Želimo se očitovati na Vaš članak u rubrici "Glede i unatoč" pod naslovom "Plaćenici", objavljenog dana 02. 02. 2007., u čijem je prvom dijelu riječ i o Lidlu. U tom se članku navode neke neistinitosti o našoj tvrtki i našem načinu poslovanja. Zemljište na kojem gradimo našu trgovinu prehrane u Splitu, dakle trgovinu a ne trgovački centar, nismo kupili od Grada Splita niti druge državne institucije, već od privatne tvrtke.

Podmićivanje i kupnja državnih djelatnika ne spada u našu poslovnu praksu. Za dobivanje građevinske dozvole predočili smo državnim službama svu zakonski potrebnu dokumentaciju i na temelju nje, i samo nje, dobili građevinsku dozvolu za izgradnju trgovine.
 
Na površini od oko 4200 m² sagradit će se trgovina i garaža. Nakon završetka građevinskih radova bit će uređen i okoliš u vlasništvu Grada Splita, a sve o našem trošku.
 
Živimo u doba tržišne ekonomije kojoj je konkurentnost bitna odlika. Prisutnost više trgovačkih lanaca kupcima jamči mogućnost izbora i, naravno, niže cijene, pa tako u konačnici od konkurentnosti koja iz toga proizilazi profitiraju i kupci.
 
Sa štovanjem,

-- Svjetlana Hreljak, Lidl Hrvatska d.o.o. k.d.

PRAVOSUDNI UDAR NA STANARE
15. veljače, 2007.

Stanarsko pravo je zakonito, trajno vlasničko pravo i imovina nositelja tog prava. Stanarsko pravo u našim (tzv. privatnim neuseljivim) stanovima nije ukinuto odredbama Zakona o najmu stanova (iz 1996. god.), jer je to ukidanje ništavno po Aneksu G međunarodnog Ugovora o pitanjima sukcesije. Po tom ugovoru, koji je jači od zakona, ništavan je i nevažeći svaki prisilni prijenos prava na imovinu, koji je izvršen nakon 1990. god. [čl 2.(1)(b)], te se moraju poštivati svi ugovori koje su građani zaključili do 31. prosinca 1990. godine [čl.2.(2)]. Drugim riječima, ništavne su zakonske odredbe o oduzimanju naše imovine (tj. stanarskog prava), te se moraju poštovati naši ugovori kojima smo trajno stekli to pravo.
 
Odredba o ukidanju našeg stanarskog prava je diskriminacijska, pljačkaška, zločinačka zakonska odredba, koja se ne može usporediti s ničim drugim, nego samo s rasnim, nacističkim, fašističkim, staljinističkim i sličnim zakonima i zlodjelima.
 
Iz novina su poznati slučajevi maltretiranja nositelja s. p. od strane sudova i države, presudama o deložacijama i sl., donesenim na temelju Zakona o najmu stanova. Jedna od tih osoba nedavno si je oduzela život (Dragomir Zehetner, u Splitu, prema Jutarnjem listu od 1. II. 2007., str.7.)!
 
Po Zakonu o sudovima (čl. 52.) predsjednik Vrhovnog suda RH priseže, da će se pridržavati Ustava i zakona, te štititi slobode i prava čovjeka. Po čl. 134. istog zakona, sudac porotnik također priseže da će se pridržavati Ustava i zakona.
 
Prisežu li i ostali suci da će se pridržavati Ustava, a ne samo zakona?  Bez obzira na prisegu, smatraju li oni, da se Ustav njih ne tiče, te da smiju kršiti ljudska prava zasnivajući svoje presude na apsurdnim zakonskim odredbama i odlukama Ustavnog suda, koje su očito protivne Ustavu i Aneksu G?!
 
Ako je neki sudac u Hitlerovoj Njemačkoj presudio, na temelju tadašnjih rasnih zakona, da se Židovi šalju u logore te da im se oduzme imovina, bi li on, nakon drugog svjetskog rata, bio oslobođen odgovornosti i krivnje, jer, navodno, "on je samo primjenjivao važeće zakone"?
 
Gospodo suci, razmislite o svojoj odgovornosti za svjesno kršenje Ustava, Aneksa G, i naših ljudskih prava!  Ne vjerujemo vam, ako se pravite da ne znate ili ne shvaćate, da su neke (gore spomenute) odredbe Zakona o najmu stanova i neke odluke Ustavnog i Europskog suda protivne Ustavu RH i međunarodnim ugovorima.

-- dr. med. Branko Sorić, Zagreb

"KOGA VODA NOSI" (4)
ZNANOST PROTIV HORIZONATA
15. veljače, 2007.

Obzirom da smo bili prvi koji su u Hrvatskoj ukazali na problem projekta Republike Srpske Gornji horizonti, bez namjere da ulazimo u bilo kakve sukobe i uvjeravanja, želimo upoznati javnost sa skraćenim zaključcima sa ZNANSTVENO STRUČNOG SIMPOZIJA "Voda u kršu slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice" održanim u Neumu od 25. do 27. rujna 2003. godine. Upravo  ti zaključci su nas potaknuli da počnemo prikupljati materijale o tome projektu.
 
Dajemo skraćeni sažetak zaključaka, dakle samo ono što se odnosi na projekt GH:
 
"Prevođenje voda, planirano projektom "Gornji horizonti", s krških polja istočno od rijeke Neretve, prouzročit će značajnu promjenu bilance velikih, srednjih i malih voda nekoliko velikih krških vrela. Najviše će biti ugrožena vrela Bune, Bregave i Bunice, te vrela i izvori koji se javljaju duž sjeveroistočnog oboda Deranskog jezera. Nužno je sačiniti pravni okvir na koji pozivamo u točki 3.(koja glasi: Budući da su slivovi Cetina, Neretve i Trebišnjice međudržavni, nužno je u cilju optimalnog upravljanja i odgovornog gospodarenja vodama ovih slivova sačiniti i potpisati međudržavne ugovore o načinu i uvjetima uređenja i korištenja vodnih resursa tih slivova. Kao osnova ovih ugovora, mogu poslužiti raniji dokumenti, uz uvažavanje sadašnjeg stanja i odnosa u prostoru unutarnjeg zakonodavstva zainteresiranih strana kao i relevantnih direktiva EU i međunarodnih konvencija) čime bi se na pravičan način upravljalo vodama, spriječilo donošenje jednostranih odluka i otklonile štetne posljedice u delti Neretve uzrokovane smanjenjem bilance voda. Zaslanjivanje tla, snižavanje podzemnih i površinskih voda, iscjeđivanje krških prostora, prevođenje voda, smanjenje priliva slatke i svježe vode, je evidentno u delti Neretve nizvodno od Čapljine, posebno u Deranskom blatu s tendencijom daljnjeg pogoršanja stanja."
 
Ovo su rekli znanstvenici na skupu od 26. rujna 2003. godine u Neumu na zakazanu temu: Zaslanjivanje tala u delti Neretve, male vode rijeke Neretve i Deranjskog blata, ugrožavanje biološkog minimuma, uzroci i posljedice i mogući pravci rješavanja tih problema. Nije to izmislio ni jedan novinar ili nazovi-ekolozi kako gospodin Savić "tepa" nama koji tražimo samo zaštitu i istinu. Dužnost nam je spomenuti da smo na zahtjev Udruge Lijepa naša informirani od pomoćnika ministra kulture gosp. Zorana Šikića da se "situacija oko Gornjih Horizonata pomno prati te da je putem Veleposlanstva RH u Sarajevu zatražen kontakt s nadležnom institucijom BiH u svrhu prikupljanja dodatnih saznanja o projektu. Naglašeno je da, će MVPEI u slučaju da se utvrde eventualne negativne posljedice (?) po interese RH, pravodobno poduzeti radnje koje su predviđene bilateralnim ugovorom i Helsinškom konvencijom, a u svrhu zaštite nacionalnih interesa RH. Pri tome se dakako misli na bilateralni Ugovor o uređenju vodnogospodarskih odnosa kojeg su Vlade RH i BiH potpisale 11. srpnja 1996. g. i koji između ostalog određuje da ugovorene stranke uzimajući u obzir potrebu održavanja jedinstvenosti vodnogospodarskih odnosa, sporazumno rješavaju sva vodnogospodarska pitanja." Ma šta to značilo!

-- Ana Musa, predsjednica Udruge Lijepa naša za Dubrovačko-neretvansku županiju