BRAZIL

TRGOVINSKA KONTRA SAD-u

Nakon što je nedavno na izborima dobio drugi predsjednički mandat, brazilski predsjednik Lula da Silva već je povukao nekoliko poteza koji pokazuju da ta zemlja i dalje ima namjeru razvijati najveći južnoamerički trgovinski blok Mercosur, konkurenciju Ugovoru o slobodnoj trgovini među Amerikama, koji promoviraju Sjedinjene Države.

Na nesreću SAD-a, koji različitim pritiscima, pa i ucjenama manjih, nerazvijenijih zemalja centralne i južne Amerike, pokušavaju oslabjeti južnoamerički trgovinski pakt, i time ojačati svoju ekonomsku prisutnost na kontinentu, brazilski predsjednik svojim je ministrima naložio da što prije eliminiraju sve birokratske prepreke koje stoje na putu proizvodima iz susjednih zemalja prema brazilskome tržištu. Sve potrebne mjere trebale bi biti gotove već do 18. ovog mjeseca, za kada je zakazan godišnji samit regionalnih predsjednika, koji će se održati u Rio de Jeneiru.

Da Silva i ministri tako su odlučili kreditirati jednu od najsiromašnijih zemalja u regiji, Boliviju, sa 30 milijuna dolara za kupnju traktora i rekonstrukciju tvornice bio-dizela, a dogovoreno je nekoliko mjera kojima će se poboljšati odnosi Brazila i Paragvaja. Te su dvije zemlje već godinama u sukobu oko financiranja struje koja se proizvodi u zajedničkoj hidroelektrani Itaitpú, najvećoj na južnoameričkom kontinentu. Većinu struje koja se tamo proizvede konzumira industrija smještena oko brazilskoga grada Sao Paula, a Lula je sada obećao da će iznaći rješenje o kompenzaciji Paragvaju za struju koju konzumira Brazil, a koju su dosad zajednički plaćali.

Lula je naložio i da se poveća broj carinika na granici s Urugvajem, budući da se ta zemlja žalila da se nedostatkom osoblja namjerno koči ulazak urugvajske robe na brazilsko tržište. Ovim potezima Lula je, barem privremeno, ojačao savezništvo među članovima Mercosura, budući da su se Urugvaj i Paragvaj često žalili da je taj trgovinski blok postao klub privilegiranih, Brazila i Argentine, a time je ojačao i otpor agresivnoj konkurenciji sa sjevera.

IZVJEŠTAJ AMERIČKE ADMINISTRACIJE ZA HRANU I LIJEKOVE

KLONIRANO MESO - U SLAST!?

Američka Administracija za hranu i lijekove (FDA) objavila je izvještaj u kojemu zaključuje da je konzumacija mesa klonirane stoke sigurna za zdravlje podjednako kao i ona konvencionalno uzgojene. Ovaj izvještaj temelj je kojim će se američkim farmerima omogućiti kloniranje stoke na isti način na koji je 1996. godine u Škotskoj klonirana ovca Dolly, a nakon 60 dana javne debate, očekuje se da bi odluka mogla postati zakonski valjana.

FDA u međuvremenu treba odgovoriti na još neka pitanja, kao što su hoće li i kako obilježavati mesne proizvode od potomaka kloniranih životinja, ili će, pak, pratiti pojedine klonove koji uđu u hranidbeni lanac nakon što prestanu služiti samo za rasplod. Pretpostavlja se da će do početka proizvodnje stoke kloniranjem proći godina do dvije.

Skupine za zaštitu potrošača i sigurnosti hrane drže, međutim, da su do sada izrađene studije o zdravstvenim rizicima ovakve prehrane još uvijek nedostatne, pa je Centar za sigurnost hrane, nevladina organizacija iz Washingtona, od FDA javno zatražila da obavi studiju podjednako ozbiljno kako to radi kada su u pitanju ljudski lijekovi sa životinjskim sastojcima.

Zasad najviše zabrinjava sama tehnika kloniranja, budući da se ona sastoji od uzimanja DNK neke izrazito "kvalitetne" životinje, koja se kasnije, mnogo duže nego što je njezin životni vijek, koristi za, teoretski gledano, beskonačno dugačak niz oplođivanja. No, ova je tehnika još uvijek i itekako nesavršena, jer vrlo često dovodi do mrtvorođenčadi i deformacija mladunčadi, ili do različitih bolesti i preuranjene smrti, ukoliko životinja preživi porod.

Za razliku od civilne scene, stručni krugovi u SAD-u uglavnom podržavaju odluku državne agencije za hranu i lijekove, pa tako studije kemijskih istraživačkih laboratorija, barem one koje dospiju u javnost, mahom sugeriraju da su mlijeko i meso kloniranih životinja podjednako sigurni kao i oni prirodno uzgojenih. Zagovornici industrijskog kloniranja domaćih životinja tvrde i da istraživanja javnog mnijenja pokazuju da je većina konzumenata voljna kupiti prerađevine kloniranih životinja, a Nacionalna akademija znanosti već je i državnoj agenciji predložila da stvori javnu bazu podataka o sastavu namirnica dobivenih od kloniranih životinja, te načine za identifikaciju i praćenje takvih proizvoda od polja do tržišta, iz čega se dade zaključiti da je samo pitanje formalnosti kada će se takva hrana naći na policama američkih trgovina.

INDIJSKA FARMACEUTSKA INDUSTRIJA

BEZ JEFTINIH LIJEKOVA

Indija je već desetljećima vodeća zemlja kada je u pitanju opskrbljivanje najsiromašnijih bolesnika diljem svijeta najjeftinijim i najkvalitetnijim lijekovima, no s nedavnom odlukom indijske farmaceutske industrije da se uskladi s globalnim standardima proizvodnje i distribucije lijekova, to bi se uskoro moglo promijeniti.

Indijskim generičkim lijekovima liječi se čak polovina osoba oboljelih od AIDS-a u zemljama u razvoju, a to je dosad omogućavala niska cijena razvoja lijekova, stručna i jeftina radna snaga, kao i jeftine i dostupne sirovine. Kada je, primjerice, prije šest godina indijska kompanija Cipla predstavila novi lijek za HIV pacijente, godišnja cijena tretmana protiv te bolesti smanjila se sa 11.000 na 400 dolara, a danas svaki treći oboljeli od AIDS-a u Africi koristi upravo lijekove Ciple.

No, za razliku od zemalja trećeg svijeta, one razvijene zgranute su indijskim patentnim zakonima, koji štite samo proces kreiranja novih lijekova, ali ne i sam proizvod, pa je Indija krajem prošle godine popustila pod pritiscima i odlučila uskladiti legislativu. To je, pak, napravila da bi sa svojim lijekovima mogla ući i na zapadno tržište, pa indijske farmaceutske kompanije, kao što su to nekada činile isključivo one iz bogatih zemalja, sada mogu proizvodnju seliti u zapadne zemlje. Tako je 75 indijskih proizvođača lijekova već dobilo odobrenja za proizvodnju lijekova namijenjenih američkom tržištu, što su dosad radile isključivo američke kompanije. Indijska kompanija Dr. Reddy's Laboratories također je nedavno kupila njemačku tvornicu Betapharm za oko 400 milijuna eura, čime je sebi omogućila ulazak na europsko tržište. Profitirat će i strane kompanije, koje su ranije zbog nemogućnosti zaštite patenata izbjegavale premještanje svojih istraživačkih pogona u Indiju, što bi ih, procjenjuje se, stajalo duplo jeftinije.

S druge strane, međutim, postoji opravdana bojazan da će indijski lijekovi, uz nova pravila poslovanja, ubuduće prestati biti dostupni siromašnim bolesnicima, jer se pretpostavlja da će, primjerice oni kompanije Cipla, postati i do 50 puta skuplji nego što su bili ranije. S obzirom da više neće moći direktno prodavati jeftine lijekove siromašnim zemljama, neke su indijske kompanije, koje žele sačuvati poziciju najvećeg opskrbljivača u zemljama u razvoju, sklopile ugovore s nekim fondacijama, poput one Billa Clintona, čija je fondacija od Ciple i Ranbaxyja u pola cijene kupila lijekove za AIDS, namijenjenih 100.000 djece u 62 zemlje.

SAD

MUSLIMANI U AMERIČKOJ VOJSCI

U još jednom pokušaju da se izvuče iz nereda koje je prouzročila u Afganistanu i Iraku, američka vojska došla je na ideju da u svoje redove privuče što više muslimana. U nadi da će im prisustvo osoba koje "govore arapski i razumiju kulture mjesta kao što su te dvije zemlje", pentagonski su čelnici odlučili na West Pointu i drugim vojnim akademijama ustanoviti prostorije za molitve, u bazama i akademijama zaposliti imame s punim radnim vremenom, te službeno obilježavati muslimanske vjerske praznike u domovini i "preko mora". Kako objašnjava zamjenik ministra obrane, Gordon England, poanta je ove ideje prenijeti stav da su "muslimani i islamska vjera u potpunosti kompatibilni sa zapadnjačkim vrijednostima", pa i on sam već dvije godine za redom u vojnoj bazi u Arlingtonu, zajedno sa ambasadorima, predstavnicima muslimanskih američkih zajednica i muslimanima u američkoj vojsci, organizira večernju gozbu za vrijeme mjeseca Ramazana. Takozvani iftar već nekoliko godina za redom u Bijeloj kući organizira i sam američki predsjednik Bush.

Američka vojska prilikom regrutacije ne traži od kandidata da otkriju svoju vjeroispovijest, ali Pentagon pretpostavlja da muslimana u vojsci ima oko 3386, od čega polovica u kopnenoj vojsci, dok su ostali raspoređeni u mornarici, marincima i avijaciji. To je poprilično mala brojka, kada se zna da je ukupan broj pripadnika američke vojske 1.370,572, no prema neslužbenim podacima muslimana bi u američkoj vojsci moglo biti i do 15-ak tisuća, od čega najveći dio uniformiranih muslimana čine Afroamerikanci.

Izvori neslužbenih podataka tvrde i da većina njih nije naročito voljna otkrivati informacije o svojoj vjeroispovijesti, a u samim bazama zabilježeni su brojni slučajevi provokacija muslimana, no oni smatraju da je izdržavanje takvih provokacija i stresa također dio njihove obuke i vojničkog mentaliteta. Neki visoko pozicionirani muslimani tvrde, pak, da je njihovo poznavanje jezika i kulture na terenu bilo od velike koristi kako samoj američkoj vojsci, tako i lokalnim ljudima, budući da su se trudili objasniti vojnicima da "svi muslimani nisu ekstremisti".

PROBLEMI NOVIH ČLANICA EUROPSKE UNIJE

ODLJEV RADNE SNAGE

Imigracija unutar Europske Unije posljednjih je godina postala problem, ne samo za razvijene zemlje zapadne Europe, već sve više i za nove članice. U Litvi je, primjerice, došlo do takvog odljeva što kvalificirane radne snage, što zloglasnih vodoinstalatera, prodavača u dućanima, taksista i drugih uslužnih djelatnika, da je u glavnom litavskom gradu Međunarodna organizacija za migracije (IOM) osnovala prvi elektronički informacijski centar s ciljem pružanja objektivnih informacija onima koji se u Litvu žele vratiti i "razbijanja iluzija o boljem životu" potencijalnih imigranata.

Prema svjedočenjima stanovnika Vilniusa, odljev stanovnika iz te zemlje toliko je vidljiv da je pronalaženje "meštra" za kućne popravke ili čekanje taksija manje od sat vremena postalo pitanje velike sreće. Za malu zemlju poput Litve, koja ima samo 4 milijuna stanovnika, nisku stopu nataliteta, te visoke stope alkoholizma i samoubojstva, problem masovne emigracije itekako je gorući. Čak 400.000 Litvanaca napustilo je tu zemlju i otišlo raditi na građevinskim poslovima u Irskoj, branju jagoda u Španjolskoj, ili istraživanjima u skandinavskim zemljama.

Web stranice slične onima IOM-a pokreću i druge organizacije i pojedinci, poput novinara, i to ne samo u Litvi, već i u drugim zemljama, poput Poljske, a poslodavci se sve više okreću radnicima iz Ukrajine, Rusije, Bjelorusije i Moldavije, dok je situacija u Poljskoj postala toliko ozbiljna da je tamošnje ministarstvo rada prije nekoliko mjeseci ukinulo radne dozvole za sezonske radnike sa istoka.

Negativne posljedice masovnog egzodusa su i ta da milijarde eura koje svake godine imigranti šalju kući stvaraju dojam poboljšanja ekonomske situacije, zbog čega su neke vlade usporile proces stvaranja novih, pristojno plaćenih radnih mjesta, a time se i stvorio donekle lažni dojam o smanjenju nezaposlenosti u novim EU članicama. Tako su, primjerice, sredinom prošle godine Estonija i Litva zabilježile najveće smanjenje nezaposlenosti među članicama Europske Unije, što se, međutim, dogodilo i zbog masovnog odlaska nezaposlenih iz tih zemalja.

Upućeni tvrde da su najčešći razlozi zbog kojih emigranti oklijevaju s povratkom niske plaće u domovini, pretjerana birokracija i korupcija, a s onim najvažnijim - povećanjem prosječnih plaća, vlade novih članica još uvijek ne žele eksperimentirati, jer se boje da bi time povećali troškove poslodavcima i postali manje kompetitivni na međunarodnom tržištu.

NEPAL

KRAJ DJEVOJČICA-BOŽICA?

Dvije oprečne peticije Vrhovnom sudu Nepala mogle bi u toj zemlji zapečatiti sudbinu stoljetne prakse štovanja djevojčica kao božanstava, koju provodi nepalska zajednica Newar.

Prema toj tradiciji, budističke djevojčice prosječno stare oko 4 godine odabiru se i izoliraju iz zajednice, da bi do ulaska u pubertet služile kao Kumari, inkarnacije hinduističke božice Taleju. Prije nešto više od godinu i pol dana, jedan je nepalski odvjetnik pokrenuo sudski proces, tvrdeći da je praksa u sukobu s pravima djeteta i žena, a godinu dana kasnije, profesor kulture na najstarijem nepalskom sveučilištu Tribhuvan, također je uložio sudsku žalbu, no on zahtijeva da sud odobri prakticiranje ovog običaja u svrhu očuvanja tradicije. Početkom idućeg mjeseca sudsko vijeće koje je imenovao nepalski sud trebalo bi, pak, u javnost izaći sa zaključcima o time krši li ova praksa temeljna ljudska prava ili ne.

Newari su starosjedilačka etnička skupina doline Katmandua, a za njih otprilike jedan milijun, koji su istovremeno i Hindusi i Budisti, praksa selekcioniranja djevojčica iz budističkih obitelji i njihovo proglašavanje inkarnacijom hinduske božice Teleju, predstavlja zapravo simbol jedinstva pripadnika ovih dviju religija. Trenutno postoji 12 Kumarija, što na nepalskom znači "djevica", no najvažnija je ona iz Basantapura, koju štuje i nepalski kralj, i za koju se vjeruje da štiti samu monarhiju. Vijeće budističkih svećenika Kumari djevojčice kandidatkinje u obzir uzima čim im ispadnu prvi mliječni zubi, a odabrane djevojčice s funkcije božanske inkarnacije odstupaju s prvom menstruacijom, nakon čega se vraćaju normalnom svjetovnom životu.

Problem je ovom praksom, međutim, što djevojčice dobivaju siromašno ili nikakvo formalno obrazovanje, budući da ih, kao živuća božanstva, na to nitko ne prisiljava. Iako se nekim djevojčicama itekako sviđa život u kojemu se nitko na njih ne ljuti i u kojemu ne moraju ništa raditi, već se po cijele dane mogu igrati, s povratkom u normalni život na početku puberteta one neminovno kaskaju za svojim vršnjakinjama, a često se i nastavljaju ponašati u skladu sa svojom bivšom funkcijom – drže se ukočeno i usamljeno, stalno su našminkane i odjevene u neudobne, kićene oprave.

I dok se suprotstavljene strane prepiru oko toga je li ova praksa kršenje ljudskih prava, a njezina eventualna zabrana kršenje vjerskih sloboda, nepalska monarhija sada je u milosti specijalne komisije, jer bi njezina odluka mogla uzdrmati same temelje kraljevstva, budući da se vjeruje da nju štiti upravo božica Teleju, čije bi inkarnacije uskoro mogle biti formalno zabranjene.

Tena ERCEG