Poštovani,

U Vašim novinama od 4. 08. 2006. u članku "Neuspjeh šefova Splitske banke" iznosi se niz netočnih činjenica o Splitskoj banci. Stoga vas molimo da, sukladno Zakonu o medijima, objavite sljedeći demanti.

Potpuno je netočna činjenica da je "era koju su obilježili Gazivoda i Peter jedna od neuspješnijih u povijesti Splitske banke". Upravo suprotno, radi se o najuspješnijem periodu u povijesti Splitske banke, tijekom kojeg je banka nanizala rekordno dobre rezultate, iz godine u godinu, kako u rastu bilance, broja poslovnih i retail klijenata tako i profitabilnosti. To najbolje ilustrira činjenica da je banka prodana za 8 puta veću cijenu nego za koju je kupljena prije četiri godine.

Evo nekoliko glavnih pokazatelja za rekordno uspješnu 2005. godinu: dobit prije oporezivanja rasla 47 posto u odnosu na 2004. godinu i premašila 354 milijuna kuna; neto dobit također porasla 47 posto na 283 milijuna kuna; krediti klijentima porasli 13,5 posto u odnosu na 2004. godinu; rast depozita poslovnih klijenata 25 posto; ukupna imovina banke povećana 9 posto i premašila 23 milijarde kuna i to kao rezultat isključivo poslovnih aktivnosti; operativni prihodi povećani za 13 posto uz rast troškova od samo 4 posto u odnosu na 2004. godinu.

U te tri godine, Splitska banka je prerasla iz jake regionalne u univerzalnu nacionalnu financijsku instituciju. U brojkama to izgleda ovako: dobit je narasla više od 70 posto u odnosu na 2003. godinu, mreža poslovnica je proširena za 44 posto, mreža bankomata za 53 posto, broj aktivnih klijenata je porastao za 21 posto, dok Banka trenutno pruža usluge za više od 460 tisuća klijenata.

Upravo je zbog tih izuzetnih rezultata, postignutih u iznimno jakoj konkurenciji, novi vlasnik Splitske banke, francuska grupacija Société Générale ponudio mandate članova uprave i bivšem menadžmentu banke, uključujući i Gorana Gazivodu i Wolfganga Petera. Obojica su međutim odlučila nastaviti svoje karijere izvan Splitske banke, što je njihovo profesionalno i ljudsko pravo.

-- Neven Srdar, voditelj marketinga i komunikacija Splitske banke

"NEUSPJEH ŠEFOVA SPLITSKE BANKE" (3)
BANKA VRIJEDNA MILIJARDU EURA
10. kolovoza, 2006.

Molim vas da objavite ispravak netočnih navoda u članku pod naslovom "Neuspjeh šefova Splitske banke" objavljen u vašem listu 4. 8. 2006. godine. Zbog rada i postignutih rezultata zaposlenika HVB Splitske banke osjećam dužnost dati točne podatke. Svi zaposlenici HVB Splitske banke bili su predani jednom cilju - stvaranju bolje banke na dobrobit klijenata, zaposlenika, vlasnika i šire društvene zajednice. Naša nastojanja pokazala su se uspješnim što je dovelo i do iznimnog povećanja vrijednosti same banke od 132 milijuna eura, postignute cijene prilikom kupnje banke od Bank Austria Creditanstalt, do jedne milijarde eura, cijene ostvarene prilikom preuzimanja banke sa strane novog vlasnika, 1. 7. 2006. godine.

U razdoblju od tri godine vrijednost banke povećana je sedam i pol puta, odnosno 868 milijuna eura. Splitska banka danas više nije ona ista banka koju je Bank Austria Creditanstalt preuzela prije više od tri godine. Tadašnjoj Splitskoj banci pripojena je HVB Croatia i spojena banka temeljito je organizirana, tehnološki modernizirana i kroz 2004. godinu transformirana iz snažne regionalne u snažnu nacionalnu banku.
 
U razdoblju od 2003. do 2005. godine ostvareni su sljedeći rezultati: broj komitenata povećan je za 21 posto, od 380 tisuća na 451 tisuću; broj poslovnica povećan je za 44 posto, od 78 na 112; aktiva banke povećana je za 27 posto, od 2,5 na 3,2 milijarde eura; neto krediti komitentima povećani su za 48 posto, od 1,3 na 1,9 milijardi eura; vlasnički kapital povećan je za 38 posto, od 187 na 258 milijuna eura; dobit prije oporezivanja povećana je za 79 posto, od 28 na 51 milijun eura; u prvoj polovici 2006. godine dobit je iznosila 28 milijuna eura.
 
Novi vlasnik je cijeloj upravi ponudio nastavak rada. Meni je ponuđeno mjesto zamjenika predsjednika uprave koje nisam prihvatio, već sam dao ostavku, a razlog moje ostavke je činjenica da je ciklus transformacije banke završen, pa sam se zato odlučio da je vrijeme za promjenu, novi početak i pronalaženje novih izazova.

-- Goran Gazivoda, donedavni zamjenik predsjednika Uprave HVB Splitske banke

ISPRIKA
10. kolovoza, 2006.

Poštovani gospodine Gazivoda,

uredničkim propustom u prošlome je broju Ferala objavljen kraći tekst o Vama i Splitskoj banci koji se temelji na neprovjerenim informacijama. Stoga Vam se u ime redakcije i svoje osobno iskreno ispričavam.

-- Heni Erceg, glavna urednica

"DISNEYLAND OD BAŠTINE" (2)
MALOMIŠĆANSKI EKSKLUZIVIZAM
10. kolovoza, 2006.

Javljam se u povodu "polemičkog reagiranja na projekt uređenja splitske rive" dr. Duška Kečkemeta, objavljenoga pod naslovom "Disneyland od baštine" u Feralu od 4. kolovoza ove godine. Visoko cijeneći dugogodišnju djelatnost dr. Kečkemeta u borbi za "pravo na grad", kao i njegovu ulogu u dokumentiranju stanja baštine i rasvjetljavanju njezinih devastacija, moram reagirati na ono što doživljavam kao političku nekorektnost i višestruku neutemeljenost u činjenicama u njegovom, očigledno prvenstveno emocijama a ne argumentima motiviranom napisu.

Kad je o političkoj nekorektnosti riječ, moram reći da sam neugodno iznenađen elementima generacijskog šovinizma i malomišćanskog ekskluzivizma nazočnima u njegovoj tvrdnji da u ocjenjivačkom sudu nije bilo dovoljno "povjesničara i kulturnjaka koji o prošlosti i vrijednosti tradicionalne rive znaju svakako više od mnogih od njih [arhitekata], pogotovo od onih mladih, a usto i nesplićana" (!?). Znači li ovo da mladi arhitekti, a pogotovo "nesplićani" nisu poželjni u ocjenjivačkim sudovima koji se bave projektnim zadacima kao što je natječaj za dizajn urbane opreme splitske rive? Osim što ne mogu načelno pristati na nečiju diskvalifikaciju "nesplićanstvom", suprotno dr. Kečkemetu, smatram da je nazočnost mladih u ocjenjivačkim sudovima dobrodošla kvaliteta, pogotovo stoga što su povijesne i kulturne valere ocjenjivanog prostora vrlo kompetentno mogli naznačiti odabrani natječajni konzultanti.
 
No, bez obzira na sastav ocjenjivačkog suda, u kvalitetu čijeg su se rada mogli uvjeriti svi koji su razgledali izložene natječajne radove, valja reći da je natječajem koji kritizira dr. Kečkemet odabrano upravo rješenje koje znatno manje od drugih zadire u postojeći izgled i sadržaje rive, zadržava intervencije na razini partera a odmicanjem štekata od pročelja Dioklecijanove palače omogućuje bolji pogled na nju i time doprinosi valorizaciji njezine uloge u prostoru. Odakle onda primjedba dr. Kečkemeta prema kojoj se "nije ni moglo očekivati da će se [izabrani projektanti] iskazati samo u poboljšanju pločnika, rasvjete, štekata i parkirnih automobila, nego da će htjeti pružiti jedno svoje posve novo urbanističko ostvarenje". S obzirom da se natječajem odabrani projekt svodi upravo na ono na čemu dr. Kečkemet u prethodnoj rečenici piše, jasno je da se njegovo nezadovoljstvo odnosi na njihov prijedlog suvremene interaktivne fontane na prostoru na kojem je nekad bila poslije Drugog svjetskog rata srušena Bajamontijeva fontana.
 
Točno je da prostor na koji se odnosi taj prijedlog nije bio obuhvaćen natječajnim zadatkom, nego je bio dio tek anketnog (dakle, neobvezujućeg) dijela natječaja. Također je točno da bi ga stoga bilo najprimjerenije riješiti novim natječajem, kao što sada predlažu čak i splitski konzervatori, ranijih godina poznati po glavinjanju između zahtjeva službene politike i poduzetničkih interesnih skupina.
 
O tome bi li na mjestu Bajamontijeve fontane trebalo postaviti njezinu repliku ili bi to bio barbarski čin kojim se zapravo pokušava poništiti i u zaborav odagnati činjenicu da je fontana iz ideoloških razloga bila srušena, može se raspravljati i u budućim natječajnim radovima polemizirati. Ali, mislim da nije uputno stavljati se – svjesno ili ne – u krug onih koji bi metodama pritiska i "izravne demokracije" postavili repliku fontane na njezino mjesto, a usput i svojevrsnom "anti-birokratskom revolucijom" pokušali poništili rezultate već provedenog javnog natječaja za arhitektonsko rješenje i dizajn urbane opreme rive. Svjesno ili ne, dr. Kečkemet to ovim napisom čini, podarujući tako svoje ime, građanski i strukovni ugled intencijama skupine ljudi koja očigledno ne razumije smisao institucije javnog natječaja. Ova je činjenica utoliko žalosnija zna li se da akcijama rukovoditelja te skupine ne upravlja samo nostalgija i historicistički ukus, nego (u slučaju prof. dr. Marasovića) očigledno i loša savjest zbog prethodnog vlastitog sudjelovanja u ideološkim devastacijama baštine, koje je dokumentirao i javnosti predočio upravo dr. Kečkemet.

-- Mirko Petrić, Split

"LOŠA DIJAGNOZA HRVATSKE" (2)
GENETSKO MODIFICIRANJE JE ŠTETNO
10. kolovoza, 2006.

U izdanju Feral Tribunea od 28. 07. 2006. u rubrici TRI x TRI objavljen je kratki interviewu sa akademikom g. Miroslavom Radmanom.

Kako šira javnost ne bi dobila krivu sliku o neizbježnosti i prednostima GM organizama želim ovim putem demantirati g. Radmana: GM hrana nije neizbježna. Činjenice koje vole isticati zagovornici GM hrane su da je ona spas za glad u svijetu, da takvi organizmi imaju veće prinose, da je potrebno manje umjetnih gnojiva i pesticida za njihov uzgoj i da su otporniji na štetnike. Niti jedna od navedenih tvrdnji nije točna. Glad u svijetu je političko pitanje, a ne problem nedostatka hrane (problem nepravedne raspodjele hrane tj. socijalne nepravde). Najnoviji primjer je Argentina, koja skoro 10 godina nakon masovne proizvodnje GM soje pod pritiskom WTO-a bilježi udvostručenje stope nezaposlenosti, broj beskućnika i siromašnih) sa tendencijom rasta. GM organizmi na osnovu dosadašnjih provedenih istraživanja ne daju veće prinose, potrebna je čak veća količina gnojiva i pesticida (zbog pojave superkorova i štetnih insekata).
 
Genetskim inženjeringom se stvaraju novi oblici života koji se u prirodi nikada ne bi desili. Novonastali organizmi imaju nove karakteristike koje su nedovoljno poznate i kao takvi se ne mogu smatrati sigurni za okoliš i ljudsko zdravlje. Oni nisu jednaki kao kako g. Radman spominje selekcionirani organizmi. O štetnosti GM organizama istraživanja su vršili brojni priznati znanstvenici (dr. Arpad Pusztai, dr. Ted Steele, dr. Richard Burroughs...).
 
Oprez nad primjenom GM organizama se ne može nazvati histerijom i fundamentalizmom, jer sudbinu sigurnosti svjetske hrane u rukama drži tako malen broj privatnih multinacionalnih kompanija. GM organizmi smanjuju biološku raznolikost, štete održivom razvoju, te samo produljuju kemizaciju poljoprivrede započetu polovicom 20-og stoljeća. Ne poboljšava kvalitetu života ljudi i životinja, nije u skladu sa moralnim i etičkim načelima. Nažalost određen dio znanstvenika je usko povezan sa velikim multinacionalnim kompanijama koji o kvaliteti GM proizvoda odlučuju samo na temelju profita koji osigurava zapostavljajući humane, okolišne i moralne vrijednosti (genetičarka Moe Wan Ho).

-- Ivan Ciprijan, dipl. ing. agr.

IVO GOLDSTEIN, POLEMIČKI REAGIRA NA FERALOVE TEKSTOVE O IZRAELSKOM NAPADU NA LIBANON
NE SHVAĆAM PRISTRANOST
10. kolovoza, 2006.

Poštovani,

U nedavnim brojevima FT-a, a pogotovo u posljednjem, br. 1089 od 4. kolovoza objavili ste niz tekstova koji se izravno bave situacijom na Bliskom istoku, osobito sadašnjim sukobom u Libanonu. Sa žalošću mogu konstatirati da ste u tim tekstovima iznijeli više neistina - primjerice, na drugoj stranici, da je bombardirano libanonsko mjesto Kana zapravo Kana Galilejska i tu ste neistinu o Kani Galilejskoj ponovili točno osam puta. Kana Galilejska je u Izraelu, u blizini Galilejskog jezera i u njoj mirno žive izraelski Arapi, uglavnom kršćani, a trenutno ih ugrožavaju samo rakete Hezbollaha. Pobrkali ste, dakle, Kanu iz evanđelja s današnjom Kanom u kojoj je baza Hezbollaha. Stoga dolaze u sumnju i svi ostali podaci koje navodite - primjerice, otkud Vam izmišljotina o stotinu civila koje je Izrael pobio u Kani Galilejskoj prije deset godina?
 
U tekstovima u br. 1089 FT-a bili ste krajnje pristrani - sustavno ste nastojali pokazati kako je praktički isključivi krivac za rat izraelska politika. Čini se kao da izbjegavate govoriti o politici Irana i Sirije i njihovoj neposrednoj potpori Hezbollahu kojeg je međunarodna politika, u golemoj većini, označila kao glavnog krivca za sadašnji sukob u Libanonu.
 
U rubrici "Greatest shits" rugali ste se izraelskom ambasadoru u Hrvatskoj. Ne sjećam se da ste u toj rubrici i na tako istaknutom mjestu ikada citirali jednu od brojnih izjava kojom neki državnici traže brisanje Izraela s geografske karte, a vjerski vođe uspostavu islamske države od Španjolske do Iraka.
 
Vaši su stavovi daleko od pisanja drugih hrvatskih medija, od izbalansiranih izjava predsjednika Republike i Vlade RH, od politike EU, kojoj težimo.
 
Ispada kao da ste suglasni s onim što danas na Bliskom istoku rade Iran, Sirija i Hezbollah. Ili, ako niste suglasni, morate biti svjesni toga da Vaše pisanje direktno podržava ratne ciljeve ovih zemalja i pokreta Hezbollah.
 
Iskreno žaleći za civilnim žrtvama u Libanonu, ipak ne mogu shvatiti pristranost FT-a. FT je dugo godina, u nekim člancima i danas, nosio u Hrvatskoj i na širem prostoru zastavu hrabrosti, časti i slobode, o čemu sam se više puta javno očitovao. Ovakvim pisanjem o Bliskom istoku FT je tu svoju poziciju kompromitirao.
 
S poštovanjem,

-- Ivo Goldstein, predsjednik Židovske vjerske zajednice, "Bet Israel" u Hrvatskoj

FERALOV UREDNIK PREDRAG LUCIĆ ODGOVARA IVI GOLDSTEINU
O VINU, VODI, KRVI, TONERU
10. kolovoza, 2006.

Poštovani gospodine predsjedniče vjerske zajednice,

U Feralu ste se svih ovih godina pojavljivali kao autonomna osoba, pa ne razumijem zašto nam se sada najednom obraćate u svojstvu predsjednika vjerske zajednice. Ne zbunjuje me pritom to što ste se vi kao deklarirani ateist stavili na čelo zajednice koja se naziva vjerskom: ne vjerujete vi u Boga, ne vjeruje ni On u vas, pa ste kvit. Ne iznenađuje me ni to što kao povjesničar ne znate da se znanstvenici još nisu složili oko toga gdje se nalazila biblijska Kana Galilejska, da li u današnjoj Kfar Kani, Kenet-el-Jalilu, Ain Kani (sva tri mjesta nalaze se unutar današnjih granica Izraela) ili u Qani koja je zasad smještena na jugu Libanona, i ostat će tako dok je izraelske rakete ne zbrišu s lica zemlje ili dok je ne zaposjedne izraelska vojska. Ako vi kao praktični predsjednik vjerske zajednice možete bezrezervno vjerovati u križarsku priču da je Isus pretvarao vodu u vino baš na mjestu današnje Kfar Kane, dopustit ćete valjda da ja kao nepraktični katolik-sunit, trockist i manuchaoist ne moram dijeliti vaše uvjerenje.
 
Ono što me iznenađuje i vrijeđa, gospodine predsjedniče vjerske zajednice, jest vaša optužba da je masakr nad 106 libanonskih civila što ga je izraelska vojska počinila u Qani prije deset godina - moja izmišljotina. Ako vam vjerska funkcija ne dopušta da vjerujete Feralu ili ostalim svjetskim novinama koje su pisale o tom zločinu, dajte se raspitajte za izvještaje promatrača Ujedinjenih naroda ili Amnesty Internationala. Ti izvještaji nisu nedostupni, a činjenice iznesene u njima spremne su da vam brzo i efikasno dopru do mozga. Naravno, ukoliko im to dopustite.  
 
Provjerljive su, gospodine predsjedniče vjerske zajednice, i ostale činjenice iz rubrike "Informbiro" koje vi, vođeni meni neshvatljivom a vašem ugledu nepriličnom logikom, dovodite u sumnju: od onih o netom počinjenim zločinima nad civilima u Qani i Baalbeku do onih o bolesti Fidela Castra i derneku u Miamiju.   
 
Ispričavam se što ne znam koje ste sve poslove dužni otpravljati kao predsjednik vjerske zajednice, pa me eto čudi što ste se poduhvatili obrane izraelskog ambasadora u Hrvatskoj Shmuela Meiroma od "ismijavanja u rubrici 'Greatest Shits'". Pojma nisam imao da nam ga vi sada dođete kao neka vrsta apostolskog nuncija. Čestitam na promaknuću! I ispričavam se što daljnju raspravu o ambasadorovim izjavama smatram trošenjem tonera.
 
Vidim, gospodine predsjedniče vjerske zajednice, da i Feralovu "zastavu hrabrosti, časti i slobode" pokušavate spustiti na pola koplja u znak vaše osobne žalosti što je Feral, po svom starom običaju, "daleko od pisanja drugih hrvatskih medija, od izbalansiranih izjava predsjednika Republike i Vlade RH, od politike EU, kojoj težimo". Ako nam za uzor želite ponuditi hrvatski medijski prosjek i "izbalansirane" stavove državnoga vrha, moram primijetiti da ste žalosno zakasnili. Predstavnici drugih vjerskih, političkih i interesnih zajednica isto to rade otkako postojimo. Kao što znate, bez rezultata. Nije vrag da mislite da će nas poželjnome prosjeku dozvati to što ste nas vi svrstali uz Siriju, Iran i ostale sile Bushove "Osovine Zla"? Vjerujte mi, baš je simpa što se barem u jednom slučaju ne tvrdi da smo svrstani uz judeomasoneriju i srbokomunizam nego uz nekoga trećeg, pa vam na tome, u ime cijele redakcije, zahvaljujem. 
 
Hvala vam unaprijed, gospodine predsjedniče, što ćete uvidom u članstvo kako vaše vjerske zajednice tako i onih ostalih, shvatiti da je Feral oslobođen obaveze da vjeruje kako je dopušteno i opravdano ubijati djecu i civile u ime bilo koje sankrosanktne države, zvala se ona Hrvatska, Izrael, Paragvaj ili Pakistan. Samim tim molimo biti pošteđeni nastave vjeronauka koji još nije raskrstio s pitanjem je li djecu i civile u Qani, kako 1996. tako i 2006. godine, pobio:
 
a) Hezbollah;
b) rat;
c) vila Zvončica Tintilinčica.
 
Gospodine predsjedniče vjerske zajednice, budi Bog s vama.

-- Predrag Lucić, urednik Feral Tribunea