REZALIŠTE

SUKOB NA DESNICI

IMA LI HSP BATINAŠKI ODRED?

"Izašao sam iz bolnice i osjećam se dobro, no bolovi su još ostali", rekao je za Feral, u srijedu popodne Božidar Lujanac, predsjednik odbora Demokratskog centra Županije požeško-slavonske, koga je u ponedjeljak, 22. siječnja izjutra, u Požegi presreo i pretukao zasad nepoznati napadač. Lujanac sumnja da ga je napao netko iz Đapićevog HSP-a, a tu je tvrdnju ponovio i u kraćem razgovoru za Feral.

Inače, Lujanac je bio član HSP-a, a sa strankom se razišao jer ga Đapić nije htio podržati u sukobu sa danas pritvorenim požeškim tajkunom, vlasnikom Kamen Ingrada, Vladom Zecom, u to vrijeme također članom HSP-a. Lujanac je upozoravao na Zecov kriminal, no kako su u to vrijeme Đapić i Zec bili u velikoj ljubavi, Lujanac je izvukao deblji kraj. Sada i doslovno.

Lujanac i skupina nezadovoljnih HSP-ovaca još su prošle godine potpisniku ovog teksta tvrdili da imaju kompromitirajući materijal o Đapiću, no da će s njim izaći u javnost kada ocijene da to Đapiću može najviše škoditi. I tada se, kao i u dokumentu koji je nedavno objavljen u Jutarnjem listu, spominjao Đapićev stan i uređenje kuće, što je Feral tada i objavio. Sada, samo nekoliko dana nakon što je taj dokument objavljen, Lujanac je pretučen. On ne dvoji da iza toga stoji HSP, odnosno njegov vrh.

Slično, neugodno iskustvo s HSP-om ima i predsjednik Hrvatskog pravaškog pokreta Dražen Keleminac. Njega je 6. svibnja prošle godine u Zagrebu presreo nepoznati napadač, pošpricao ga sprejom i izudarao. "Scenarij je bio posve isti kao i sada kad je preučen Lujanac", kaže Keleminac za Feral. "Sve je uslijedio nakon kritike HSP-a, ali i zbog činjenica da nam značajan broj njihovih članova prelazi, nezadovoljan politikom koju vodi Đapić." Keleminac je uvjeren da iza napada na njega stoji osobno Anto Đapić, isto kao što je, tvrdi, stajao i iza napada kojem je bio izložen u Osijeku.

U Osijeku je Kelemineca napao Đapićev vozač Franjo Gavran i to zbog tiskovne konferencije koju su ondje htjeli organizirati. Sve je prijavljeno policiji a Keleminac je protiv Gavrana podigao tužbu, no predmet, iako je prošlo već godinu dana, nikako da dođe na sud.

"Kad smo medijima i ministrici pravosuđa poslali upozorenje da osječka sutkinja, za koju smo saznali da je dobra s Đapićem, ne želi sazvati raspravu, na našoj ploči, postavljenoj na zidu u zgradi gdje je naš ured, u Ilici 31, osvanulo je upozorenje na kojem su bile samo četiri riječ: 'pogreb', 'vilica' i 'glavni peder'. Ono vilica valjda je trebalo asocirati na moju slomljenu čeljust nakon napada, zbog čega sam u bolnici proveo 42 dana", kaže Keleminac.

On tvrdi kako u HSP-u postoji skupina koja se zove sigurnosna služba (SS), na čijem se čelu nalazi Đapićev vozač Gavran, a koja je zadužena za slučajeve poput njegovog i Lujančevog.

D. HEDL

HRVATSKI TURISTIČKI APSURDI

PROPAST U CENTRU DUBROVNIKA

Ovako više ne može. Ugostiteljsko-turističko poduzeće "Ragusa" ide u privatizaciju ili potragu za strateškim partnerom koji će pomoći većinskom vlasniku, tj. Gradu Dubrovniku, da se napokon obračuna s dugogodišnjim gubicima. Tako se lanjskog ljeta poručivalo iz gradske uprave i najavljivala promjena smjera u novim poslovnim godinama. "Ragusa", eto, nije pošla u privatizaciju, strateški partner nije pronađen, a nesretni uposlenici zajedno sa svojim sindikalcima ovih dana vode bitku za dobivanje što boljih otpremnina koje je, zasad, prihvatilo 59 od ukupno preostalih 88 radnika tog poduzeća.

Iako je gotovo izvjesno da je samo pitanje tehnike kako će se razriješiti i taj preostali problem u "Ragusi", upravo je nevjerojatno da ta tvrtka, koja je raspolagala s ugostiteljskim objektima na turistički najatraktivnijim dubrovačkim lokacijama, godinama proizvodi gubitke. Među ostalim, u sastavu tog poduzeća je i kavana-slastičarnica "Cele" do crkve Svetoga Vlaha, trenutačno zatvorena, ali je ipak toliko profitabilna da su privatni ugostitelji spremni plaćati čak 166.000 kuna mjesečnog najma za taj objekt koji će uskoro dobiti novog zakupoprimca.

I dok se pokušavaju razriješiti odnosi između većinskog vlasnika Grada Dubrovnika, preostalih uposlenika i Uprave "Raguse", u drugom je planu ostalo pitanje kako je tvrtka koja je do uvođenja tržišne privrede u svom sastavu imala "Labirint", "Gradsku kavanu", hotel "Dubravku", kavanu "Dubravku", restoran "Mimoza", Mliječni restoran, kafić "Orlando"... uspjela doći gotovo do ruba stečaja. Jer, ako program "zbrinjavanja uposlenika" s otpremninama bez višemjesečnih razlika u plaćama, naknadama za smjenski rad te jubilarnim nagradama ne prođe - "Ragusi" prijeti stečaj.

Stoga bi umjesto besplodnog nadigravanja na kojoj će se razini voditi sindikalni i ostali razgovori između Grada Dubrovnika, uposlenika i Uprave poduzeća bilo uputnije da se gradski oci, kao većinski vlasnici, upitaju koga su, zašto i s kojim referencama proteklih godina u "Ragusu" postavljali za direktore i članove nadzornih odbora. Takvu gradsku "zlatnu koku" u obliku "Raguse" doista je trebalo i znati i moći dovesti do ruba stečaja i pritom, kako to obično biva u hrvatskoj verziji divljeg kapitalizma, nikome živome ne položiti niti jedan račun, a da se i ne govori o odgovornosti koju propisuju zakoni za nosioce stranački podobnih postavljenika.

U tom se pogledu niti aktualna dubrovačka vlast, predvođena HDZ-om i Dubravkom Šuicom, ne može praviti nevještom. Stoga će u nastavku ove priče biti zanimljivo vidjeti koliko će novaca uposlenici uspjeti izvući na ime otpremnina, te hoće li itko od dosadašnjih postavljenih direktora i članova nadzornih odbora bliskih zajedničarima barem reći kako su to "Ragusu" otpremili u povijest. Sve u slavu navodnog pokretanja Hrvatske i turističkog procvata...

L. BRAILO

KAD SE PREMIJER SANADER NALJUTI

HDZ-ov UDAR NA BANDIĆA

Bijes premijera Ive Sanadera zbog Bandićeva miniranja tzv. rukometnog zakona – naime, zakona koji je trebao omogućiti ubrzanu izgradnju dvorana za Svjetsko prvenstvo i čije je donošenje, navodno, inicirao upravo zagrebački gradonačelnik, pa ga zatim proglasio nepotrebnim – samo je uvertira u združeni HDZ-ovski udar na Milana Bandića koji će se nesumnjivo zbiti uoči dolazećih parlamentarnih izbora. Prema Feralovim informacijama, dijelovi državnog represivnog aparata – oni dijelovi koji su sasvim odani aktualnoj Vladi – intenzivno se bave aktivnostima moćnog gradonačelnika i njegovih bliskih suradnika u gospodarenju Zagrebom: traga se za dokazima o kriminalu i korupciji prilikom dodjele javnih poslova, a pritom se s posebnom pažnjom analizira više od stotinu ugovora o izravnom sklapanju poslova s podobnim tvrtkama. Još se pažljivije analiziraju aneksi tih ugovora, jer je najčešće upravo u aneksima ključ za odgonetanje korupcijskih pothvata i za bogaćenje odabranog poduzetničkog kruga, uglavnom, građevinske provenijencije.

Ono do čega se dođe ponajprije će biti namijenjeno medijskom ratovanju, a HDZ-ovska će propagandna mašinerija gradonačelnikove mutne poslove plasirati s tri cilja: da se prekriju skandali vladajuće partije, da se u komadiće razbije SDP-ovo inzistiranje na vlastitom poštenju i da se pokuša smanjiti broj glasova koje će SDP pokupiti u glavnom gradu zahvaljujući Bandićevoj popularnosti. Ivica Račan pritom se može uzdati jedino u razvikanu gradonačelnikovu otpornost na javno objavljivanje njegovih skandala, s tim da će otpornost biti dodatno ojačana činjenicom što kaže da će predizborni medijski udar na Bandića biti motiviran političkim razlozima, a ne pravdoljubivošću i profesionalizmom državnoga aparata.

I. ĐIKIĆ

MEĐUDRŽAVNI NESPORAZUMI

ZABORAVLJENI JELAVIĆ I BENDER

To je apsurd koji teče i kojemu se ne vidi kraja: bivši predsjednik bosanskohercegovačkog HDZ-a i umirovljeni general HVO-a Ante Jelavić u Hrvatskoj je odavno našao utočište pred optužnicom sarajevskog tužilaštva i ne pada mu na pamet da se miče iz svog ugodnog i sigurnog splitskog doma; Ivan Bender, jedan od viđenijih glavešina u pokojnoj Herceg Bosni, također je pobjegao pred osuđujućom presudom bosanskohercegovačkog suda – osuđen je zbog teških pronevjera u mostarskom Mirovinskom fondu – i skrovište je pronašao u Zagrebu.

Što poduzimaju hrvatske vlasti? Ne poduzimaju, naravno, ništa, premda dobro znaju gdje se nalaze Jelavić i Bender: hrvatska istraga o Jelavićevoj ulozi u nestajanju novca što ga je službeni Zagreb slao HVO-u preko Hercegovačke banke nije dospjela nigdje i sasvim je zamrla, dok se Benderovim slučajem ovdašnja pravosudna tijela nikad nisu ni pozabavila, niti se kane pozabaviti. Bjegunci stoga mirno spavaju: znaju da ne mogu biti izručeni Bosni i Hercegovini, a znaju i to da ih hrvatske vlasti neće goniti.

Pouka je da biti hrvatskim državotvornim kriminalcem u BiH i pritom posjedovati hrvatsku putovnicu otvara neslućene mogućnosti ilegalnog bogaćenja bez straha od sankcija.

I. ĐIKIĆ

NOVI SKANDAL U ZDRAVSTVU

LJUBIČIĆ OBMANJUJE JAVNOST

Na dan zaključenja ovoga broja stigao je iz Ministarstva zdravstva nečitak odgovor na upit poslan još početkom mjeseca o dosad već potvrđenom namještanju natječaja za tri specjalistička radna mjesta u Klinici za ženske bolesti i porode u Petrovoj ulici u Zagrebu, o čemu je Feral u više navrata pisao, navodeći imena ljudi kojima je posao bio namijenjen i koji su ga u konačnici dobili, bez obzira na činjenicu da se na natječaj javilo još deset kandidata, mahom kvalificiranijih od ovih čije su privatne veze ipak bile presudne. Dopis prepun pravopisnih pogrešaka koji je od ministra Ljubičića do Ferala elektronskim putem putovao punih tjedan dana samo je još jedna beznačajna potvrda tromosti i bahatosti HDZ-ovog administrativnog aparata, no taj je dopis potvrdio i još nešto - za svaku politiku u trci za ponovno osvajanje vlasti mnogo neugodnije: najavljujući slanje inspekcije u Petrovu ministar Ljubičić bezočno je obmanjivao javnost! On u Petrovu nije uputio inspekciju, već je lakonski od prvog čovjeka KBC-a u čijem je sastavu i Klinika u Petrovoj, zatražio da se o sumnjama u namještanje natječaja, gle domišljatosti i istražiteljskog uma, ovaj sam očituje. Isti se, dakako, očitovao i to naravno, pozitivno.

Prema očitaniku, akademiku Željku Reineru, "s natječajem je sve bilo transparentno, naložio sam Petrovoj da oformi komisiju, oni su to napravili, a ja sam se s njihovom odlukom samo složio". Iako smo ga u telefonskom razgovoru upozorili da glasine iz Petrove koje su se do sada pokazale točnima, govore i kako komisije uopće nije bilo, već da je nekoliko liječnika od povjerenja predstojnika klinike u Petrovoj naknadno potpisivalo bivanje u fantomskoj komisiji, ministar se Ljubičić čudom čudi jer nam je nejasno da se on kao prvi čovjek zdravstvenog sustava pred krahom - među ostalim i zbog negativne selekcije - pravi lud i staje u obranu za taj sustav tako uobičajene, besramne i štetne prakse nepotizma.

Prevarenima u ovoj priči, a takvih nije malo, ostaje se nadati da će Nevena Ljubičića i sve druge ljubičiće tako besprizorno zabijanje glave u pijesak stajati topline fotelje koja im je grijala onaj dio tijela koji se prilikom saginjanja najviše vinuo.

Lj. LETINIĆ

NOVE NEZAKONITOSTI U SPLITSKOJ POLICIJI

TRI LAKA KOMADA

Odlukom Odbora za državnu službu Vlade Republike Hrvatske poništena su rješenja kojima je Ministarstvo unutarnjih poslova, a na prijedlog Policijske uprave splitsko-dalmatinske, degradiralo Željka Ajduka, bivšeg načelnika Policijske uprave, te Vinka Majića, policajca. Drugim riječima, Odbor je priznao da su MUP-ova rješenja, koja je potpisao Zlatko Gledec, zamjenik ministra unutarnjih poslova, protuzakonita. Policija će sada Ajduka i Majića morati rasporediti na radna mjesta sukladna njihovoj stručnoj spremi, te im nadoknaditi razliku plaća koju su imali otkako su premješteni na sadašnja radna mjesta.

Posebno zanimljiv je Ajdukov slučaj: njegov glavni grijeh, po svemu sudeći, bio je taj da je imenovan načelnikom PU u vrijeme vladavine koalicije predvođene SDP-om. Nakon pada koalicije, početkom svibnja 2004. godine, smijenjen je i Ajduk, a na njegovo mjesto dolazi sadašnji načelnik Ivan Merćep. U revanšističkom naletu Ajduk je prvo premješten na mjesto načelnika Odjela za graničnu policiju, potom na mjesto pomoćnika načelnika Druge policijske postaje, da bi na koncu bio raspoređen na mjesto policijskog službenika za očevide. Kako ono ne odgovara njegovoj stručnoj spremi žalio se i sada, na posljetku, dobio zadovoljštinu. Glavni razlozi zbog kojih je Odbor usvojio Ajdukovu i Majićevu žalbu su manjkavo sročena rješenja o njihovu degradiraju, činjenica da u njima nisu navedeni razlozi zbog kojih su raspoređeni na radna mjesta koja nisu adekvatna njihovoj spremi.

To, naravno, nije sve kad je riječ o protupropisnim postupcima Policijske uprave splitsko-dalmatinske. Feral je već pisao o stanu koji je kolegij načelnika PU, predvođen Ivanom Merćepom, načelnikom, dao svome djelatniku i sindikalnom aktivisti Nikoli Domjanoviću, iako je taj stan Domjanović protupravno uzurpirao 1991. godine, pa je protiv njega Ministarstvo obrane, kao vlasnik stana, 2003. godine pokrenulo postupak za iseljenje.

Konačno, nije zgorega spomenuti i da je Ivan Merćep, očito iritiran pažljivim bilježenjem gluposti koje pod njegovim vodstvom uradila PU splitsko-dalmatinska, tužio Feral. Merćep traži osamdeset tisuća kuna zbog tekstova u kojima smo otkrili da je nakon što je kupio stan iz Programa poticane stanogradnje na splitskoj Brodarici i u Zagrebu kupio stan. Točnije, stan u Zagrebu kupila je njegova supruga, a zgradu u kojoj je stan podigla je tvrtka Borislava Bašića iz Trilja, koji nam se u telefonskom razgovoru tada hvalio prijateljstvom s Merćepom. Protiv tog istog Bašića još u listopadu 2003. godine podignuta je optužnica zbog navodnog kriminala u imotskoj tvrtki Vodogradnja, a unatoč požurnicama splitskog Županijskog državnog odvjetništva, rasprave nisu zakazivane. I sve to su nepobitni fakti.

Ne sumnjamo da će Merćep biti bolje sreće i da će rasprave po njegovoj tužbi biti zakazane. Uostalom, bila bi prava šteta da propadne njegova neosporno zabavna tužba, u kojoj se ništa ne demantira, jer sve objavljeno o njemu u Feralu je čista istina.

V. MATIJANIĆ

GREŠKE PRIMORČEVOG MINISTARSTVA

ZNANSTVENE OBMANE

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa RH, poznato osebujnom odnosu prema najistaknutijim hrvatskim stručnjacima, nije nas razočaralo ni proteklog tjedna. Ministar dr. Dragan Primorac u srijedu je pred saborskim zastupnicima, na pitanje Zdenke Čuhnil, ustvrdio kako mu nisu poznate nikakve nepravilnosti pri posljednjem rangiranju znanstvenih projekata za državno financiranje, i da će se to svakako istražiti... Državni tajnik u njegovu ministarstvu dr. Dražen Vikić Topić, dan je ranije na HTV-u, međutim, s priličnim uvjerenjem prilično negativno zborio na račun dvojice profesora svjetskog ugleda sa zagrebačkoga Veterinarskog fakulteta, a koji su upozorili javnost na itekakve nepravilnosti u procesu rangiranja pri njihovoj ustanovi.

Vodeći naš stručnjak za morske sisavce prof. dr. Hrvoje Gomerčić i također vodeći hrvatski stručnjak za kopnene mesojede prof. dr. Đuro Huber, kao i dr. Goran Gužvica s Instituta za primijenjenu ekologiju u Zagrebu, potpisali su prošlog tjedna dopis u kojem ukazuju na zanimljivu koincidenciju: petorica članova peteročlane prosudbene skupine za područje veterine, rangirali su na prvih pet mjesta vrednovanih projekata – svoje radove. Riječ je o prof. dr. Ivici Valpotiću, dr. Željku Cvetniću, prof. dr. Željku Grabareviću, prof. dr. Vladimiru Mrljaku i prof. dr. Željku Pavičiću. Ukupno je za područje veterine rangirano 56 projekata, no njihov poredak zatim izravno odlučuje o glavnome momentu čitavog postupka, visini iznosa kojim će se znanstveni projekti financirati. To znači da će za prvu petoricu svakako biti dovoljno novca, dok s rastom rednog broja raste i mogućnost da zbog nedostatka dodijeljenog iznosa sam projekt ostane neproveden, točnije neprovediv.

Nadalje, posredno se tako dovodi u pitanje rejting znanstvenika u perspektivi, znamo li da je glavni kriterij njihova vrednovanja upravo uspješnost prethodnih im znanstvenih projekata. S tim se zaslugama na grub način poigrao i državni tajnik, navodeći na HTV-u neistinu o broju najvrednijih znanstvenih radova Hubera i Gomerčića. Premda je popis dostupan na stranicama njegova ministarstva, Vikić Topić je ustanovio da Đuro Huber ima samo jedan rad vrednovan u najvišoj, "CC" kategoriji (rad objavljen u nekom od vodećih svjetskih znanstvenih časopisa), a potonji ih bilježi čak šest. Gomerčić i Huber zatražili su poništavanje natječaja zbog evidentnog sukoba interesa petorice spomenutih, no dok s nepovjerenjem čekamo konačni ishod te pravorijek iz ministarstva, treba spomenuti još i činjenicu da je afera na Veterinarskom fakultetu zapravo samo najdrastičniji slučaj rangiranja, jer od sličnih simptoma vidljivih golim okom svakako pate i znanstvena područja psihologije, filozofije, arhitekture i urbanizma s geodezijom i građevinarstvom, itd.

I. LASIĆ

RAZMIMOILAŽENJA U VLADI

ŠUKER PROTIV SANADERA

Vrlo je rijedak slučaj da član aktualne Vlade, makar i zaobilazno, očeše nepogrešivog premijera Ivu Sanadera, pa takvo nešto svakako valja oteti od brzog zaborava. Kada je, naime, neki dan javno oponirao Nataši Srdoč iz "Adriatic Instituta" i nalazu u istraživanju tog instituta da je Hrvatska po ekonomskim slobodama na samom dnu svjetske kace, ministar financija Ivan Šuker poručio je kako bi "Adriatic" sasvim drugačije pozicionirao Hrvatsku da je pristala na uvođenje "flat taxa" ili jedinstvene porezne stope. Šukerov je stav zacijelo istinit, ali valja nam se prisjetiti tko je u hrvatskoj politici prvi lansirao ideju o uvođenju "flat taxa". Elem, to je sam premijer Ivo Sanader.

Ničim izazvan, Sanader će u velikom intervjuu Večernjem listu početkom 2005. izjaviti kako Vlada razmatra uvođenje jedinstvene porezne stope, prisnažujući kako se taj porez pokazao vrlo blagotvornim po ekonomije u Slovačkoj, Rusiji i još nekim zemljama. Da se takva ideja razmatra u kabinetu čiji je dio, Šuker nije imao pojma, iako ona zabada u samu srž državnih i inih financija.

Sanaderov intervju osvježio je pamćenje na skupove razne iz 2004. koje je u Hrvatskoj organizirala američka "Heritage Fondacija", a na kojima su učešće uzimali tek ustoličeni premijer i njegovi prvi suradnici. U tim prilikama spominjao se i "flat tax" kao lijek za posrnulo hrvatsko gospodarstvo, pri čemu je, među ostalim, prešućivano kako je riječ o poreznoj taktici koja siromašne ostavlja otprilike tamo gdje su sada, a bogataše čini još bogatijima.

"Adriatic Institut" je ovdašnja ispostava "Heritagea", pa je Šuker lako poentirao na opisani način. Što o svemu tome misli Sanader, nije nakon svega toliko ni važno, jer je očito da odnošaji njegovog kabineta i politike koju predvodi s američkim savjetnicima više nisu ono što su bili 2004. i ranije.

V. MARJANOVIĆ