* NAGRADU ureda za kulturu saveznog kancelara Austrije za najbolje inozemne prijevode iz suvremene austrijske književnosti za ovu godinu pripala je sarajevskoj prevoditeljici Hani Stojić za prijevod romana "Ljubavnice" austrijske nobelovke Elfriede Jelinek. Prijevod "Ljubavnica" popularne austrijske autorice objavila je zenička izdavačka kuće Vrijeme. Hana Stojić je na njemački prevela i filmove "Grbavica" Jasmile Žbanić i "Gospođica" Andree Štake, te operu "Hasanaginica", a upravo završava i prijevod "Užasnih muškaraca" Hansa Magnusa Enzensbergera.
 
* DOK svijet željno iščekuje posljednji nastavak Harryja Pottera, njegova "mama" na sto je muka pišući ga. Tko će poginuti u sedmom dijelu toliko muči spisateljicu da svoj roman već sanja. J. K. Rowling kaže kako sanja da je Harry Potter dok piše sedmu, i posljednju, knjigu o malom čarobnjaku, koja je "veseli i potpuno iscrpljuje". U poruci na svojoj službenoj internetskoj stranici Rowling je ovoga tjedna napisala kako marljivo piše prizore koje je skicirala još prije 12 godina. "I želim i ne želim završiti knjigu (bez brige, završit ću je)", napisala je. Nije, međutim, otkrila što će se dogoditi u knjizi koja bi trebala biti objavljena sljedeće godine. Već je prije najavila da će dva lika iz knjige umrijeti i dala naslutiti da Harry možda neće preživjeti. Rowling kaže kako je godinama ispituju je li ikad sanjala da živi u čarobnjakovu svijetu.
 
"Odgovor je bio 'ne' do prije nekoliko dana, a onda sam sanjala da sam istodobno i Harry i pripovjedač", napisala je. "Možda bih morala piti manje kave." Usto, Rowling je napisala da je vidjela isječke sa snimanja petog filma o malom čarobnjaku Harry Potter i Red feniksa za koji kaže da "izgleda fantastično". Najnoviji film počinje se prikazivati u srpnju. Knjige o Harryju Potteru prodane su u više od 300 milijuna primjeraka i prevedene su na 63 jezika.
 
* STRUČNJACI strahuju da bi oštećenja na čuvenoj slici "Krik" Edvarda Muncha, nastala tijekom krađe, mogla biti nepopravljiva. Naime, čuveno Munchovo remek-djelo pronađeno je u kolovozu ove godine, nakon što je prije dvije godine ukradeno iz muzeja u Oslu, zajedno s još jednom slavnom Munchovom slikom, "Madonnom". Policija nije priopćila kako su slike pronađene i gdje su se nalazile tijekom dvije godine. Nakon detaljnog proučavanja, muzejski će stručnjaci ovih dana objaviti izvješće u kojem se izražava zabrinutost zbog štete od vlage koja je vidljiva na jednom dijelu "Krika". "Postoji velika vlažna mrlja koja se jako dobro vidi", rekla je kustosica Munchovog muzeja u Oslu Ingebjoerg Ydstie. Dodala je da muzej razmatra razne mogućnosti za popravak slike, ali je naglasila da još uvijek nije sigurno da će se oštećenja moći popraviti.
 
* AUSTRALIJSKA knjižnica iz 19. stoljeća dobila je novi odjel namijenjen kratkim romantičnim sastancima knjigoljubaca. Zaposlenici iz državne knjižnice u Melbourneu odlučili su učiniti nešto za usamljene obožavatelje knjiga. Osnovali su poseban odjel na kojem se isti mogu upoznati, proćaskati i prokomentirati literaturu koju su donijeli, i to sve u kratkih pet minuta. Jedino je pravilo da svatko mora ponijeti knjigu, koju obožava ili prezire koja ima funkciju pokretača komunikacije. Organizator projekta Jackie Felstead je izjavio: "To je brzinski izlazak koji uključuje knjige. Namjena mu je spajanje ljubitelja knjiga." U prvom krugu petominutnih upoznavanja sudjelovala su 52 knjigoljupca, a čak 13 susreta je završilo dogovorom za sljedeći izlazak. Uspjeh projekta najbolje opisuje činjenica da su već unaprijed dogovorena druženja za 2007. godinu. Među knjigama koje su posredovale u ovom prvom krugu našle su se i "Dnevnik Bridget Jones" Helen Fielding, "Vodič kroz galaksiju" Douglasa Adamsa i nekoliko romana japanskog autora Harukija Murakamija.
 
* BRITANSKA kraljica iznenadila je priopćenjem da je svojoj kolekciji slika pridodala i vlastiti portret koji je naslikao talijanski umjetnik Pietro Annigoni. Za svoje je vladavine, Elizabeta II. portretirana je na više od 140 slika. Dosad je uvijek vješto izbjegavala komentirati i uspoređivati nastale portrete. Kada je vidjela sliku koju je naslikao Annigoni, mudro je izjavila: "Izgleda mnogo drugačije sad kad je uokviren." Ipak, da je ovaj umjetnički rad pobijedio u oštroj konkurenciji, dokazuje priopćenje Buckinghamske palače o kupnji Annigonijeva djela, no cijena koju je kraljica platila nije objavljena. Kraljica je, kad je naslikana, imala 43 godine.
 
* NEPOZNATA slika, za koju su stručnjaci ustvrdili da je djelo jednog od najvažnijih umjetnika renesanse, Tiziana Vecellija (1488.-1576.) prodana je na dražbi održanoj u Madridu za 360.000 eura. Zanimljivo je da obitelj koja je posjedovala sliku nije znala da u privatnoj zbirci ima originalnog Tiziana kad ju je odlučila dati na procjenu. "Riječ je o do sada nepoznatom djelu ovog iznimnog majstora koje je u odličnom stanju", rekao je jedan od direktora aukcijske kuće Segre - Alonso Moral.

________________________________

ZNANSTVENA ISTRAŽIVANJA
BESKRAJNI TRENING – GUBITAK VREMENA?

Nova znanstvena studija pokazala je kako bi beskrajni sati i sati provedeni u vježbanju savršenog udarca u golfu ili ubacivanju lopte kroz obruč koša mogli biti potpuni gubitak vremena. Mark Churchland i njegovi kolege sa Sveučilišta Stanford došli su do ovog otkrića nakon što su utrenirali majmuna Makakija da ponavlja jednostavni pokret dohvaćanja tisućama puta. "Živčani sustav nije stvoren za neprestano ponavljanje jedne te iste stvari", kaže Churchland, čiji se tim bavi proučavanjem načina na koje mozak planira i proračunava kretanje. Znanstvenici su majmunu postavili obojenu točku i nagradili ga svaki put kad je različitim brzinama ispružio ruku i dotaknuo točku. Tijekom vježbanja pratili su aktivnost njegovog promotrenog korteksa, područja odgovornog za planiranje pokreta, te su pratili brzinu konačne kretnje. Tijekom vježbe od tisuću pokreta majmun se vrlo rijetko pokrenuo istom brzinom.

Male varijacije u brzini pokreta pratile su male varijacije moždane aktivnosti u planiranju pokreta. Nasuprot narodnoj mudrosti da mišićna aktivnost uvjetuje raznolikost pokreta, Churchlandov tim je otkrio da je za polovicu varijacija odgovorna neurološka aktivnost. Drugim riječima, uvježbavanje mišića za određeni pokret, kao što su beskrajni sati pokušavanja ubacivanja lopte kroz obruč koša, neće svaki put proizvesti isti šut zbog toga jer je ponašanje mozga nedosljedno. "Nakon početnog treninga točnost majmunovog dohvaćanja nije se povećavala tijekom vremena, što ukazuje da puno vježbe može popraviti samo kontrolu pokreta", rekla je članica znanstvenog tima Krishna Shenoy. "Zahtjev vrhunskim sportašima za dosljednošću pokreta u jakoj je opoziciji prema načinu kojim smo evoluirali kroz povijest", kaže Shenoy.

PALEONTOLOGIJA
NAJVEĆI EURO-DINOSAUR

Najveći europski dinosaur uginuo je pored Riodeva u Španjolskoj prije oko 150 milijuna godina, kažu paleontolozi koji su iskopali njegove ostatke. Bio je divovski biljojed, a dobio je ime Turiasaur. "Veličina kostiju stavlja Turiasaura među najveće dinosaure koji su hodali Zemljom, a njegov je kostur najkompletniji među svim kosturima superdivova", kaže Paul Upchurch s londonskog Sveučilišnog koledža. Činjenice da fosil dolazi iz prethodno nepoznate podvrste i da je dovoljno dobro očuvan da bi se mogao bio-mehanički modelirati, trebale bi pomoći znanstvenicima u razumijevanju načina na koji su dugovrati sauropodi postali tako veliki.

Prema kostima koje je pronašla njegova skupina, Rafael Royo-Torres iz španjolske Udružene paleontološke zaklade Teruel-Dinopolis, procjenjuje da je Turiasaurus težio između 40 i 48 tona. Njegov humerus – dugačka kost u prednjim nogama koja ide od "ramena" do "koljena" – velika je kao odrasli čovjek. Kandža prvog "prsta" njegovih stopala, pak, veličine je lopte za američki nogomet. Royo-Torres kaže da je ukupna duljina njegovog tijela mogla premašivati 30 metara. On je u istom razredu kao i najveći sauropodi otkopani drugdje na svijetu, uključujući i Seizmosaura iz Sjeverne Amerike, ali su superdivovi slabo poznati, djelomično zbog toga jer masa njihovih kostiju paleontolozima otežava skupljanje svih kostiju koje pronađu. Svi drugi sauropodi pripadaju naprednoj liniji zvanoj neosauropodi, ali Royo-Torres je otkrio da Turiasaur pripada zasebnoj, primitivnijoj grupi.

SVEMIR
KOMETI "SIJU" ŽIVOT?

Znanstvenici su u prašini kometa Wild 2, koju je na Zemlju donijela NASA-ina letjelica Stardust, pronašli organske čestice kakve prije nisu viđene kod izvanzemaljskih materijala. Naime, u siječnju 2004. letjelica je u blizini Jupitera prošla kroz rep kometa Wild 2 i u posebni spremnik staklolike tvari nazvane "aerogel", koja je stvorena za hvatanje čestica kometa bez ikakvog utjecaja na njih, uhvatila sitne komadiće kometa. Prošlog siječnja spremnik Stardusta spustio se padobranom u pustinju Utah i od tada znanstvenici pažljivo proučavaju njegov sadržaj, a rezultati istraživanja već su naglavačke preokrenuli konvencionalne hipoteze o nastanku Sunčevog sustava.

Rezultati istraživanja govore da je Sunce, izgleda, bilo vrlo živahno u svojim ranim danima, te da je često znalo divljati u obliku masivnih erupcija. Ta je aktivnost "skuhala" okolni materijal i zatim ga otpuhala milijardama kilometara daleko, gdje je napokon uhvaćen i sačuvan u kometima. "Ovaj komet je možda nastao daleko od Sunca", kaže istraživač astromaterijala i član znanstvenog tima Stardusta Michael Zolensky iz NASA-inog Svemirskog centra Johnson. "Ali stvari u njemu nisu." Neke od čestica pronađene u spremniku rezultat su ekstremno visokih temperatura, dobrano preko 1500 Celzijevih stupnjeva."
 
U izvještaju objavljenom u magazinu Science, Zolensky i međunarodni tim istraživača također je opisao kako pronađene čestice kometa predstavljaju iznenađujuću raznolikost minerala – uključujući i organski materijal – što dokazuje da je rani Sunčev sustav bio spirala nevjerojatne aktivnosti, gdje se materijal protoplanetarnim diskom širio daleko. "Ovo bi moglo imati veliki utjecaj na astrobiologiju", misli Scott Sandford, astrofizičar i član istraživačkog tima Stardusta iz NASA-inog Istraživačkog centra Ames. Ako se ovako distribuirao organski materijal u našem sustavu, kaže, najvjerojatnije se isto događalo u drugim dijelovima svemira. "Ako je tako nastao život, to je model za sve sustave", kaže Sandford.