Picaskandal



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba


Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
13. srpnja, 2006.

01 / Picaskandal
12. srpnja, 2006.

PICAŠKANDAL

Surađivali: Luko Brailo, Ivica Đikić, Igor Lasić i Vedran Marjanović

ĐAPIĆEV ŠVEDSKI LIJES

djapic_3_80.jpg Na prošlotjednoj sjednici osječkog Gradskog poglavarstva, kojim predsjeda gradonačelnik Anto Đapić, iskazana je sva ozbiljnost kojom to tijelo raspravlja o problematici koja se tiče grada Osijeka. Kad je na red došla informacija o izložbi pogrebne opreme koju će na Osječkom sajmu organizirati pogrebna tvrtka Ukop (obje su tvrtke, i Ukop i Osječki sajam, u vlasništvu grada), netko od članova poglavarstva upitao je Đapića kani li se slično ponijeti i na otvorenju te sajamske priredbe, kao što se svojedobno ponio i na sajmu automobila, kada se pojavio za volanom jednih kola.

Razlika bi bila utoliko, pojasnio je član poglavarstva svoje pitanje osječkom gradonačelniku, što se očekuje da Đapić na sajmu pogrebne opreme izađe iz mrtvačkog lijesa. Đapić se prvo kiselo nasmijao, a onda prihvatio crni humor i predložio da se na sajmu i prigodnom domjenku na otvorenju, jelo ne poslužuje na švedskom stolu već u malim ljesovima.

Da Đapić, kad je hrana u pitanju, nije maštovit samo glede posluživanja, već i konzumiranja, posvjedočio je pred skupinom odabranih osječkih novinara, koje je pozvao na ručak kako bi im, uz objed, servirao i brdo uspjeha koje je njegova vlast postigla u proteklih godinu dana. Nakon što je pojeo sve posluženo, Đapić je ručak završio neobičnim desertom. Naručio je baklavu s tri kugle sladoleda, izričito tražeći da sladoled bude "mliječni" a ne voćni, da bi se bolje slagao s baklavom.

HOO-ova ARBITRAŽA U SMOLJENOVIĆEVU KORIST

smoljenovic_ilija_03_120.jpgIlija Smoljenović, proslavljeni karate sudac koji je godinama izložen šikaniranju što ga prakticiraju čelni ljudi Hrvatskog karate saveza, odnio je još jednu pobjedu na Vijeću sportske arbitraže Hrvatskog olimpijskog odbora: to najviše arbitražno tijelo u domaćem sportu 14. je lipnja ove godine odlučilo da se poništava HKS-ova odluka kojom je Smoljenoviću "trajno zabranjen rad i obnašanje dužnosti u okviru Karate saveza". Pitanje je, međutim, ima li ugledni sudac razloga za zadovoljstvo: početkom 2005., naime, isto je HOO-ovo tijelo poništilo sve kazne koje je HKS izrekao Smoljenoviću, no predsjednik tog saveza Stjepan Čelan i njegova družina sasvim su se oglušili na spomenutu presudu, te su s još većim žarom nastavili progon – izvorno pokrenut zbog Smoljenovićeve srpske nacionalnosti – a stvar je, osim spomenutim trajnim isključenjem, rezultirala i time da je ugledni sudac ostao bez međunarodne sudačke licence.

Čelnike HKS-a nitko nije opomenuo zbog ignoriranja obavezujuće arbitražne odluke, niti su oni imalo odstupili od svog progoniteljskog stava, premda je podršku Smoljenoviću pružio predsjednik Mesić i premda je Ministarstvo obrazovanja i sporta bilo najavilo inspekcijski nadzor u Karate savezu, s tim da nije poznato je li nadzor obavljen i, ako jest, kakvi su mu rezultati. Hoće li, dakle, još jedna odluka HOO-ove arbitraže ostati mrtvim slovom na papiru i hoće li šef Olimpijskog odbora Zlatko Mateša nastaviti podržavati vodeće ljude HKS-a, koji drsko krše HOO-ova rješenja i, što je još tragičnije, temeljna načela olimpizma?

ĐUKANOVIĆ NEPOŽELJAN NA IGRAMA

milo_120.jpg Iako se nekoliko dana prije otvorenja 57. Dubrovačkih ljetnih igara "neformalno" šaputalo da će tom prigodom na svečanoj tribini među gostima biti i crnogorski premijer Milo Đukanović, to se nije dogodilo. Đukanović je sudjelovao u radu skupa "Croatia summit" kojemu su u "Excelsioru" domaćini bili hrvatski predsjednik Mesić i premijer Sanader, ali se 10. srpnja navečer u 20.15 sati umjesto na trg pred crkvom Svetoga Vlaha zaputio prema Debelom brijegu. Njegov izostanak s ceremonijala svečanog otvorenja Igara povezuje se s neslužbenim najavama mogućih prosvjeda skupina članova udruga proisteklih iz Domovinskog rata.

Iako je Policijska uprava Dubrovačko-neretvanska negirala "dojave o prosvjedima i demonstracijama", u ponedjeljak poslijepodne preko valova HR-Radio Dubrovnika oglasila se Hvidra poručujući da su "neprijatno iznenađeni dolaskom Đukanovića kao svečanog gosta", smatrajući njegovu prisutnost otvorenju Igara "neprimjerenom i preuranjenom".

Inače, nekoliko sati prije svečanog otvorenja Igara domaćin skupa "Croatia summit" Ivo Sanader je u društvu za istim stolom sa crnogorskim premijerom izgovarao uzvišene misli kako je "Hrvatska potpuno svjesna da se mir i sigurnost ne mogu postići kroz izolaciju". Dva dana kasnije, u srijedu, u Podgorici se hrvatski predsjednik Mesić s crnogorskim kolegom Filipom Vujanovićem suglasio da će Hrvatska pomoći Crnoj Gori na putu kao EU, te da "odgovornost za ratne zločine može biti samo individualna, a ne kolektivna krivica naroda"...

JARUN PROTIV RAČANA

sdp_120.jpgDuško Krklješ, predsjednik jarunskog ogranka SDP-ove zagrebačke organizacije, imao je namjeru govoriti na nedavnoj partijskoj konvenciji na Bundeku, koja je bila posvećena obrani radništva od tzv. divljeg kapitalizma, ali mu je uskraćena prilika da se obrati stranačkim drugovima. Prilika mu je uskraćena zato što Račanovi poslušnici u vrhu SDP-a dobro znaju što Krklješ misli o dugogodišnjem partijskom šefu, a misli da Račan nikako ne bi smio biti SDP-ov kandidat za premijera, jer je u proteklom mandatu dokazao da nije pretjerano sposoban za tu funkciju.

To, inače, nije samo Krklješovo mišljenje, nego je riječ o stavu iza kojeg stoji čitav jarunski ogranak i koji bi uskoro mogao biti i javno artikuliran. Neće trebati dugo vremena da se vidi hoće li s Jaruna krenuti antiračanovska lavina što će se proširiti diljem zemlje ili je, pak, riječ o sitnim provokacijama u režiji Milana Bandića, provokacijama čija je funkcija uspostava ravnoteže moći između dvojice najjačih ljudi u SDP-u.

TESLA I U SISKU

banija_02_sisak_nema_nista_120.jpg Po uzoru na svoje stranačke i kolege po položaju iz Gospića, i sisački gradonačelnik Dinko Pintarić naglo je osjetio potrebu za veličanjem lika i djela Nikole Tesle. Krajem prošloga tjedna, sisački gradski oci izglasali su odluku da se jednoj od ulica u centru grada vrati ime Nikole Tesle. Tako je Pintarić pogazio vlastitu odluku iz 2002., vele Picaškandalovi doušnici iz Siska, o preimenovanju dotične ulice u Obrtničku, što je HDZ tada obrazlagao potrebom da se oda priznanje mnogobrojnim obrtnicima koji u tom dijelu grada imaju svoje radnje, pa makar i na štetu jednog od najvećih svjetskih znanstvenika.

Popratne troškove ovog Pintarićevog suočavanja sa samim sobom, kao što je promjena osobnih dokumenata stanara Tesline ulice, odlučila je ipak podmiriti gradska uprava. No, prema Picaškandalovim izvorima, taj se ustupak neće dati i troškovima koje će zarad opisanih preimenovanja imati obrtnici, do čije slave HDZ toliko drži. Ipak, ne može se poreći kako se određeni napredak u ovakvim i sličnim ludorijama sisačkog HDZ-a ipak vidi; te se ludorije samo jednom upražnjavaju na izravan trošak građana, dok je drugi put šteta za potonje tek posredna.

STRPLJENJEM PROTIV BANDIĆA

grupna2_120.jpg Građanska inicijativa "Pravo na grad" zagrebačkih organizacija nezavisne kulture i organizacija mladih poduzela je novi konkretan potez u ogledu s gradonačelnikom Milanom Bandićem – frka je i započela artističkom underground intervencijom križanja njegova lika na plakatima – i podređenima mu gradskim kulturbirokratima, poput člana Poglavarstva zaduženog za kulturu Duška Ljuštine, koji je mladima poručio da se kandidiraju na izborima ako im ne valja sadašnja vlast, a jer "Pravo na grad" protestira "protiv nesposobnosti, nefunkcioniranja i odsustva sustavnog vođenja javnih politika zagrebačke uprave"...

Nezavisni i mladi, naime, netom prije izlaska ovog Ferala održali su demonstracije ispred bivše tvornice "Badel" te izdali proglas naslovljen Bandićevim riječima "Strpljen-spašen", u kojem poručuju da neće odustati od prostora "Badela" što im je prije više od godinu dana obećan za potrebe Centra za nezavisnu kulturu i mlade, a u međuvremenu je zaživjela samo nakana da se prostor proda za kakav stambeno-prodajni centar. U proglasu se izražava bojazan da bi se "Badelu" mogla ukinuti spomenička zaštita, kao u slučaju Tvornice željezničkih vozila "Gredelj", no inicijativa "Pravo na grad" najavljuje da neće odustati od prava na "Badel". Kao niti od prava na partnerski dijalog s gradskom vlašću, tako da Picaškandal iz prve ruke doznaje kako će se akcije ove inicijative i ubuduće te mimo "Badela" temeljiti na zahtjevu da službena politika prihvati ravnopravnu komunikaciju s nezavisnom kulturom i mladima.


HDZ-ovac SRUŠIO SPOMENIK

ljetnikovac_bogisic_sada_120.jpgKonzervatori nisu krivi, a upotreba mehanizacije bila je nespretnost. Tim i sličnim eufemizmima glavni konzervator Ministarstva kulture Milenko Domijan objasnio je hrvatskoj javnosti kako se zapravo u slučaju srušenog cavtatskog ljetnikovca (300 kvadrata kuće i 1600 metara četvornih okućnice) Bogišić s kraja 18. stoljeća, nije dogodilo ništa strašno. Ustvari i nije. Brojni Cavtaćani i uposlenici iz "Muzeja i galerije Konavala" vidjeli su da je sa "zemljom sravnjen spomenik kulture", dok vlasnik ljetnikovca i investitor njegova preuređenja Petar Đukan (direktor zagrebačkog Instituta građevinarstva i jedan od utemeljitelja konavoskog HDZ-a) tvrdi kako će "nakon rastavljanja svih dijelova zgradu, izgleda identičnoj demontiranoj, ponovno izgraditi prema projektu za koji ima ishođenu i lokacijsku i građevinsku dozvolu".

S projektom i potrebnim dozvolama krenula je "razgradnja, a ne rušenje ljetnikovca". Doduše, i uz okolnost da je dubrovački Konzervatorski odjel na čelu s pročelnicom Žanom Baćom sa spomenute zgrade "na temelju diskrecijskog prava" dao dozvolu za "razgradnju ljetnikovca i izgradnju zamjenskog objekta" koja je, inače, do 22. listopada ove godine trebala biti pod preventivnom zaštitom zbog upisa u registar spomenika kulture RH. Tako se prilikom "razgradnje" dogodilo nekoliko "grešaka" koje glavni hrvatski konzervator Domijan lakonski tumači na sljedeći način: "Rekompozicija možda nije najbolja, ali je jedna od legalnih metoda. Provedba ručne demontaže počela je dobro. No, upotreba mehanizacije u kasnijoj fazi nespretnost je koju ubuduće treba eliminirati."

Kako će se te "nespretnosti" ubuduće eliminirati ostalo je nepoznato, nakon što je bager potaracao ljetnikovac, a Domijan i Baća će to vjerojatno objasniti kada građevinski inspektori "utvrde okolnosti događaja". Sve je, dakle, legalno izvedeno, postoje projekti, potrebne dozvole itd., ali se, eto, dogodilo nekoliko grešaka i propusta koje će, prema Domijanovim riječima, rezultirati činjenicom da nekad zaštićeni spomenik nakon obnove "neće biti autentičan spomenik već memorija na spomenik".

One koje zbunjuje formulacija "memorija na spomenik" treba podsjetiti da će na tom mjestu šef IGH-a Đukan imati kuću površine između 150 i 180 metara četvornih, u koju namjerava useliti do kraja ove godine kada odlazi u mirovinu...

L. BRAILO


BILL SVJEDOČI PROTIV GLAVAŠA

bill_venceslav_150.jpgNekadašnji pripadnik Prištapske bojne, koja je osiguravala zgradu i osoblje Sekretarijata za narodnu obranu u Osijeku 1991., Vjenceslav Bill, pojavit će se među prvim svjedocima optužbe u slučaju Branimira Glavaša, okrivljenog za ratne zločine. Istražni sudac Županijskog suda u Zagrebu, Zdenko Posavec, pozvao je Billa da svoj iskaz da među prvima, već 17. srpnja ove godine.

"Do sada je Glavaš tužio mene zbog izjava koje sam dao medijima o njegovoj odgovornosti za ratne zločine u Osijeku. Znam da je to činio kako bi me zaplašio i ušutkao, no sada sam pred istražnog suca pozvan kao svjedok, da kažem ono što znam o Glavaševoj ratnoj ulozi. Bilo bi mi drago da mi sudac pruži priliku da kažem sve što znam u ubojstvu dvojice hrvatskih branitelja, Tihomira Međugorca Kyota i Mate Šabića Šabana, za čiju smrt držim odgovornim upravo Glavaša. To je važno reći kako se ne bi stekao dojam da su samo Srbi bili Glavaševe žrtve", kaže Bill potvrđujući da će se odazvati sudskom pozivu sljedećeg ponedjeljka.
 
Bill je inače još 2000. godine u vrlo opširnoj, pisanoj predstavci, upozorio tadašnji državni vrh na moguću Glavaševu ulogu u ratnim zločinima u Osijeku, posebno naglašavajući kako su ga neki Glavaševi bliski suradnici, pozivajući se na njegovo navodno naređenje, nagovarali da ubije Matu Šabića. Bill je to odbio učiniti, no Šabiće je ipak likvidiran početkom 1992., a njegov ubojica ili ubojice do danas nisu otkriveni.
 
D. HEDL


NOBILO PRIJAVIO VESNU ŠKARE-OŽBOLT

fehir_07_120.jpgAnte Nobilo, odvjetnik Krunoslava Fehira, koji je priznavši svoje sudjelovanje u ratnim zločinima u Osijeku, teško optužio Branimira Glavaša kao nalogodavca zločina i osobu bez čijeg se naređenja i znanja u Osijeku 1991. ništa nije moglo dogoditi, prošle je srijede učinio ono što je već neko vrijeme najavljivao: podnio je kaznenu prijavu protiv čelnice Demokratskog centra i saborske zastupnice, bivše ministrice pravosuđa, Vesne Škare-Ožbolt. Nobilo je to učinio jer smatra da je čelnica DC-a, gostujući nedavno u emisiji Aleksandra Stankovića Nedjeljom u 2, na Hrvatskoj televiziji učinila pritisak na sud, to jest "djelo prisile prema pravosudnom dužnosniku". Ona je naime, smatra Nobilo, sudjelujući u emisiji i koristeći državnu televiziju, javno zahtijevala pritvor za Fehira.

Zanimljiva slika koje je u Feralovu posjedu svjedoči međutim da su Krunoslav Fehir, jedan od nekadašnjih čelnika DC-a u Osijeku i Vesna Škare-Ožbolt, nekad bili u vrlo bliskim suradničkim odnosima. No slika koju objavljujemo nije zanimljiva samo zbog toga, već i zbog činjenica da se između Fehira i Vesne Škare-Ožbolt nalazi i Mato Granić, koji je također, prema tvrdnjama bivšeg ino-ministra ali i nekih drugih osoba, u kratkom pritvoru također završio zalaganjem bivše ministrice pravosuđa.
 
D. HEDL


KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH ASOVA

tonkovic_bela_120.jpgBELA TONKOVIĆ - Uz Zvonka Bogdana najpoznatiji vojvođanski Hrvat, što mu je u vremenima koja su, valjda, iza nas moglo samo priskrbiti probleme. Za razliku od milozvučnog Bogdana, Bela se Tonković u rodnoj Subotici, Bačkoj, Srbiji, i svim državnim zajednicama koje su od 1990. naovamo postojale s one strane Dunava, bavio politikom, i to još na čelu Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini. Poslovi vrlo pogibeljni u vrijeme ratova koje je Srbija vodila preko Drine, egzodusa hrvatskih Srba, sankcija, humanih i onih drugih preseljenja stanovništva, NATO intervencija, uspona Šešeljevih radikala.. .Ne čudi da u datim okolnostima Tonković razvija razmjerno oprezne odnose sa Franjom Tuđmanom i HDZ-om, u svakom slučaju manje podaničke od, recimo, Mate Bobana. Ipak, smatralo ga se čovjekom HDZ-a, ali i optuživalo iz vlastitih redova da nije dovoljno radikalan, što on počinje "uvažavati" tvrdnjama poput one da Hrvati u Vojvodini nemaju nikakva prava. I kad je sve faze urušavanja Miloševićeve Srbije prošao relativno neokrznuto, dočekavši i lagano obnavljanje vojvođanske autonomije, Tonkoviću su došli glave mangupi iz vlastitih redova. Smijenjen je prije tri godine, pa izbačen iz stranke koju je osnovao. Ne čudi da je u razgovoru sa Feralovim novinarom iz Tonkovića potekla gorčina..

"Nisam se svojevoljno povukao iz političkog života, iz njega sam na vrlo prljav način izbačen", otpočeo je ovaj zaboravljeni as, pa nastavio o svojim aktualnim životima preokupacijama:
 
"Imam tvrtku još od 1991., radim koliko je to moguće na ovom siromašnom tržištu. Nisam se obogatio, ali za inat mojim neprijateljima iz hrvatske zajednice nisam ni umro od gladi, što su mi oni vrlo samouvjereno prognozirali."
 
Tonković je još uvijek član Hrvatskog nacionalnog vijeća u Srbiji i član Međudržavne komisije za kontrolu primjene Sporazuma o međusobnoj zaštiti manjina. Iako se Feralovu novinaru pohvalio da je na sudu dokazao neutemeljenost optužbi pomoću kojih je odstranjen iz DSHV-a, na pitanje sprema li povratak u politiku pitijski uzvraća kako "uživa u tome da trenutno odgovora samo svojoj savjesti, nemajući obzira prema bilo kojoj vrsti stege".
 
V. MARJANOVIĆ


________________________________
Copyright © 1993 - 2018. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1086_150.jpg