* NAKON zatvaranja izložbe "Chagall. Majstorska djela 1908.-1922.", koju je dosad razgledalo preko 250.000 posjetitelja, od 1. ožujka programom bečkog izložbenog prostora "BA-CA Kunstforum" dominirat će jedan od najupečatljivijih toposa moderne umjetnosti – erotika. Izložba "Eros u umjetnosti moderne" ne ograničava se, međutim, samo na temu ljudskog tijela i prikaze fizičke ljubavi. Koncept erosa svjesno je zahvaćen u širem smislu, tako da uključuje radove koji se s najrazličitijim tematskim pristupima sučeljavaju s erotskom sferom izazova i sjedinjenja, žudnje i želje, sna i nesvjesnog.

Na primjeru djela 35 umjetnika izložba nastoji pružiti uvid u fascinaciju erotikom od kasnog 19. stoljeća do danas. Spektar zastupljenih autora seže od klasičnih francuskih pozicija Gustava Courbeta ili Augusta Renoira i austrijskih erotskih prikaza iz kistova Gustava Klimta i Egona Schielea, preko značajnog doprinosa nadrealista poput Maxa Ernsta ili Salvadora Dalija, sve do bogatih varijacija erotikom nadahnute umjetnosti od pojave pop-arta do današnjice.

Tako će se, uz spomenute, na izložbi moći razgledati radovi umjetnika kao što su Marina Abramović, Francis Bacon, Louise Bourgeois, Edgar Degas, Marcel Duchamp, Marlene Dumas, Paul Gauguin, Alberto Giacometti, Ferdinand Hodler, Rebecca Horn, Yves Klein, Max Klinger, Jeff Koons, Henri de Toulouse-Lautrec, Roy Lichtenstein, Dora Maar, René Magritte, Robert Mapplethorpe, Henri Matisse, Meret Oppenheim, Pablo Picasso, Man Ray, Bettina Rheims, Auguste Rodin, Gustave Rouault ili Tom Wesselmann. Izložba, nastala u suradnji s Fondacijom Beyeler (Riehen/Basel) bit će otvorena do 22. srpnja. (B. PERIĆ)

* ŠVEDSKI republikanci traže da na kovanicama umjesto glave kralja Carla XVI. Gustafa bude svjetski poznat lik dječje književnosti Pipi Duga Čarapa ili bar njena književna mama. Predsjednica ženske stranke FI, Gudrun Schyman, obrazložila je taj zahtjev u ponedjeljak u Stockholmu tvrdnjom da su "Astrid Lindgren (na slici) i Pipi mnogo bolji simboli za Švedsku no što bi to kralj ikada mogao biti". Kao pogodan povod za smjenu na klasičnoj kovanici od 1 švedske krune švedski republikanci predlažu 100. rođendan dječje autorice, umrle 2002. godine, koji se obilježava u studenome ove godine. Socijaldemokratska parlamentarna zastupnica i predsjednica Republikanskog udruženja Hellivi Larsson nazvala je lik kralja i njegovih predaka na kovanicama "uvredljivim reliktom iz doba kad je Švedska bila diktatura". Šveđane je pritom pozvala da se ugledaju u Nepal na čijim se kovanicama više ne može vidjeti lik kralja.

* PORTRET engleskog slikara Francisa Bacona (Dublin, 1909.–Španjolska, 1992.) prodan je na dražbi u londonskom Christie'su za rekordnih 14,02 milijuna funti. "Studija za portret II" - ulje na platnu koje je Bacon naslikao krajem 1956. - spada u niz njegovih slika inspiriranih Velasquezovim portretom pape Innocenta X. Stručnjaci iz Christie'sa kazali su kako je Bacon bio gotovo opsjednut slikom Diega Velazqueza iz 1650. - portretom pape Innocenta X. te je, počevši od 1946. naslikao više od 50 slika poglavara Katoličke crkve. U Christie'su ističu kako je ovo druga najviša cijena postignuta za jedno poslijeratno umjetničko djelo. "Riječ je o najznačajnijem djelu iz Baconova niza papinskih portreta koji su se pojavili na tržištu", rekla je direktorica Odjela za suvremenu umjetnost u Christie'su Pilar Ordovas. Zanimljivo je da je riječ o slici iz kolekcije nedavno preminulog talijanskog redatelja Carla Pontija, supruga glumice Sophije Loren. Slika nije javno izlagana od 1963. Na istoj je dražbi za cijenu od 5,3 milijuna funti prodan i portret glumice Brigitte Bardot, autora Andyja Warhola, što je dvostruko više od očekivanog, kažu u aukcijskoj kući.

* ZNANA američka redateljica Sofia Coppola uskoro će se okušati u kazalištu – za francusku opernu kuću Montpellier opera režirat će Puccinijevu romantičnu tragediju "Manon Lescaut", koja će se prikazati u sezoni 2009./10. Mlada će se redateljica, osim s novim izazovom, morati suočiti i s Robertom Alagnom, kontroverznim francuskim tenorom koji će u spomenutoj predstavi igrati viteza Des Grieuxa, ljubavnika naslovne junakinje. Alagna je nedavno izazvao popriličan skandal nakon što je usred predstave napustio Scalu jer ga je publika izviždala. Riječ je o umjetniku koji redovito nastupa u predstavama opere Montpellier.

* NAKON što je stekao svjetsku slavu prikazima životinja u formaldehidu, Damien Hirst sprema se uvesti Novu religiju u crkvu. Glava djeteta odlivena u srebru i srce probodeno žiletima, eksponati su koje će ovaj kontroverzni umjetnik prikazati u londonskoj anglikanskoj crkvi. Hirstova je namjera naglasiti konflikt između znanosti i religije, a izložbu je nazvao jednostavno "Nova religija". "Ljudi znanost i religiju doživljavaju kao posve suprotne pojmove – znanost je klinički hladna, dok je religija topla i osjećajna. Želio sam preskočiti te dvije granice", rekao je Hirst najavljujući najnoviju izložbu. Damien Hirst pojavio se na umjetničkoj sceni krajem 80-ih, najavljujući pokret mladih umjetnika koji su nastojali svojim radovima šokirati i ujedno zabaviti publiku. Ubrzo je pretvoren u neslužbenog vođu nove britanske umjetnosti, proslavljene kasnih 90-ih. Mnogi ga kritičari još uvijek smatraju najmoćnijom osobom u svijetu umjetnosti.

________________________________

SEIZMOLOGIJA
LOMLJENJE AFRIKE

Seizmička aktivnost trga Afriku, a znanstvenici pripremaju do sada neviđeni broj promatranja raspadanja krajolika. No, jedno je sigurno, to će biti vrlo sporo i vrlo dugo istraživanje. Afrička i Arapska ploča susreću se u zabačenom dijelu pustinje Afar na sjeveru Etiopije i već dugo prolaze kroz proces razdvajanja: brzina razdvajanja manja je od 2,5 centimetara u posljednjih 30 milijuna godina, ali... To rasjedanje stvorilo je 345 kilometara depresije Afar i Crveno more. Povremeno, nakupljanje pritiska može voditi do kataklizmičke aktivnosti. U rujnu 2005. niz potresa stvorio je stotine dubinskih i površinskih napuklina. Na nekim se mjestima tlo pomaknulo za gotovo osam metara, a magma, dovoljna za ispunjavanje nekoliko tisuća nogometnih stadiona, ispunila je pukotine između dviju ploča.

Nedavne su analize pokazale da se, kao dio čitavog fenomena, Crveno more razdvaja, ali ovaj put Mojsije tu nema svoje prste. "Većina aktivnosti između kontinentalnih ploča događa se duboko ispod površine mora na rasjedima usred oceana", rekao je Tim Wright, geofizičar sa Sveučilišta u Leedsu.  "Etiopija je jedino mjesto na planetu gdje možemo vidjeti razdvajanje kontinenata na suhome", dodao je.
 
Wright i njegova ekipa planiraju pratiti kretanje tih ploča, jedan od fundamentalnih procesa koji se događaju na Zemlji, te odrediti svojstva stijena i magme ispod površine. Ti će im podaci omogućiti da stvore računalni model koji će simulirati kretanje magme kroz Zemljinu koru, što tvori i razdvaja kontinente. "Afar je jedino mjesto na planetu gdje možemo svjedočiti finalnim fazama loma kontinenata i početku širenja morskog dna", rekao je Wright.
 
Kako se ploče udaljavaju jedna od druge, praznine ispunjava rastopljena stijena. Taj se "nadjev", pak, hladi kako bi stvorio novo tlo. Za milijun godina te bi procjepe moglo ispuniti Crveno more. "Ovo je uzbudljivo jer svjedočimo rođenju novog oceana", kaže Wright. "Novi će ocean spojiti Crveno more i Adenski zaljev."

TAJNE SATURNOVIH MJESECA
ŽIVOT U VODI ENKELADA?

Za vrijeme rijetkog poravnavanja sa Suncem, Zemljom i Saturnom, NASA-in svemirski teleskop Hubble je 2005. otkrio da su Enkelad i neki njegovi susjedni Saturnovi mjeseci izrazito reflektivni, odnosno da odražavaju puno svjetlosti. U novoj studiji, koju je vodila Anne Verbiscer sa Sveučilišta Virginia, tvrdi se da te ledene čestice velike brzine s Enkelada pjeskare susjede od čega je njihova površina tako svijetla. Istraživači su otkrili da su mjeseci u najgušćem dijelu E prstena, Enkelad i Tetis, najreflektivniji. Mima, Diona i Rea, koje se nalaze u rjeđem dijelu E prstena, manje su reflektivne, ali još uvijek svjetlije od mjeseca kao što su Epimetej i Jan, čija se orbita nalazi potpuno izvan prstena.

Znanstvenici tvrde da razina reflektivnosti ovisi o količini čestica koje udaraju mjesece. Kad ledene čestice mikronske veličine brzinom od nekoliko kilometara u sekundi udare u ledom bogatu površinu, one podignu svježi led koji neprestano prekriva površinu tih mjeseca. To ih održava čistima i reflektivnima, te priječi da potamne uslijed konstantnog bombardiranja nabijenim česticama sa Sunca. "To izbjeljuje površinu i stvara paperjasti sloj", rekla je Verbiscer. "Svako svjetlo koje padne na njih odmah se brzo reflektira. Pretpostavlja se da te ledene čestice koje izbacuje Enkelad dolaze iz spremnika tekuće vode koji se nalaze ispod površine, što vodi do pretpostavke da unutar mjeseca može biti skrivenog života. U tom bi slučaju ti oblici života na ledenim česticama mogli napustiti Enkelad, a taj bi pretpostavljeni život već mogao doseći druge gostoljubive mjesece oko Saturna, kao što je Titan", kaže Joe Burns s Cornella, koji je sudjelovao u Verbiscerinoj studiji.

BAZILIKA sv. PETRA
MICHELANGELOVA SOBA U VATIKANU

Michelangelo je posljednjih 17 godina života živio u malenoj sobi u bazilici svetoga Petra, objavio je talijanski list La Repubblica. Članak se poziva na nedavno otkriveni račun iz ožujka 1557. godine prema kojemu je jednom bravaru plaćeno 10 škuda za izradu ključa "za sobu u bazilici sv. Petra u kojoj živi majstor Michelangelo". Povjesničari su oduvijek nagađali da je veliki renesansni umjetnik proveo svoje posljednje godine unutar Vatikana. No, ovo je prvi put da je otkriven dokaz za njihovu teoriju, kao i za točnu lokaciju njegova boravka.

Ta je soba danas knjižnica u sklopu povijesnog arhiva, smještena iza kupole crkve. Njome se služe istraživači različitih struka i popularno je nazivaju "Michelangelova soba". Vjeruje se da je Michelangelo ondje živio od siječnja 1547. do smrti 18. veljače 1564. godine, dok je bazilika još bila u izgradnji. Veliki majstor je između 1534. i 1541. godine radio na slavnoj fresci Posljednji sud u Sikstinskoj kapeli…