* RIMSKA bista Aristotela, slavnog grčkog filozofa, pronađena ispod Akropole u Ateni, potvrdila je neke drevne izvještaje o Aristotelovom izgledu. "Visoka 46 centimetara, mramorna bista slavnog filozofa koji je živio prije više od 2300 godina i koji je bio učitelj Aleksandra Velikog, najbolje je očuvani Aristotelov prikaz ikada pronađen", rekao je arheolog Alkestis Horemi. "To je jedina bista koja filozofa prikazuje sa zakrivljenim nosom, a u skladu je s drevnim opisima, pa se može reći da je i najvjerniji prikaz", rekao je Horemi, šef arheoloških i konzervatorskih radova na Akropoli. "Neke od 19 ostalih bista iz rimskog doba prikazuju Aristotela s ravnim ili prćastim nosom", rekao je Horemi, dodajući da su ti radovi kopije starijih grčkih originala.

Datirana u kasno prvo stoljeće, novootkrivena bista pronađena je prilikom iskapanja za izgradnju Muzeja Acropolis, koji je smješten u neposrednoj blizini drevne građevine. Bista, koja predstavlja bradatog Aristotela odlučnog lica u dobi od 60-ak godina, vjerojatno je ukrašavala neku rimsku vilu. U iskapanjima su otkrivene još dvije rimske mramorne biste. Jedna najvjerojatnije predstavlja svećenika Dionizijevog kazališta, koji se nalazio uz Akropolu, a druga prikazuje rimskog cara Hadrijana, koji je vladao od 117. do 138. godine i bio je veliki ljubitelj klasične Grčke.

* POVODOM 50. godišnjice rođenja umjetnika i intelektualca Krešimira Farkaša labinski KuC "Lamparna" priredio je izložbu Farkaševih djela. "Prošlo je sedam godina od prerane i tragične smrti, te 50 godina od rođenja Krešimira Farkaša, umjetnika i intelektualca koji je ostavio neizbrisivi trag u kulturnom i medijskom prostoru Labina, Istre, Hrvatske. Tim povodom Labin Art Express (L.A.E.), umjetnička grupa unutar koje je Krešo doživio svoj kreativni vrhunac i čiji je jedan od osnivača, organizirat će niz izložbi kojima će predstaviti njegov bogat i raznovrstan, javnosti uglavnom nepoznat umjetnički opus (slike, crteži i grafike, skulpture, videoradove, akcije i instalacije), nastao između 1979. i 1999.", vele u "Lamparni".

Još od 2004. L.A.E. pokušava organizirati veliku retrospektivnu izložbu ovog umjetnika, popraćenu svojevrsnom monografijom koja bi dokumentirala njegovo 20-godišnje stvaralaštvo, čime bi mu se posthumno odalo priznanje za njegov doprinos afirmaciji i promociji Labina kao grada umjetnosti i kulture, no iako su 2005. Ministarstvo kulture i Istarska županija pružili potporu ovom projektu, zbog nedostatka financijskih sredstava za izdavanje popratnog kataloga izložba do današnjeg dana nije realizirana. Stoga se L.A.E. odlučio tijekom 2006. i 2007. godine organizirati niz manjih izložbi koje će osim upoznavanja javnosti sa stvaralaštvom Krešimira Farkaša, poslužiti i za prikupljanje, dokumentiranje te katalogiziranje njegove cjelokupne umjetničke građe, danas u vlasništvu obitelji, nekoliko galerija i muzeja te brojnih prijatelja i štovatelja u zemlji i inozemstvu, kao temelj za izdavanje monografije tijekom 2007. godine. Prva u nizu izložbi na kojoj će biti predstavljeno sedam (7) slika velikog formata u tehnici ulja na lesonitu nastalih početkom 90-tih godina, održava se u "Lamparni" do 12. studenoga...

* NAKON što se godinama povlačio po kirurškim ordinacijama i sudovima, Michael Jackson je napokon ušao u studio i započeo sa snimanjem povratničkog albuma. Kralj popa, tijekom ove duge pauze, kako sam kaže, nije prestao pisati pjesme - u novom projektu odlučio se za zanimljivu suradnju, pozvao je Will.i.ama iz Blac Eyed Peasa da mu se pridruži na snimanju. "Sviđa mi se što on radi, mislim da je njegova glazba pozitivna, inovativna i jako dobra. Zbog toga bih htio surađivati s njim ili bar vidjeti kako ćemo se složiti u studiju." Osim novog albuma, Jackson je najavio još neke projekte. "Želim prodrijeti do širokog kruga ljudi i pružiti im bijeg od okrutne stvarnosti kroz glazbu." Tako uskoro izlazi dobrotvorni singl za pomoć žrtvama uragana Katrina, a novi album bi svjetlo dana trebao ugledati tijekom 2007. godine.

* NEOBJAVLJENI sonet kojeg je Sylvia Plath napisala čitajući knjigu F. Scotta Fitzgeralda Veliki Gatsby objavljen je u jednom književnom online časopisu zahvaljujući studentici koja ga je pronašla tijekom istraživanja djela te pjesnikinje. Sonet Sylvije Plath počinje stihovima:

"Tea leaves thwart those who court catastrophe,/designing futures where nothing will occur."

________________________________

POMPEJI
OTVOREN DREVNI BORDEL

Simbol slobodarskog načina života Pompeja – bordel ukrašen freskama i erotskim figurama, za koji se vjeruje da je bio najpopularniji u starom Rimu, ponovno je otvorio svoja vrata. Lupanare, što dolazi od latinskog pojma - lupa ili prostitutka, otvoren je za javnost nakon jednogodišnje obnove, vrijedne 200 tisuća eura, u kojoj su očišćene freske i učvršćena struktura zgrade. Podsjetimo, Pompeji su uništeni 79. godine u kataklizmičkoj erupciji Vezuva, u kojoj su poginule tisuće ljudi, a grad je zakopan ispod 20 metara vulkanskog pepela, što ga je konzerviralo na sljedećih 1600 godina i pružilo dragocjene informacije o tadašnjem životu. Među očuvanim zgradama bio je i bordel, jednokatnica s deset soba – pet u prizemlju i pet na katu – i zajednički zahod. Iznad vrata soba u prizemlju bila je naslikana freska s različitim prikazima spolnog odnosa, što je vjerojatno ukazivalo na specijalizaciju prostitutke. Gornji kat bio je namijenjen klijentima iz višeg društvenog sloja. Kameni kreveti bili su prekriveni madracima, a u svakoj su sobi na zidovima urezana imena, vjerojatno prostitutki i njihovih klijenata. Bordel, nekoć smješten u središtu grada, u blizini foruma i tržnice, otvoren je za javnost kao dio uobičajenog turističkog posjeta ostacima Pompeja, istočno od Napulja. Prostitutke su bile robinje, i najčešće Grkinje, ali i druge strankinje, koje su određivale cijenu. Svoju uslugu mogle su naplatiti najviše osam puta koliko je stajala mjera vina, a zarada je išla njihovim vlasnicima ili upraviteljima bordela.

DRAŽBE
MILIJUNSKA PISMA

Niz vrijednih pisama, među kojima jedno Michelangelovo o honorarima pomoćnicima i jedno Katarine Aragonske, koja pokušava izbjeći razvod, bit će ponuđena na dražbi u aukcijskoj kući Sotheby's u New Yorku 11. prosinca. Među trideset i jednim pismom anonimnog američkog kolekcionara nalazi se i ono koje je Beethoven napisao jednom bečkom sucu u ime svojeg nećaka, zatim Staljinovo pomilovanje jednom časniku i pismo koje je Dostojevski poslao obožavatelju. Michelangelovo pismo iz 1521. govori o plaćanju u zlatnim dukatima dvojici kipara koji su mu pomogli završiti kip Uskrsnulog Krista u crkvi Santa Maria sopra Minerva u Rimu. Pismo bi, prema procjenama, moglo vrijediti između 200.000 i 300.000 dolara. Katarina Aragonska je u pismu napisanom 1534. tražila od svog nećaka, cara Karla V., da odbije razvrgnuti njezin brak s Henrikom VIII. Riječ je o pismu koje je Sotheby's opisao kao temeljni dokument o sporu Katoličke crkve i engleske monarhije i ono bi moglo postići cijenu između 100.000 i 150.000 dolara. Među pismima koja će biti ponuđena na dražbi su i pismo u kojemu Tolstoj objašnjava koliko zaljubljenost može biti štetna te pismo u kojemu šesnaestogodišnji Napoleon, topnički pukovnik, umiruje svoju obitelj.

SVEMIR
ŽIVOT NA MARSU?

NASA-ini blizanci – landeri Viking, istražujući Marsovu površinu prije 30 godina najvjerojatnije su promašili znakove života: instrumenti nisu bili dovoljno osjetljivi, a nisu ni tražili ništa neobično. Sada istraživači kažu da pokusi koje su provodili landeri nisu bili dovoljno osjetljivi da bi pronašli život i u svakom slučaju nisu bili sposobni uočiti čudne životne oblike kojih bi moglo biti na Marsu. Rezultati eksperimenata Viking su zbunjujući zato jer neki testovi ukazuju na prisutnost organizama koji su sposobni probaviti organske molekule. Ali zagrijavanje tla plinskim kromatografom spektrometra mase (GCMS), što je trebalo osloboditi te organske molekule, nije otkrilo ništa, što je navelo većinu znanstvenika da proglase kako na Marsu nema života.

Gilbert Levin, jedan od znanstvenika iz projekta Viking, koji odavno tvrdi da su GCMS testovi bili netočni, rekao je New Scientistu da nova studija pruža "jake dokaze u prilog tvrdnji da je na Marsu zapravo otkriven život". Geofizičar Dirk Schulze-Makuch s Državnog sveučilišta Pullman kaže da studija ide u prilog velikoj količini dokaza koji rezultate Vikinga ostavljaju otvorenima za razne interpretacije. Izuzetno je zahtjevno objasniti što uzrokuje visoku reaktivnost Marsovog tla, u kojem su razine organskih tvari vrlo niske unatoč neprestanom pritjecanju organskog materijala s asteroida, kometa i drugih planetarnih izvora.
 
Većina astrobiologa pretpostavlja da neka tajanstvena oksidantna tvar u tlu uništava organski materijal, no pojavljuju se i druge teorije… Schulze-Makuch i Joop Houtkooper s njemačkog Sveučilišta Justus-Liebig-u Giessenu kažu da bi neki egzotični oblik Marsovog života mogao pružiti nedvosmisleno objašnjenje.
 
Oni misle da organizmi koji su mogli evoluirati na Crvenom planetu kao međustaničnu tekućinu koriste otopinu vode i vodikovog peroksida, a ne samo vodu, kao što to čine organizmi na Zemlji. To ima prednosti kod zadržavanja tekućeg stanja pri vrlo niskim temperaturama, što omogućava organizmima da prežive hladnu Marsovu klimu. Taj bi unutrašnji vodikov peroksid tada mogao i biti tajanstveni oksidant. "Možda smo pronašli život koji je malo drugačiji od života na Zemlji", kaže Schulze-Makuch, dodajući: "No, ne biste li to i očekivali na drugačijem planetu?"

ZNANOST
BRITANCI STVARAJU ČOVJEKA-ZECA?

Britanski znanstvenici traže odobrenje za stvaranje embrija spajanjem ljudskih stanica sa životinjskim jajnim stanicama, što bi trebalo pomoći u liječenju nekih od najtežih neuroloških bolesti. Prema dnevniku Guardian, tri tima istraživača iz Londona, Edinburgha i Newcastlea istovremeno su podnijela molbe Odboru za ljudsku oplodnju i embriologiju (HFEA) za dobivanje licenci za stvaranje himerskih embrija, koji bi 99,9 posto bili ljudi, a 0,1 posto krava ili zec. Jedan od podnositelja je Institut Roslin iz Edinburgha, u kojem je stvorena ovca Dolly. Licence će dopustiti znanstvenicima da uklone jezgre iz životinjskih stanica i zamijene ih ljudskim, što će dovesti do toga da će embriji u osnovi sadržavati ljudske gene uz desetke životinjskih gena koje će smjestiti unutar mitohondrija. Znanstvenici iz londonskog King's Collegea i Sveučilišta u Edinburghu planiraju koristiti embrije za stvaranje matičnih stanica koje nose genetske defekte odgovorne za neurološke poremećaje kao što je motoričko-neuronsko oboljenje. Konverzijom matičnih stanica u neurone, znanstvenici će moći otkriti kako oštećenja uništavaju živce te identificirati lijekove koji mogu zaustaviti ili preokrenuti tijek bolesti. Tim iz Newcastlea nada se odobrenju etičkog povjerenstva kako bi mogao umetnuti stanice kože u životinjske jajne stanice te proučiti kako jajne stanice mogu reprogramirati tkiva odraslih osoba u primitivnije stanice. Rezultat koji bi eventualno dobili mogao bi pomoći znanstvenicima da uzmu stanice kože nekog pacijenta i pretvore ih u neko drugo tkivo, kao što su stanice bubrega, i transplantirati ga bez straha od odbacivanja imunološkog sustava...