Kultivator



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator


Knjige

Film


Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
18. siječnja, 2007.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
17. siječnja, 2007.

kult_01_babel_120.jpg* ZLATNI globus za najbolji film u 2006. godini pripao je filmu Babel meksičkog redatelja Alejandra Gonzáleza Iñárritua, dok je u kategoriji najbolje komedije ili mjuzikla nagrađen film Dreamgirls redatelja Billa Condona. Za glumačko umijeće nagrade su pokupili Hellen Mirren za ulogu u filmu Kraljica, za koju je već višestruko nagrađivana, i Forest Whitaker, koji je oduševio ulogom ugandskog diktatora Idija Amina u filmu The Last King of Scotland. Meryl Streep i Sacha Baron Cohen pokupili su nagrade za najbolju glumicu i glumca u komediji ili mjuziklu - ona za Vrag nosi Pradu, on za Borata. Zlatni globus za najbolju režiju dobio je Martin Scorsese za Pokojne, a nagrada za najbolji scenarij pripala je Peteru Morganu za Kraljicu. Primivši nagradu za najbolji film, Iñárritu se zahvalio ekipi od 1200 ljudi koja je godinu dana snimala Babel na tri kontinenta.

kult_02_last_king_120.jpgU toj dramskoj trilogiji glavne uloge imaju Brad Pitt, Cate Blanchett, Koji Yakusho i Gael Garcia Bernal. Budući da je film Babel bio nominiran u čak sedam kategorija, a nagrađen je u samo jednoj, neki ga kritičari smatraju i najvećim gubitnikom ove dodjele. Nagradu Cecil B. DeMille za životno ostvarenje dobio je Warren Beatty, koji se našalio na račun puno veće zaposlenosti svojih kolega Clinta Eastwooda i Jacka Nicholsona. Eastwoodov američko-japanski film Pisma s Iwo Jime osvojio je nagradu za najbolji film na stranom jeziku (snimljen je na japanskom), što je Eastwood komentirao riječima da sada kao strani režiser mora početi učiti strane jezike. Film Dreamgirls osvojio je čak tri nagrade, među kojima i dvije za najbolje sporedne uloge koje su pripale Eddieju Murphyju i Jennifer Hudson. Nagrade Zlatni globus smatraju se najboljim indikatorima za Oskara, iako o njima odlučuje 85 članova udruženja inozemnih filmskih kritičara, a o Oskaru 5800 članova Američke filmske akademije.
 
kult_03_pasternak_80.jpg * SKORO 50 godina nakon što je Boris Pasternak osvojio Nobelovu nagradu za književnost, na vidjelo je izašlo da su tom događaju kumovali CIA i britanske obavještajne službe, koje su tim činom htjele osramotiti Kremlj, koji je zabranio roman "Doktor Živago". Ivan Tolstoj, ruski istraživač, u svojoj novoj knjizi opisuje kako su američki agenti sigurno stajali iza objavljivanja knjige na ruskom jeziku. Naime, pravila Švedske akademije u obzir za nominacije uzimaju samo djela objavljena na matičnom jeziku pisca. Tolstoj je otkrio pismo u kojem je agent CIA-e opisao akciju "krađe" rukopisa. Pasternak je poslao više kopija rukopisa na ruskom svojim prijateljima na Zapadu, a agenti su ukrali jedan primjerak tako što su prisilili zrakoplov da sleti na Maltu, fotografirali primjerke rukopisa, a potom ih vratili među prtljagu. Zatim su tiskali knjigu na posebnom papiru, i predali je Akademiji na vrijeme za nominacije. Pasternak je pod pritiskom Kremlja morao odbiti nagradu, a u njegovo ime ju je primio njegov sin Jevgenij Pasternak 1989. godine.
 
kult_04_albertina_120.jpg * SA 725.000 posjetitelja bečki izložbeni prostor Albertina zabilježio je 2006., nakon ponovnog otvaranja 2003., drugu najuspješniju godinu u svojoj povijesti. Samo je posljednju izložbu "Picasso – slikanje protiv vremena" posjetilo 348.000 ljubitelja umjetnosti. Izložbu, na kojoj su prvi put predstavljeni kasni radovi slavnog španjolskog slikara, nadmašile su po broju posjetitelja samo još izložbe posvećene Albrechtu Düreru i Peteru Paulu Rubensu. 275.000 posjetitelja zabilježila je izložba "Mozart. Eksperiment prosvjetiteljstva", organiziranu u sklopu obilježavanja 250. obljetnice skladateljeva rođenja, dok ih je 164.000 posjetilo izložbu radova austrijskog ekspresionista Egona Schielea u proljeće 2006.
 
I ove godine Albertina nudi zanimljiv izložbeni program. Do 24. travnja moći će se razgledati izložba "Baselitz Remix", posvećena konfrontaciji umjetnika Georga Baselitza s njegovim vlastitim djelom iz 60-tih i 70-tih godina. 450 eksponata izložbe "Biedermeier – Izum jednostavnosti" dokumentirat će od 2. veljače do 13. svibnja ranu povijest modernog stila, čiji je nastanak ukorijenjen u najznačajnijih plemićkim kućama Europe. Slijede izložbe "Ekspresionizam. Most. Zbirka zaklade Moritzburg" (1. lipnja do 2. rujna), te "Oskar Kokoschka: Egzil i nova domovina" (14. rujna do 6. siječnja 2008.). (B. Perić)
 
kult_05_bec_80.jpg * PROGRAM bečkog Wien Museuma od 19. travnja u cijelosti će biti posvećen bečkim krčmama i gostionicama od rimskog doba do današnjice. U sklopu izložbe "Bečka gostionica. Povijest bečke druželjubivosti" posjetitelji će se moći upoznati s poviješću tih značajnih socijalnih institucija, njihovom ponudom kroz povijesne mijene, figurom gostioničara i gostioničarki, te drugog krčmarskog osoblja, razvojem interijera i dizajna, klasnim i staleškim obilježjima gostionica, te njihovoj dubokoj ukorijenjenosti u bečkoj kulturnoj i svakodnevnoj povijesti. Ni na jednom mjestu, ističu organizatori, gradski život nije koncentriran kao u gostionici, od jela i pića, preko šala i pošalica do kartanja ili politiziranja. Posebno tematsko težište izložbe bit će bečke gostionice 19. stoljeća, dok će u atriju muzeja biti predstavljeno 30 suvremenih gostionica. Izložba će biti otvorena do 23. rujna. (B. P.)

________________________________

ITALIJA
POTRAGA ZA "IZGUBLJENIM LEONARDOM"

leonardo_anghiari_kult_200.jpgJedna od najvećih zagonetki u svijetu umjetnosti mogla bi uskoro biti riješena: je li Leonardo da Vinci doista naslikao remek-djelo izgubljeno u vremenu i je li ono preživjelo do sada. Talijanski ministar kulture odobrio je istraživanje koje bi trebalo pokazati skriva li zid u firentinskoj renesansnoj vijećnici 500 godina staru fresku Bitka kod Anghiarija, koja je poznata kao "izgubljeni Leonardo". Firentinski su moćnici 1503. od Leonarda, autora Mona Lise i najpoznatije Posljednje večere, naručili fresku koja bi slavila tu vojnu pobjedu. I dok su njegove skice konjanika u bitki preživjele, samoj freski nema ni traga. Neki povjesničari umjetnosti vjeruju da možda nikad nije dovršena, a drugi tvrde da je uništena.

No, jedna teorija pretpostavlja da je Leonardova freska prekrivena freskom Giorgija Vasarija u gradskoj vijećnici Palazzo Vecchio, koja se nalazi uz galeriju Uffizi, u kojoj se čuvaju neka od najvećih djela talijanske renesanse. "U potrazi za Bitkom kod Anghiarija odlučili smo ići u daljnje istraživanje u Salone del Cinquecento", rekao je novinarima talijanski ministar kulture Francesco Rutelli nakon sastanka s firentinskim gradonačelnikom.
 
"Ovu smo odluku donijeli kako bi se jednom za svagda otkrilo postoji li procjep u zidu i ima li tamo tragova originalne freske." Gradonačelnik Domenici dodao je da će istraživanje biti kratko, ali nije naveo kada će početi. Savez Firentinske republike, Venecijanske republike i Papinske države porazio je milansku vojsku u bitki kod Anghiarija 29. lipnja 1440., što je za Firencu bila velika pobjeda jer je nakon toga postala vodeća politička i vojna sila.


JUŽNA KOREJA
MIKROSKOPSKI "MISLILAC"

rodin_kult_okvir_2_150.jpgŠto se sve može pokazali su korejski znanstvenici: naprednim laserima su od smole napravili repliku Rodinove skulpture visoku 20 milijuntih dijelova metra, tj. 93.000 puta manju od originala. Korejski znanstvenici izradili su laserom mikroskopsku verziju slavne Rodinove skulpture Mislioca, koja je velika otprilike kao dva crvena krvna zrnca, odnosno oko 20 milijuntih dijelova metra. Na sićušnom modelu izrađeno je sve do u detalje, među ostalim i mišići i nožni prsti. Nova laserska tehnika mogla bi pomoći u razvoju naprednih biosenzora i drugih kompleksnih mikroskopskih uređaja, kažu korejski stručnjaci. Inžinjeri već desetljećima eksperimentiraju s laserima ne bi li izradili sofisticirane trodimenzionalne oblike. Pritom koriste smolu koja se skrućuje kad je izložena svjetlu određene frekvencije.

Da bi pokazali što su sve u stanju, znanstvenici su skenirali repliku poznatog Rodinovog remek-djela iz 1880. i novom laserskom tehnikom napravili verziju koja je 93 tisuće puta manja od originala, visokog nešto manje od dva metra. Rezultate svojih istraživanja objavili su, pak, na stranicama časopisa Applied Physics Letters.


FIZIKA ELEMENTARNIH ČESTICA
TKO ĆE PRIJE DO "HIGGSA"?

cern_kult_okvir_3_200.jpgKada je izgledalo da će famoznu "božju česticu", Higgs bozon - koja je odgovorna za masu svih drugih čestica i koja predstavlja nedostajuću kariku za konzistentnost vladajućeg Standardnog modela čestica i fundamentalnih interakcijskh kozmičkih sila – gotovo sigurno "upecati" Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN), smješten u blizini Ženeve, i to sa svojim novim akceleratorom, Velikim sudarečem hadrona (LHC), koji će startati potkraj ove godine, iz SAD-a je stigla bombastična, i za Europu, prilično uznemirujuća vijest. Moguće je da je Higgs bozon nešto lakši od očekivane težine – to, naime, sugeriraju najnovija mjerenja mase W bozona, izvršena u CERN-ovu najvećem konkurentu - Fermilabu, blizu Chicaga.

Fizičari koji rade na Fermilabovu Collider Detectoru (CDF) nedavno su objavili da masa W bozona, jedne od čestica koje posreduje pri djelovanju slabe nuklearne sile, iznosi 80.413 giga-elektronvolta (GeV), što će reći da bi gornji limit pretpostavljene mase neuhvatljiva Higgsa sada mogao iznositi 153 GeV-a, a ne kao prije – 166 GeV-a. Fizičari od prije znaju da je Higgs sigurno teži od 114 GeV-a, jer potraga na tim energijama nije dala rezultata. Nova, pak, gornja granica Higgsove mase sada se – iznenada - nalazi unutar snage znanoga Fermilabova akceleratora Tevatron, pa se Amerikanci nadaju da će do dugoočekivanoga velikog otkrića, koje će svojim tvorcima zasigurno donijeti Nobela, ipak doći prije nego fizičari iz europskoga CERN-a.
 
No, ostanu li, kojim slučajem, kratkih rukava glede pronalaska Higgsa, i Fermilab i CERN, rješenja će se, po svoj prilici, morati (po)tražiti izvan sheme Standardnoga modela i sadašnje dominirajuće znanstvene "pameti". Inače, koliko je Higgs bozon intrigantan, pokazuje i podatak da ga je Steven Soderbergh, na mjestu govora o "utvarama", ubacio u scenarij - mimo originala - svoje filmske adaptacije Lemova "Solarisa":  "So, if we created a negative Higgs field, and bombarded them with a stream of Higgs anti-bosons, they might disintegrate."


________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.