da će ikada više moći sigurno živjeti na Kosovu. U izvještaju se navodi i niz strukturnih i organizacijskih preporuka, kao i poziv međunarodnoj zajednici za većom materijalnom podrškom, da bi se konačno provela reforma pravosuđa na Kosovu.

UGANDA: KORUPCIJSKI SKANDAL

KRAĐA AIDS-MILIJUNA

Uganda, prva afrička država koja je zabilježila značajan pad broja zaraženih i oboljelih od HIV/AIDS-a, našla se u središtu korupcijskog skandala kada je nedavno završena istraga o trošenju milijuna američkih dolara namijenjenih borbi protiv te bolesti na privatne luksuze visoko rangiranih državnih službenika.

Prije tri godine Uganda je dobila višemilijunsku donaciju od Globalnog fonda za borbu protiv AIDS-a, tuberkuloze i malarije, donatorske organizacije osnovane 2002. godine u Ženevi s ciljem transparentnog i učinkovitog financiranja razvojnih projekata bez nepotrebnih političkih i birokratskih odgađanja. Fond je zamišljen kao isključivo financijski mehanizam, dok su sve odluke o ulaganju novca prepuštene relevantnim lokalnim institucijama, a kao najveća financijska institucija za borbu protiv tri navedene bolesti dosad je sakupila preko 5 milijardi dolara od vlada i privatnih donatora, financirajući različite programe u 130 zemalja svijeta. Nakon dojava o korupciji u omiljenoj državi ove organizacije ispostavilo se, međutim, da su ugandske vlasti na telefonske račune, božićne poklone, limuzine i slične privatne troškove potrošile veći dio od ukupno 45 milijuna dolara koliko su dobile za borbu protiv AIDS-a.

Istraga koju je Global Fund proveo, obustavivši prethodno daljnje donacije, pokazala je da su deseci milijuna dolara završili u džepovima državnih službenika, te da neke organizacije koje su primile donacije Global Funda uopće nemaju fizičke adrese, a kamoli iskustvo u sferi javnog zdravlja. Ustanovljeno je i da je ugandski predsjednik Yoweri Musuveni "posudio" iz fonda za borbu protiv AIDS-a novac za svoju treću po redu predsjedničku kampanju, a nađeni su i "manji" troškovi, poput 22.000 dolara za bolničko liječenje jednog bivšeg ministra. Čelnici Global Funda raspustili su, pak, ured odgovoran za upravljanje sredstvima, kojeg su neki zaposlenici nazvali "kasicom prasicom" onih koji imaju dobre veze u Fondu.

Problemi s trošenjem novca Globalnog fonda pojavili su se i u drugim zemljama, kao što su Kenija, u kojoj je "nestalo" oko 10 milijuna dolara, i Nigerija, kojoj su također do daljnjeg obustavljene donacije zbog dokaza o korupciji. Prema jednom istraživanju Afričke banke za razvoj, korupcija na afričkom kontinentu svake godine pojede čak 150 milijardi dolara, a jedna od najunosnijih "industrija" na kontinentu postao je upravo AIDS i borba protiv te bolesti. Charles Mubbale, direktor ugandskog ogranka organizacije Transparency International, objašnjava da je dublji problem afričke korupcije "sveobuhvatni cinizam raširen među Afrikancima, prema kojemu se osobe koje rade i ne kradu smatraju glupima, dok se korupcija u većini slučajeva nagrađuje umjesto kažnjava". Zbog toga, smatra Mubbale, mnogi Afrikanci jednostavno šute i čekaju njihov red da se dočepaju dijela kolača.

NEW YORK

UN I SAD: "NESRETAN BRAK"

Prošlog tjedna ionako zategnuti odnosi između čelništva Ujedinjenih naroda i administracije Sjedinjenih Država dodatno su se zaoštrili kada je zamjenik glavnog tajnika UN-a Mark Malloch Brown održao vrlo kritičan govor u kojemu je SAD optužio za nepružanje podrške toj organizaciji kada je napadaju desničarski političari i mediji. Stvar dodatno komplicira činjenica da je Washington kraj ovog mjeseca odredio kao krajnji rok do kojeg UN treba započeti svoju reformu, a ukoliko se to ne dogodi, SAD, Japan i neke druge zemlje zaprijetile su uskraćivanjem financija.

Mediji prenose da je Brown u svom govoru otvoreno priznao sve kritike koje SAD već neko vrijeme upućuju UN-u, od pretjerane birokratiziranosti, preko neučinkovitog donošenja važnih odluka, pa do političkih podjela unutar Glavne skupštine u New Yorku, ali je i odnos UN-a i SAD-a posljednjih godina opisao kao "nesretan brak", i to zbog neslaganja oko pitanja Iraka i uskraćivanja novčanih sredstava, kao i zbog negativne propagandne o organizaciji UN-a u "unutrašnjosti SAD-a", koja je, kako kaže, "prepuštena najglasnijim klevetnicima, poput radijskog voditelja Rusha Limbaugha i TV kanalu Fox News". Brown je američku administraciju optužio i za manipuliranje UN-om kada joj treba podrška za poduzimanje međunarodnih operacija, o čemu u pravilu uskraćuje informacije javnosti većeg djela Amerike, istovremeno okrećući UN-u leđa kada ga napadaju najžešći američki konzervativci.

Notorni američki ambasador u UN-u John Bolton, na Brownov je govor reagirao vrlo ljutito, nazvavši ga "vjerojatno najvećom političkom pogreškom koju je neki visoki dužnosnik UN-a ikada počinio", a optužio ga je i za vrijeđanje američkog naroda. Bolton je također zatražio od glavnog UN-ovog tajnika Kofija Annana da se ogradi od govora njegovog zamjenika, što je Annan odbio učiniti.

U komentaru Financial Timesa Brownov je govor pozdravljen kao "model razumne diplomacije", uz sugestiju da Bolton, zapravo, pokušava u američkom Kongresu stvoriti negativno ozračje prema UN-u, ne bi li tako iskamčio drugi mandat kao ambasador u toj organizaciji. Konzervativni Washington Times optužio je Browna za "katastrofalno nerazumijevanje načina na koji Amerika funkcionira", cinično dodavši da Brown, inače Britanac, "očito ne razumije da, za razliku od Europe, u Americi javnost govori vladi što da radi, a ne obratno", te da je on u svom govoru razotkrio "elitistički prijezir prema javnosti".

Britanski Guardian zaključuje, pak, da su se Mark Malloch Brown i Kofi Annan, koji obojica odlaze za svojih pozicija krajem godine, prema Boltonu postavili na način na koji to inače rade SAD, rekavši im zapravo "ili platite ili začepite", i time američku administraciju doveli u poziciju da će, "ukoliko nastave po svome, pred međunarodnom zajednicom ispasti još osvetoljubiviji i arogantniji nego inače, a ukoliko promijene svoje ponašanje prema UN-u biti posramljeni jer ih je organizacija prisilila na kompromis".

ZNANOST: PLAN EUROPSKE UNIJE

INSTITUT TEHNOLOGIJE

Europska Komisija prošlog je tjedna objavila preliminarni plan za osnivanje Europskog instituta tehnologije (EIT), u kojemu se iznose prijedlozi za formiranje upravnog tijela tog instituta, dodjelu diploma i njegovu autonomiju od same Komisije, no još uvijek postoje brojna nerazjašnjena pitanja u kojima je potrebno postići kompromis prije nego se krene u osnivanje Instituta. Još uvijek, naime, nisu definirani troškovi razvoja ovog instituta, izvori financiranja, lokacija, veličina i službeni jezik, a ovi bi se problemi trebali riješiti do studenog ove godine, kada se očekuje konačna verzija prijedloga Europske Komisije.

Osnivanje Europskog instituta tehnologije predložio je predsjednik Europske Komisije José Manuel Barroso početkom prošle godine, no ideja je odmah naišla na brojne kritike Savjetodavnog odbora za istraživanje Europske Unije, koji je Komisiji zamjerio da želi na brzinu osnovati instituciju koja treba rasti postupno, od već postojećih istraživačkih zajednica prema njihovoj asimilaciji u jednu instituciju. Europska Komisija vjeruje da je ovakav institut potreban da bi se promovirali inovativnost, istraživanje i tehnološko obrazovanje u Europi, istovremeno povezujući europske istraživače međusobno, i svih njih s poslovnom zajednicom. Dugoročno gledajući Institut, čije je otvaranje predviđeno za 2009. godinu, trebao bi Europu pretvoriti u svjetsko središte razvoja novih tehnologija.

U planu Europske Komisije iznesenom prošlog tjedna predviđa se uspostava središnjeg upravnog tijela instituta, koje će identificirati njegove temeljne znanstvene, društvene i ekonomske ciljeve, i koje će birati takozvane "zajednice znanja", koje će definirati strategije razvoja pojedinih znanstvenih grana, poput "zelene" ekonomije ili nanotehnologije. U "zajednice znanja" moći će se uključiti druga sveučilišta ili istraživačke i tehnološke kompanije, koji će zajedno raspolagati sredstvima i polaznicima nuditi različite nagrade, poput direktnog zapošljavanja, mogućnosti dva radna mjesta, ili pak studijskih godina za profesore i istraživače.

Tena ERCEG