International



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
28. prosinca, 2006.

01 / International

ALKOHOLIZAM U RUSIJI

MONOPOL NA VODKU
 
vodka_150.jpg Ruske državne institucije i mediji sve donedavno nisu se sustavno bavili problemom alkoholizma, koji svake godine ubije oko 40.000 građana te zemlje. Razlog tome, tvrde upućeni, bio je taj da je konzumacija alkohola toliko raširena da se to smatra sramotnim, no to se nedavno promijenilo, pa ruski državni mediji sada vrve turobnim pričama o žrtvama ilegalno proizvedenog alkohola.
 
S obzirom na to da je većina ruskih alkoholičara, naročito onih koji žive izvan gradova, suviše siromašna da bi svakodnevno kupovala legalno proizvedenu vodku, crno tržište alkohola uvijek je bilo izrazito razvijeno, a mediji sada svakodnevno donose priče o ilegalnim proizvođačima koji u garažama i podrumima "vodku" proizvode razvodnjavanjem čistog alkohola s vodom iz vodovoda i pakiraju je u staklene boce na koje lijepe lažne etikete, ili, pak, o alkoholičarima koji piju antifriz, sredstva protiv hrđe, tekućinu za kočnice, jeftine parfeme i sredstva za čišćenje.
 
Ruski nezavisni mediji tvrde da iza ove kampanje stoji Kremlj, ali ne toliko zbog brige za alkoholičare, već zato što želi uvesti državni monopol na trgovinu vodkom, koje se, procjenjuje se, godišnje proda u vrijednosti od 40 milijardi dolara. Samo u Moskvi, primjerice, dnevno se proda dva milijuna boca vodke, a jedna stoji prosječno pet dolara. Na razini države svake godine proda se između šest i osam milijardi boca tog alkohola, pa onda ni ne čudi da država želi suzbiti crno tržište i centralizirati njegovu proizvodnju.
 
Ruske su vlasti još od carskih vremena eksperimentirale s različitim kampanjama za suzbijanje alkoholizma, od prohibicije, do ograničavanja prodaje u državnim kafićima i dućanima, no rezultati su uvijek bili poražavajući. Vlada Mihaila Gorbačova, primjerice, 1985. godine zabranila je destilerijama proizvodnju vodke, a nakon kratkotrajnog prvotnog perioda poboljšanja zdravlja nacije, procvjetalo je crno tržište, a država, koja je čak 20 posto prihoda dobivala od prodaje alkohola, zapala je u financijske probleme.
 
Rusko ministarstvo zdravstva procjenjuje da u toj zemlji ima dva milijuna alkoholičara, no u tu su brojku uključene samo osobe registrirane u državnim klinikama za odvikavanje. Jakov Maršak, psihoterapeut koji zarađuje ogromne novce liječeći bogate alkoholičare u svojoj privatnoj klinici u moskovskom predgrađu, objašnjava da je uzrok alkoholizma u "sindromu manjka zadovoljstva", pa Rusi, kao narod koji je generacijama nesretniji od većine drugih, piju da bi osjetili trenutno zadovoljstvo. Maršak kombinacijom joge, pravilne prehrane i psihoterapije po cijeni od 12.000 dolara za trotjedni tretman liječi biznismene, bankare, medijske i druge zvijezde, i njihovu djecu, a izliječeni vlasnici kompanija i tvornica često mu pošalju i svoje zaposlenike koji imaju isti problem.
 
Nanjušivši u alkoholu ogroman novac, tvrde mediji, Kremlj sada želi za sebe zadržati što veći dio kolača, no to će, pretpostavljaju, imati vrlo malo efekta na smanjenje problema alkoholizma. Kako to već biva u Rusiji, kao i u slučaju nafte, samo će proizvođači s dobrim vezama u vladi zarađivati od proizvodnje vodke, dok će svima ostalima biti zabranjen pristup tržištu pod kontrolom države, a siromašni ruski alkoholičari i dalje će se snalaziti kako znaju.
 
SIJERA LEONE
 
KRVAVI DIJAMANTI
 
dijamanti_120.jpg Vlada Sijera Leonea, afričke države bogate dijamantima i devastirane dugotrajnim građanskim ratom koji je završio prije četiri godine, žestoko se pobunila protiv nedavno snimljenog hollywoodskog blockbustera "Blood Diamond". Film, u kojemu Leonardo DiCaprio glumi plaćenika i švercera dijamantima, opisuje kako je u ovoj zapadnoafričkoj zemlji upravo međunarodna trgovina dijamantima dovela do krvavog sukoba milicija koje su se borile za preuzimanje kontrole nad rudnicima. Naslov filma inspiriran je, pak, činjenicom da je svojevrsni zaštitni znak krijumčarskih milicija bilo odsijecanje udova nevinim civilima koji bi im se našli na putu.
 
Vlada Sijera Leonea javno je izrazila svoje nezadovoljstvo ovim filmom, bojeći se da će on zemlju ponovno postaviti u centar svjetske pažnje "zbog krivih razloga", te da će potaknuti kupce dijamanata da svoje dragulje kupuju drugdje. Ovo drugo, strahuju vlasti, moglo bi se dogoditi unatoč postojanju međunarodnog sistema dodjele certifikata za dijamante, osnovanog 2003. godine pod imenom Proces Kimberley, a kojemu je cilj sprječavanje trgovine takozvanim "dijamantima konflikta". Proces Kimberley prati put dijamanta od iskapanja do prodaje, a dodjela certifikata znači da je njegovo porijeklo poznato, te da nije povezan s nikakvim oružanim sukobom.
 
No, iako je Sijera Leone nakon rata primljena u ovu organizaciju, Proces Kimberley ne može garantirati da je trgovina dijamantima "čista" od svih vrsta kriminala povezanih s tim biznisom. Krijumčarenje je, primjerice, još uvijek prisutno u Sijera Leoneu, jer su granice sa susjednom Gvinejom i Liberijom i dalje porozne, a potpuna kontrola nad proizvodnjom dijamanata još uvijek nije uspostavljena. Isto tako, uvjeti u kojima rade radnici u rudnicima dijamanata daleko su od idealnih, a okoliš se uništava bez ikakvog nadzora. Budući da Proces Kimberley potencijalnim kupcima ne može garantirati da se ovakve stvari ne događaju, vlada Sijera Leonea zabrinula se nakon pojave filma "Blood Diamond", pa je čak i zatražila od producenata da na kraju filma stave napomenu da je u zemlji sada mir i da više nema "krvavih dijamanata", no oni su se na njihove molbe oglušili.
 
SAD
 
TAJNA LISTA PUTNIKA
 
sad_homeland_security_150.jpg Novinska agencija Associated Press objavila je da američka vlada već četiri godine potajno održava listu terorističkih sumnjivaca koji prelaze američku granicu. Svaka osoba koja kopnom, morem ili zrakom uđe ili izađe iz SAD-a, javlja agencija, od sustava Automated Targeting System koji je u sklopu Ministarstva domovinske sigurnosti, dobiva određeni broj bodova, koji je kvalificira kao manje ili više opasnu. Bodovi se temelje na analizi putničkih navika, zemlji porijekla, načinu plaćanja putnih karata, podataka o posjedovanju vozila, prethodnih putovanja u jednom smjeru, izboru sjedala u prijevoznim sredstvima, odabiru jela, i slično. Vlada namjerava ove podatke čuvati 40 godina, a putnicima neće biti dozvoljen uvid u njihove "rezultate", niti će na bilo kakav način moći osporavati njihove zaključke.
 
I dok vlada tvrdi da je ovakav program "od kritičke važnosti za nacionalnu sigurnost", organizacije i aktivisti koji se bave pitanjem privatnosti tvrde da je ovo "možda najinvazivniji sustav koji je vlada ikada koristila, u smislu broja ljudi na koje će utjecati". Nekim osobama, naime, kao rezultat promatranja mogao bi biti zabranjen ulazak u zemlju, dok će svim putnicima biti onemogućeno pravo da "putuju slobodno i bez nedozvoljenog nadzora".
 
List USA Today javlja, pak, da će Administracija za transportnu sigurnost (TSA) uskoro početi koristiti novi model strojeva za rendgenski pregled osoba, uz pomoć kojih će pogranična policija moći vidjeti ispod odjeće putnika, a najpoznatija američka organizacija za građanske slobode, American Civil Liberties Union, ovakvu vrstu pregleda smatra istovjetnim "pregledu skidanjem do gola".
 
Čelnici TSA obznanili su da upotrebu ovakvih strojeva nastoje uvesti još od 2002. godine, te da su problem prava na privatnost uspješno riješili stručnjaci kompanije American Science and Engineering Massachusetts, koji su stroj dizajnirali tako da se ljudsko tijelo vidi samo "u obrisima", ali istovremeno pokazuje eventualne skrivene eksplozivne naprave i slično. Strojevi će uskoro biti testirani na aerodromu u Phoenixu, a sumnjivim putnicima bit će ponuđene opcije pregleda novim strojem, ili pak uobičajenim pretresom od strane policijskih službenika.
 
KINA
 
ZAKON O ZIDU
 
china_great_wall_150.jpg Kineske vlasti odlučile su svoj nacionalni simbol - Kineski zid – zaštititi zabranom uklanjanja kamenja i cigli, vožnje po Zidu, održavanja masovnih manifestacija, te raznoraznih drugih aktivnosti kojima se on oštećuje. Iako se Kineski zid na UNESCO-ovoj listi zaštićenih spomenika nalazi još od 1987. godine, kineske vlasti, ali ni sami Kinezi i susjedni Mongoli, nisu sustavno vodili računa o njegovoj zaštiti, pa je Zid sada u poprilično jadnom stanju. Nedavno je, primjerice, kineska policija uhapsila skupinu mongolskih radnika jer su odnosili cigle iz Zida i koristili ih u nekom lokalnom građevinskom projektu, a ovakav prijestup, koji nerijetko čine i Kinezi, prema novom zakonu plaćat će se globom i od 50-ak tisuća eura.
 
Sam Zid, pak, nije cjelovita struktura, već se sastoji od niza konstrukcija koje su građene u različita vremena, da bi se zaustavili različiti neprijatelji, a neki dijelovi uopće nisu zidani, već se radi o hrpama zemlje ili rovovima. Dokle seže nebriga samih vlasti za ovu jedinstvenu građevinu, svjedoči Dong Yahui iz Društva za zaštitu Velikog zida, koji kaže da vlasti uopće ne znaju niti koliko je dugačak najkasnije izgrađeni zid iz vremena dinastije Ming, niti u kakvom je on stanju, s obzirom da se istraživanje nikada nije vodilo na sustavan način.
 
Kineski je zid na neki način oduvijek bio žrtva zapuštenosti, s obzirom na to da su nakon pada dinastije Ming 1644. godine, čiji su carevi izgradili najimpresivniji dio od cigle i kamena s osmatračnicama, Kinom zavladala plemena sa sjevera, čije je prodiranje Zid trebao zaustaviti, pa onda nisu ni osjećali potrebu da građevinu sačuvaju. Mentalitet Kineza, tvrde arheolozi, takav je da oni nemaju naročito razvijen osjećaj za čuvanje starog, već im je draže da stvari izgledaju svježe, tako da je dio Zida Badaling, turistička lokacija smještena nedaleko od Beijinga, prije 20 godina obnovljen na način da izgleda potpuno novo.
 
Lu Zhou, povjesničar arhitekture na Sveučilištu Tsinghua, objašnjava da su, za razliku od Europljana, koji katedrale doživljavaju kao spomenike, Kinezima hramovi poput odjeće, pa ih na neki način "bacaju nakon što postanu iznošeni". Zhou tvrdi da je Kinezima funkcija važnija od povijesti, te da zbog toga u Kini nema razvijene tradicije zaštite građevina i spomenika. Zbog toga je i ovaj novi zakon prvi pokušaj kineske vlade da se kompletna građevina sustavno zaštiti.
 
ZIMBABVE
 
VJEČNI MUGABE
 
mugabe_120.jpg Vladajuća stranka Zimbabvea, Afrička nacionalna unija Zimbabvea–Patriotski front, predložila je parlamentu te zemlje ustavni amandman kojim bi se mandat predsjednika Roberta Mugabea trebao produžiti za dvije godine. Vječni vođa Mugabe shvatio je, naime, da njegova zemlja još nije spremna za izbore predviđene za 2008. godinu, pa je predložio da "most, kojim bi se trebale prebroditi dvije godine potrebne za harmonizaciju predsjedničkih, parlamentarnih i lokalnih izbora" bude upravo on sam.
 
Mugabe je na vlasti u Zimbabveu od 1980. godine, prvo kao premijer, a onda kao predsjednik, a budući da je opozicija u toj zemlji nikakva, a parlamentom dominira njegova stranka, kontroverzni amandman sasvim će sigurno biti odobren. S obzirom na bijedno stanje opozicije, kao i unutarnje borbe unutar same Mugabeove stranke za njegovog nasljednika, Zimbabve zasigurno i nakon narednih dvije godine očekuju teški dani.
 
A kako Mugabe vlada Zimbabveom posljednjih 26 godina, najbolje svjedoče statistike: nezaposlenost je u toj zemlji iznad 80 posto, četiri petine stanovništva siromašno je, gotovo dva od ukupno 12 milijuna stanovnika gladuje, kontroverzna poljoprivredna reforma koja se provodi od 2000. godine nije dala nikakvih rezultata, pa je poljoprivreda u toj zemlji, nekoć najvećem regionalnom proizvođaču hrane, u konstantnom padu već sedmu godinu.
 
Osim toga, čak 18 posto stanovništva zaraženo je virusom HIV-a, što Zimbabve svrstava u sam svjetski vrh, a samo 40.000 od ukupno 300.000 zaraženih ima pristup potrebnim lijekovima. Inflacija u toj zemlji iznosi 1000 posto, a Svjetska banka ekonomiju Zimbabvea smatra najgorom od svih svjetskih zemalja u kojima nije rat. Mugabe se, pak, unutar svoje stranke već desetljećima uspijeva nametnuti kao vođa rasističkom i antiameričkom retorikom, pa nitko u toj zemlji nije naročito iznenađen što se ni nakon gotovo 30 godina na čelu države i sa 82 godine života još uvijek ne želi odreći vlasti.
 
NOVI STUDIJ NA SVEUČILIŠTU JOHANNES GUTENBERG U MAINZU
 
CRNI EUROPLJANI
 
pushkin_120.jpg Nakon što je prije dvije godine ustanovilo istraživački centar "Crna Europa", Sveučilište Johannes Gutenberg u Mainzu, uz financijsku potporu Fondacije Volkswagen, pokrenulo je i studij o povijesti i sadašnjosti Europljana koji potječu iz Afrike. Autori studija napominju da je povijest crnih Europljana, kojih danas ima oko 18 milijuna, gotovo potpuno neistražena, i to najvećim dijelom zbog nevoljkosti europskih naroda da se bave vlastitom kolonijalnom prošlošću, te raširenog stava da se Europa sastoji od mnogobrojnih različitih etničkih skupina, koje, međutim, sve pripadaju "bijeloj rasi", dok se crni Europljani uglavnom doživljavaju kao stranci.
 
Kako stoji u opisu akademskog programa, osim nekoliko pojedinaca, poput profesora filozofije Wilhelma Antona Amoa, i pisaca Aleksandra Puškina i Alexandrea Dumasa, koji su u prošlosti postigli uspjeh, povijest većine tamnoputih Europljana, poput Afričkih Nijemaca koje je nacistički režim sterilizirao, ostala je mahom nepoznata. Stručnjaci su se za tu zaboravljenu prošlost zainteresirali tijekom 80-ih godina, nakon uspostavljanja crnačkih pokreta u Velikoj Britaniji, Njemačkoj i Nizozemskoj, a povjesničari sveučilišta u Mainzu smatraju da je ozbiljno istraživanje crnačkih populacija u Europi naročito važno danas kada takvih populacija ima više nego ikada ranije, ali su političke i društvene posljedice njihovog prisustva, poput izloženosti ksenofobiji, uvelike zanemarene.
 
Osim akademskog učenja, studij Programa crni Europljani bavit će se i empirijskim proučavanjem života i povijesti takvih zajednica, održavat će regionalne konferencije diljem Europe, i formirati prvi sveobuhvatni arhiv dokumentacije o životu crnih Europljana, koja je za sada raspršena po raznim drugim arhivima i privatnim kolekcijama.
 
Tena ERCEG


________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA
br_1110_150.jpg