* POKRENUT 1645., švedski list Post-och Inrikes Tidningar donedavna je uživao status najstarijih novina na svijetu koje se još uvijek tiskaju. Početkom godine, međutim, redakcija je zbog slabog odaziva čitatelja odlučila obustaviti tiskano izdanje i preorijentirati se isključivo na besplatnu digitalnu verziju (www.poit.org). "S kulturnog stajališta tužno je da je tiskano izdanje nestalo, no s druge strane sjajno je što je tako dugo postojalo", izjavio je u subotu posljednji glavni urednik novina Hans Holm. List PoIT slovio je od samog osnutka kao službeno glasilo švedske vlade. Potkraj Tridesetogodišnjeg rata, objašnjava Holm, švedska kraljica Christina i njen kancelar Axel Oxenstierna pokrenuli su novine kako bi se spram građana postigla veća transparentnost dvorske financijske politike. Uslijedili su izvještaji o epidemijama i bolestima, monetarnom tečaju i vremenskim prilikama, te pjesme i romani.

Po nalogu kralja Gustava III. od 1791. službeni izdavač novina bila je "Švedska akademija". Do konca 19. stoljeća PoIT je ostvario monopol na domaće i strano izvještavanje, no s naraslom konkurencijom i drastičnim opadanjem broja čitatelja sadržaj novina s vremenom se ograničio na oglase, što su ih gospodarske i političke institucije prema zakonu bile dužne objavljivati. Nikad u svojoj povijesti PoIT nije objavljivao reklamne oglase ni fotografije. Posljednji broj, s nadnevkom od 29. prosinca 2006., tiskan je u izdanju od svega 1500 primjeraka. Gledano kroz prizmu domaćih medijskih zbivanja, nameće se zaključak da bi Vjesnik, kao glasilo hrvatske Vlade, taj razvojni put stigao obaviti i u znatno kraćem roku. (B. Perić)
 
* LOUVRE je i u 2006. godini bio najposjećeniji muzej na svijetu, s 8,3 milijuna posjetitelja, priopćila je uprava pariškog muzeja. "Povećao se broj posjetitelja stalnog postava, ali i povremenih izložbi", dodaje se u priopćenju. Louvre je drugu godinu zaredom najposjećeniji muzej na svijetu, a 2005. posjetilo ga je 7,5 milijuna ljudi. U muzeju je 2006. bilo postavljeno 17 izložbi, od kojih je najposjećenija bila izložba posvećena francuskom slikaru Jeanu Augusteu Dominiqueu Ingresu, koju je vidjelo 379.000 posjetitelja. Izložbe postavljene potkraj godine, Rembrandtovi crteži i William Hogarth, imale su 212.000 posjetitelja. Internetsku stranicu muzeja www.louvre.fr, na kojoj se može vidjeti 35.000 izložaka iz stalnog postava, posjetilo je, pak, 9,6 milijuna surfera…
 
* DRUŠTVO za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" dvije nove besplatne elektroničke knjige: izbor iz poezije jedne od najpoznatijih svjetskih pjesnikinja, Ane Ahmatove, "Tri jeseni", i roman višestruko nagrađivanog hrvatskog prozaika – "Netko drugi" Marinka Koščeca. Izbor, prijevod i pogovor knjige "Tri jeseni" potpisuje nagrađivani prevoditelj Fikret Cacan. Trenutno na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" (www.elektronickeknjige.com) dostupna 52 naslova. Kako bi se olakšalo snalaženje među sve brojnijim naslovima i autorima, na mrežnim stranicama odnedavno je dostupno autorsko i naslovno kazalo.
 
* U BEČU su ovih dana rezimirani efekti tematskog niza manifestacija "Bečka Mozartova godina 2006", održanih protekle godine u čast 250. obljetnice rođenja slavnog skladatelja. O uspjehu svjedoče statistički podaci: Manifestacije Mozartove godine zabilježile su ukupno 1,2 milijuna posjetitelja, dok je samo novouređeni muzej Mozarthaus Vienna posjetilo njih 200.000. Mozartova godina obuhvaćala je 120 samostalnih projekata, 61 naručeno djelo i oko 3000 samostalnih priredbi. U svjetskim medijima posvećeno joj je preko 10.000 članaka, a zabilježena su i 33 izravna prijenosa. Financijski efekt vidljiv je i u porastu turizma za dva posto, što odgovara brojci od 175.000 noćenja. (B.P.)

________________________________

GLAZBA
COHENOVO NOVO RUHO

Cjelokupni glazbeni opus Leonarda Cohena dobit će novo ruho. Reizdanja svih njegovih albuma bit će obogaćena stihovima pjesama, fotografijama i bonus pjesmama izvučenim iz arhiva. U travnju tekuće godine Legacy Records (Columbia/SonyBMG/Menart) objavit će prva tri reizdanja u seriji remastera cijelog opusa velikog Leonarda Cohena. Time Cohenova izdavačka kuća, nakon dugogodišnjih zahtjeva fanova iz cijelog svijeta, vraća dug ovom glazbeniku i pjesniku. Uz potpuno nove knjižice, koje će uključivati sve stihove, kao i novi likovni materijal iz perioda nastanka pojedinih albuma, što postojeća izdanja nisu imala, svaki album donijet će i posebne bonus pjesme iz arhiva.

Tako će prvi album, koji je u ljeto 1967. započeo producirati legendarni John Hammond, koji je surađivao i s Billi Holliday i Bobom Dylanom, sadržavati dvije pjesme s njihovih ljetnih glazbenih druženja. Store Room, prva od njih, izvođena je na Cohenovoj turneji 1976. godine u Europi, ali nije nikada diskografski objavljena, dok je Blesses Is the Memory, druga, potpuno nepoznata. Drugi album Songs From a Room iz 1968., koji je u Nashvilleu producirao slavni Bob Johnston, koji je surađivao i s Dylanom i Johnnyjem Cashom, sadržavat će dvije pjesme sa samog albuma, u demo-verzijama, koje je Cohen snimio u Hollywoodu s Davidom Crosbyjem - Like a Bird je klasična Cohenova pjesma, Bird on the Wire bit će predstavljena u drugačijoj orkestraciji, a Nothing to One je zapravo raniji aranžman pjesme You Know Who I Am. Na obje Crosby pjeva i prateće vokale…

RUSIJA
MEDVJEDI NAPOKON ZASPALI

Najtopliji kraj godine u Rusiji od početka klimatoloških mjerenja doveo je do neobičnih problema: medvjedi nisu pali u zimski san, ptice se sveudilj pare, a gljive rastu kao poslije kiše. No, iz moskovskog zoološkog vrta došla je i jedna dobra vijest: nakon mjeseci nesanice zbog rekordno tople zime, medvjedi su napokon zaspali zimskim snom. Ruske arktičke zime, koje su osujetile okupacijske planove Napoleona Bonapartea i Adolfa Hitlera, ove godine su potpuno podbacile. U europskom dijelu Rusije nema snijega, a temperature su tako visoke da su zbunjeni medvjedi tumarali po svojim nastambama umjesto da se prepuste hibernaciji. "Medvjedi su konačno zaspali i za sada se ne bude", rekla je glasnogovornica zoološkog vrta Natalija Istratova. "Obično padnu u zimski san kad ima stalnog snježnog pokrivača, no ove su godine zaspali unatoč tome što snijega nema", rekla je Istratova. Ministarstvo za izvanredna stanja upozorilo je građane da bi divlji medvjedi, koji će se zbog blage zime prerano probuditi, mogli biti agresivni i da ih je bolje izbjegavati…

MULTIMEDIJALIZACIJA DJELA IVANE BRLIĆ-MAŽURANIĆ U IZDANJU "BULAJA NAKLADE"
"PRIČE IZ DAVNINE 2"

Svjetlo dana nedavno je ugledao i drugi dio "Priča iz davnine" Ivane Brlić-Mažuranić – riječ je CD-ROM-izdanju, to jest o "međunarodnoj multimedijalnoj avanturi", koja je već prijašnjih godina, sa svojim prvim dijelom, pokorila mnoge svjetske festivale; projekt je do sada "pokupio" 8 nagrada, znatno više nominacija, a prikazan je na više od 30 uglednih festivala širom svijeta. Drugi dio donosi četiri multimedijalne adaptacije priča I. Brlić-Mažuranić (sada i s podrškom za Mac-računala) - "Nevu", animirani film Edgara Bealsa iz Kanade, "Jagora" Poline Nisenbaum, Mireka Nisenbauma i Sabine Hahn iz newyorškog Studija Mobile, "Ribara Palunka i njegovu ženu" Laurence Arcadias iz Francuske, te "Regoča" Helene Bulaje, koja je ujedno i glavna urednica i producentica ovoga izvanserijskog projekta, čije značenje još mnogima u Hrvatskoj nikako da uđe u (19-vjekovnu) glavu.
 
"Rad na 'Regoču' bio je iznimno kompleksan i trajao je pune četiri godine! Danas, kad pogledam unatrag, za mene je to, ustvari, bio osobni studij animacije, režije i montaže, jer u trenutku kada sam se definitivno prihvatila rada na 'Regoču', nakon niza peripetija u potrazi za ekipom u Hrvatskoj, moram priznati da sam o poslu režisera, a i animatora i montažera, u praksi znala vrlo malo", veli H. Bulaja. "Priče 2" su objavljene na hrvatskom, engleskom i  njemačkom jeziku, izdanje sadrži i brojne dodatne sadržaje poput nekoliko igara, Kazališta Neva u kojem djeca mogu napraviti lutke i odigrati vlastitu kazališnu predstavu, Slavenske mitologije ili, pak, izvornih priča I. Brlić Mažuranić, ili kolekcije filmova, koje je tijekom 20-ih godina snimio dr. Ivan Brlić, sin naše slavne spisateljice…

OBNOVLJENA ANTIČKA VJERA
POVRATAK ZEUSOVACA

Starogrčki panteizam nije mrtav, bar ne za skupinu poklonika bogovske družine s Olimpa, koja je pod imenom "Ellinais" prošle godine od grčkog suda uspjela ishoditi priznanje kao legitimna vjerska zajednica. Broj sljedbenika obnovljene antičke vjere procjenjuje se na nekoliko stotina, uglavnom akademskih građana srednje i starije dobi, koji dijele živo zanimanje za drevnu religiju i odbojnost spram Grčke pravoslavne crkve. Za proteklu nedjelju "Ellinais" je najavio održavanje vjerske ceremonije u Zeusovom hramu u Ateni, čemu se u prvi mah usprotivilo grčko ministarstvo kulture, zabranivši pristup ruševinama hrama starog 1800 godina. "To su naši hramovi i trebali bi biti dostupni sljedbenicima naše religije", izjavila je Doreta Peppa, spisateljica, povjesničarka i "visoka svećenica" obnovljene vjere, najavivši da će poklonici Zeusa i ostalih 11 antičkih božanstava ustrajati u svojim zahtjevima.

"U hram ćemo ući legalno", naglasila je Peppa. Pobornici oživljavanja antičke grčke religije, prenose svjetski mediji, podijeljeni su u nekoliko suparničkih organizacija, koje svoje razmirice iznose preko Interneta. Skupina Dorete Peppe u sukobu je sa "skupinom ultranacionalista, koji u obnovi drevne religije vide način da zaštite grčki identitet od stranih utjecaja". Drevni rituali izvode se svake dvije godine u Olimpiji na jugu Grčke, u sklopu ceremonijalnog paljenja plamena za zimske i ljetne Olimpijske igre, no oni se ne smatraju ceremonijama jer u njima sudjeluju glumci. Unatoč protivljenju ministarstva kulture, ceremonija u čast Zeusa u nedjelju je ipak održana, u prisustvu dvjestotinjak sljedbenika drevne grčke religije, odjevenih u antičke kostime.
 
"Poruke skupa su svjetski mir i ekološka svijest, koja je za Grke fundamentalna tema", izjavio je "svećenik" Kostas Stathopoulos, nakon što je jedna od "svećenica" uzdignutih ruku pozvala "kralja bogova i pokretača stvari" da "svijetu pošalje kišu". (Boris PERIĆ)