Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
17. siječnja, 2007.
* ZLATNI globus
za najbolji film u 2006. godini pripao je filmu Babel meksičkog redatelja Alejandra
Gonzáleza Iñárritua, dok je u
kategoriji najbolje komedije ili mjuzikla nagrađen film Dreamgirls redatelja Billa
Condona. Za glumačko umijeće nagrade su pokupili Hellen Mirren za ulogu u filmu Kraljica,
za koju je već višestruko nagrađivana, i Forest
Whitaker, koji je oduševio ulogom ugandskog diktatora Idija Amina u filmu The Last
King of Scotland. Meryl Streep i
Sacha Baron Cohen pokupili su nagrade
za najbolju glumicu i glumca u komediji ili mjuziklu - ona za Vrag nosi Pradu, on za Borata. Zlatni globus za najbolju režiju
dobio je Martin Scorsese za Pokojne, a nagrada za najbolji scenarij
pripala je Peteru Morganu za Kraljicu. Primivši nagradu za najbolji
film, Iñárritu se zahvalio ekipi od
1200 ljudi koja je godinu dana snimala Babel
na tri kontinenta.
U toj dramskoj trilogiji glavne uloge imaju Brad Pitt, Cate Blanchett, Koji Yakusho
i Gael Garcia Bernal. Budući da
je film Babel bio nominiran u čak
sedam kategorija, a nagrađen je u samo jednoj, neki ga kritičari smatraju i
najvećim gubitnikom ove dodjele. Nagradu Cecil B. DeMille za životno ostvarenje
dobio je Warren Beatty, koji se
našalio na račun puno veće zaposlenosti svojih kolega Clinta Eastwooda i Jacka
Nicholsona. Eastwoodov američko-japanski
film Pisma s Iwo Jime osvojio je
nagradu za najbolji film na stranom jeziku (snimljen je na japanskom), što je Eastwood komentirao riječima da sada
kao strani režiser mora početi učiti strane jezike. Film Dreamgirls osvojio je čak tri nagrade, među kojima i dvije za
najbolje sporedne uloge koje su pripale Eddieju
Murphyju i Jennifer Hudson.
Nagrade Zlatni globus smatraju se najboljim indikatorima za Oskara, iako o
njima odlučuje 85 članova udruženja inozemnih filmskih kritičara, a o Oskaru
5800 članova Američke filmske akademije.
* SKORO 50
godina nakon što je Boris Pasternak osvojio
Nobelovu nagradu za književnost, na vidjelo je izašlo da su tom događaju
kumovali CIA i britanske obavještajne službe, koje su tim činom htjele
osramotiti Kremlj, koji je zabranio roman "Doktor Živago". Ivan Tolstoj, ruski istraživač, u svojoj
novoj knjizi opisuje kako su američki agenti sigurno stajali iza objavljivanja
knjige na ruskom jeziku. Naime, pravila Švedske akademije u obzir za nominacije
uzimaju samo djela objavljena na matičnom jeziku pisca. Tolstoj je otkrio pismo u kojem je agent CIA-e opisao akciju "krađe"
rukopisa. Pasternak je poslao više
kopija rukopisa na ruskom svojim prijateljima na Zapadu, a agenti su ukrali
jedan primjerak tako što su prisilili zrakoplov da sleti na Maltu, fotografirali
primjerke rukopisa, a potom ih vratili među prtljagu. Zatim su tiskali knjigu
na posebnom papiru, i predali je Akademiji na vrijeme za nominacije. Pasternak je pod pritiskom Kremlja
morao odbiti nagradu, a u njegovo ime ju je primio njegov sin Jevgenij Pasternak 1989. godine.
* SA 725.000 posjetitelja bečki izložbeni
prostor Albertina zabilježio je 2006., nakon ponovnog otvaranja 2003., drugu
najuspješniju godinu u svojoj povijesti. Samo je posljednju izložbu "Picasso
– slikanje protiv vremena" posjetilo 348.000 ljubitelja umjetnosti. Izložbu,
na kojoj su prvi put predstavljeni kasni radovi slavnog španjolskog slikara, nadmašile
su po broju posjetitelja samo još izložbe posvećene Albrechtu Düreru i Peteru
Paulu Rubensu. 275.000 posjetitelja zabilježila je izložba "Mozart.
Eksperiment prosvjetiteljstva", organiziranu u sklopu obilježavanja 250.
obljetnice skladateljeva rođenja, dok ih je 164.000 posjetilo izložbu radova
austrijskog ekspresionista Egona
Schielea u proljeće 2006.
I
ove godine Albertina nudi zanimljiv izložbeni program. Do 24. travnja moći će
se razgledati izložba "Baselitz Remix", posvećena konfrontaciji
umjetnika Georga Baselitza s njegovim
vlastitim djelom iz 60-tih i 70-tih godina. 450 eksponata izložbe "Biedermeier
– Izum jednostavnosti" dokumentirat će od 2. veljače do 13. svibnja ranu
povijest modernog stila, čiji je nastanak ukorijenjen u najznačajnijih plemićkim
kućama Europe. Slijede izložbe "Ekspresionizam. Most. Zbirka zaklade
Moritzburg" (1. lipnja do 2. rujna), te "Oskar Kokoschka: Egzil i
nova domovina" (14. rujna do 6. siječnja 2008.). (B. Perić)
* PROGRAM bečkog Wien Museuma od 19.
travnja u cijelosti će biti posvećen bečkim krčmama i gostionicama od rimskog
doba do današnjice. U sklopu izložbe "Bečka gostionica. Povijest bečke
druželjubivosti" posjetitelji će se moći upoznati s poviješću tih
značajnih socijalnih institucija, njihovom ponudom kroz povijesne mijene,
figurom gostioničara i gostioničarki, te drugog krčmarskog osoblja, razvojem
interijera i dizajna, klasnim i staleškim obilježjima gostionica, te njihovoj
dubokoj ukorijenjenosti u bečkoj kulturnoj i svakodnevnoj povijesti. Ni na
jednom mjestu, ističu organizatori, gradski život nije koncentriran kao u
gostionici, od jela i pića, preko šala i pošalica do kartanja ili
politiziranja. Posebno tematsko težište izložbe bit će bečke gostionice 19.
stoljeća, dok će u atriju muzeja biti predstavljeno 30 suvremenih gostionica. Izložba
će biti otvorena do 23. rujna. (B. P.)
________________________________
ITALIJA
POTRAGA ZA "IZGUBLJENIM LEONARDOM"
Jedna od najvećih zagonetki u svijetu umjetnosti
mogla bi uskoro biti riješena: je li Leonardo da Vinci doista naslikao
remek-djelo izgubljeno u vremenu i je li ono preživjelo do sada. Talijanski ministar
kulture odobrio je istraživanje koje bi trebalo pokazati skriva li zid u
firentinskoj renesansnoj vijećnici 500 godina staru fresku Bitka kod Anghiarija,
koja je poznata kao "izgubljeni Leonardo". Firentinski su
moćnici 1503. od Leonarda, autora Mona Lise i najpoznatije Posljednje
večere, naručili fresku koja bi slavila tu vojnu pobjedu. I dok su
njegove skice konjanika u bitki preživjele, samoj freski nema ni traga. Neki
povjesničari umjetnosti vjeruju da možda nikad nije dovršena, a drugi tvrde da
je uništena.
No, jedna teorija pretpostavlja da je Leonardova
freska prekrivena freskom Giorgija Vasarija u gradskoj
vijećnici Palazzo Vecchio, koja se nalazi uz galeriju Uffizi, u kojoj se čuvaju
neka od najvećih djela talijanske renesanse. "U potrazi za Bitkom
kod Anghiarija odlučili smo ići u daljnje istraživanje u Salone del
Cinquecento", rekao je novinarima talijanski ministar kulture Francesco
Rutelli nakon sastanka s firentinskim gradonačelnikom.
"Ovu smo odluku donijeli kako bi se jednom za svagda otkrilo
postoji li procjep u zidu i ima li tamo tragova originalne freske."
Gradonačelnik Domenici dodao je da će istraživanje biti kratko, ali nije
naveo kada će početi. Savez Firentinske republike, Venecijanske republike i
Papinske države porazio je milansku vojsku u bitki kod Anghiarija 29. lipnja
1440., što je za Firencu bila velika pobjeda jer je nakon toga postala vodeća
politička i vojna sila.
JUŽNA KOREJA
MIKROSKOPSKI "MISLILAC"
Što se sve može pokazali su korejski znanstvenici:
naprednim laserima su od smole napravili repliku Rodinove skulpture visoku
20 milijuntih dijelova metra, tj. 93.000 puta manju od originala. Korejski
znanstvenici izradili su laserom mikroskopsku verziju slavne Rodinove
skulpture Mislioca, koja je velika otprilike kao dva crvena krvna zrnca,
odnosno oko 20 milijuntih dijelova metra. Na sićušnom modelu izrađeno je sve do
u detalje, među ostalim i mišići i nožni prsti. Nova laserska tehnika mogla bi
pomoći u razvoju naprednih biosenzora i drugih kompleksnih mikroskopskih
uređaja, kažu korejski stručnjaci. Inžinjeri već desetljećima eksperimentiraju
s laserima ne bi li izradili sofisticirane trodimenzionalne oblike. Pritom
koriste smolu koja se skrućuje kad je izložena svjetlu određene frekvencije.
Da bi pokazali što su sve u stanju, znanstvenici su skenirali repliku
poznatog Rodinovog remek-djela iz 1880. i novom laserskom tehnikom
napravili verziju koja je 93 tisuće puta manja od originala, visokog nešto
manje od dva metra. Rezultate svojih istraživanja objavili su, pak, na
stranicama časopisa Applied Physics Letters.
FIZIKA ELEMENTARNIH ČESTICA
TKO ĆE PRIJE DO "HIGGSA"?
Kada je izgledalo da će famoznu "božju česticu",
Higgs bozon - koja je odgovorna za masu svih drugih čestica i koja predstavlja
nedostajuću kariku za konzistentnost vladajućeg Standardnog modela čestica i
fundamentalnih interakcijskh kozmičkih sila – gotovo sigurno "upecati"
Europski laboratorij za fiziku čestica (CERN), smješten u blizini Ženeve, i to
sa svojim novim akceleratorom, Velikim sudarečem hadrona (LHC), koji će
startati potkraj ove godine, iz SAD-a je stigla bombastična, i za Europu,
prilično uznemirujuća vijest. Moguće je da je Higgs bozon nešto lakši od
očekivane težine – to, naime, sugeriraju najnovija mjerenja mase W bozona,
izvršena u CERN-ovu najvećem konkurentu - Fermilabu, blizu Chicaga.
Fizičari koji rade na Fermilabovu Collider Detectoru (CDF)
nedavno su objavili da masa W bozona, jedne od čestica koje posreduje pri
djelovanju slabe nuklearne sile, iznosi 80.413 giga-elektronvolta (GeV), što će
reći da bi gornji limit pretpostavljene mase neuhvatljiva Higgsa sada mogao
iznositi 153 GeV-a, a ne kao prije – 166 GeV-a. Fizičari od prije znaju da je
Higgs sigurno teži od 114 GeV-a, jer potraga na tim energijama nije dala
rezultata. Nova, pak, gornja granica Higgsove mase sada se – iznenada - nalazi unutar
snage znanoga Fermilabova akceleratora Tevatron, pa se Amerikanci nadaju da će
do dugoočekivanoga velikog otkrića, koje će svojim tvorcima zasigurno donijeti
Nobela, ipak doći prije nego fizičari iz europskoga CERN-a.
No, ostanu li, kojim slučajem, kratkih rukava glede pronalaska Higgsa, i
Fermilab i CERN, rješenja će se, po svoj prilici, morati (po)tražiti izvan
sheme Standardnoga modela i sadašnje dominirajuće znanstvene "pameti".
Inače, koliko je Higgs bozon intrigantan, pokazuje i podatak da ga je Steven
Soderbergh, na mjestu govora o "utvarama", ubacio u scenarij
- mimo originala - svoje filmske adaptacije Lemova "Solarisa":
"So, if we created a negative Higgs field, and bombarded them with
a stream of Higgs anti-bosons, they might disintegrate."