Kultivator



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune











Stranica obnovljena:
8. ožujka, 2007.

01 / Kultivator
Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
7. ožujka, 2007.

kult_01_ele_knjige_120.jpg

* DRUŠTVO za promicanje književnosti na novim medijima (DPKM) objavilo je na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige" novi naslov: zbornik tekstova "Primitivistička kritika civilizacije". Izbor i prijevod tekstova potpisuje Robert Posavec, a knjiga je dostupna isključivo u elektroničkom obliku. Primitivizam je već nekoliko posljednjih godina prisutan na teorijsko-aktivističkoj sceni. Na teorijskoj sceni mahom zbog radova američkog primitivista Johna Zerzana, dok je na aktivističkoj ponajprije prepoznatljiv po radikalnim poduhvatima prvenstveno raznih samoniklih ekoloških grupa.

Zbornik "Primitivistička kritika civilizacije" donosi radove s područja antropologije, zatim radove s područja duboke ekologije, ekološke kritike, ekonomske kritike i vizionarsko-poetske radove. Namjera ovakvog odabira tekstova jest predstaviti primitivizam kao misao koja izvire iz antropoloških istraživanja i studija, a koja se upotpunjuje ekonomskom i ekološkom kritikom suvremenih oblika življenja.

Zbornik "Primitivistička kritika civilizacije" sadrži sljedeće tekstove: Richard Heinberg: "Primitivistička kritika civilizacije", Mark Nathan Cohen: "Zdravlje i razvoj civilizacije", Emily A. Schultz & Robert H. Lavenda: "Posljedice pripitomljenja i sedentarnosti", Chellis Glendinning: "Prakse zajedničke kulturama temeljenim na skladnom odnosu s prirodom", Stanley Diamond: "Odlike primitivnog", Clive Ponting: "Pouke Uskrsnog otoka", William H. Koetke: "Posljednje carstvo: kolaps civilizacije i sjeme budućnosti", David Watson: "Rasuta civilizacija", Fredy Perlman: "Reprodukcija svakodnevnog života", Jerry Mander: "Tablica inherentnih razlika".

kult_02_san_actun_120.jpg

* DVOJICA ronioca otkrila su na meksičkom poluotoku Yucatanu najdužu podzemnu rijeku na svijetu do sada, objavio je meksički dnevnik La Jornada. Rijeka je otkrivena u siječnju nedaleko od arheološkog lokaliteta Tulum, južno od Cancuna, kada su njemački i engleski ronioci Robbie Schmittner i Steve Boagarts povezali dvije rijeke za koje se do tada smatralo da su neovisne. Ukupna dužina rijeke je 153,6 kilometara, a najveća dubina 72 metra. Rijeka je nazvana Sac Actun, prema majanskom nazivu za veći od dvaju rukavaca.

moskva_kult_3_120.jpg

* GRADONAČELNIK Moskve Jurij Lužkov pokrenuo je kampanju koja se intelektualcima u ruskoj prijestolnici sigurno sviđa: knjižnicama, knjižarama i književnim kafeima zamijenit će desetke kockarnica koje cvatu u gradu. Energični Lužkov često je govorio protiv mjesta za igre na sreću koja su poput gljiva izrasla u Moskvi upravo za njegove uprave. "U gradu ih ima oko 2000, a novim zakonom (koji broj mjesta na kojima se u Rusiji može slobodno kockati smanjuje na četiri) morat će se sve zatvoriti. Zašto na njihovom mjestu ne bi otvorili književne centre?", predložio je gradonačelnik gradskoj skupštini. Po dnevniku Vremja Novosti u Rusiji, zemlji koja je u svijetu imala najvišu stopu pismenosti i broj čitatelja, ljubitelji knjige postali su manjina, 26 posto stanovništva, što je ispod svjetskog prosjeka.

U Moskvi jedna knjižara dolazi na 30.000 stanovnika, što je dvostruko manje nego u Pragu. Smanjuje se i broj obitelji koje kod djece njeguju ljubav za književnost (u SSSR-u ih je bilo 70 posto dok ih je danas 6 posto), a pada i kvaliteta izabranih djela. Ti podaci zabrinjavaju Lužkova ne samo kao gradonačelnika i ruskog građanina, nego i kao autora. Gradonačelnik bi idućih dana trebao predstaviti svoje filozofsko djelo o ljubavi, nakon što je već napisao memoare i ekonomski esej o tranziciji prema kapitalizmu…

kult_04_austen_80.jpg

* ANKETA provedena među britanskom publikom pokazala je da je roman "Ponos i predrasude" Jane Austen knjiga bez koje Britanci ne mogu. Slijede ga "Gospodar prstenova" J.R.R. Tolkiena i "Jane Eyre" Charlotte Brönte. Ostatak ljestvice zauzeo je serijal o Harryju Potteru, "Ubiti pticu rugalicu" Harper Lee, Biblija, "Orkanski visovi" Emily Brönte, "1984" Georgea Orwella, "His Dark Materias" Philipa Pullmana i "Velika očekivanja" Charlesa Dickensa. Rezultati ankete ukazali su na potrebu uvrštavanja klasika na popise školske lektire. "Ovih deset knjiga karakterizira neprolazna kvaliteta pa nije nimalo neobično da su ovi naslovi redovito na svim popisima najomiljenijih. Važno je i to što se čitatelji s njima susreću već u školi", rekla je Sue Horner, jedna od sudionica projekta. Slična prošlogodišnja anketa pokazala je da su "Ponos i predrasude" Jane Austen Britancima ujedno i omiljena knjiga sa sretnim završetkom.

kult_05_picasso_80.jpg

* NAJMANJE dvije slike Pabla Picassa, koje zajedno vrijede oko 50 milijuna eura, ukradene su iz stana njegove unuke Diane Widmaier-Picasso u Parizu. Potvrđeno je da su nestali portreti Picassove kćeri Maye ("Maya s lutkom") i supruge Jacqueline Roque. Policija je objavila da su slike ukradene u noći s ponedjeljka na utorak, ali nisu utvrđeni tragovi provale. Krađu istražuje pariški Odjel za organizirani kriminal. Maya Picasso, portretirana na jednoj od ukradenih slika, Picassova je druga kći rođena dok je bio u vezi s Marie-Therese Walter. Maya je ujedno majka gospođe Widmaier-Picasso iz čijeg su stana slike ukradene. Djela Pabla Picassa nalaze se već godinama na listi najvrednijih umjetnina i, prema tome, na listi najpoželjnijih. Međutim, stručnjaci tvrde da se njihova krađa ne isplati. "Ovo je još jedan hrabar pothvat kradljivaca umjetnina. Međutim, ukradene slike nemoguće je prodati na otvorenom tržištu", rekao je Charles Dupplin, stručnjak za umjetnine osiguravatelja Hiscox.

________________________________

SLIKARSTVO
KOD SPIELBERGA UKRADENI ROCKWELL

rockwell_kult_okvir_1_200.jpg

"Russian Schoolroom", ulje na platnu cijenjenog newyorškog slikara i ilustratora, preteče hiperrealizma, prepoznatljivog po jedinstvenom "narativnom" stilu, Normana Rockwella, koje je prije gotovo tri desetljeća ukradeno iz jedne galerije u predgrađu St. Louisa, pronađeno je, ni više ni manje nego u umjetničkoj kolekciji - Stevena Spielberga, izvijestio je FBI. Spielberg je sliku kupio 1989. godine od ovlaštenog trgovca umjetninama, no nije znao da je ukradena, sve dok njegovo osoblje fotografiju slike nije pronašlo prošli tjedan na FBI-jevu popisu ukradenih umjetničkih djela.

Nakon što su Spielbergovi zaposlenici prijavili da slavni redatelj u kolekciji ima spomenutu sliku, stručnjak za umjetnost iz Huntington Library, Art Collections and Botanical Gardens iz San Marina, u prisutnosti je agenta FBI-ja prostudirao djelo, potvrdivši njegovu autentičnost. Vrijednost slike procjenjuje se na oko 700.000 dolara. Spielberg surađuje s FBI-jem te će slika ostati u njegovoj kolekciji dok se ne ustanovi kakva će joj biti daljnja sudbina, stoji u priopćenju američke službe. Slika prikazuje skupinu djece u učionici pokraj biste tadašnjeg komunističkog vođe Vladimira Lenjina.


PERU
NAJSTARIJI OPSERVATORIJ

kult_sunca_kult_okvir_2_150.jpg

Na obalnom području Perua otkriven je vjerojatno najstariji solarni opservatorij u Amerikama - obredno mjesto daje dokaze da su u Južnoj Americi prije 2300 godina uspješno djelovali razrađeni "kultovi Sunca". Riječ je o ruševinama peruanskog nalazišta Chankillo, koje je opasano zidinama. Prije se mislilo da su dio utvrde, ritualnog središta ili utvrđenog hrama, no istraživači sada tvrde da je središnji dio ruševina najvjerojatnije bio korišten kao Sunčev opservatorij. Unutar Chankilla se 13 jednako udaljenih četverokutnih tornjeva proteže hrptom od 300 metara, te, gledani s određenih mjesta, stvaraju umjetni obzor. Sa svake strane hrpta nalaze se ostaci opservatorija, istočnog i zapadnog, za koje znanstvenici kažu da su služili promatranju izlaska i zalaska Sunca između tornjeva...

"Po svemu sudeći, dolazak na točke promatranja bio je najstrože zabranjen", tvrde autori u tekstu objavljenom u magazinu Science. "Pojedinci sa statusom koji im je omogućavao pristup točkama promatranja i izvođenju rituala imali su moć upravljanja vremenom, ideologijom i obredima koji su povezivali društvo", pišu znanstvenici.


MISIJA SVEMIRSKE LETJELICE "CASSINI"
NEVIĐENI SATURN

saturn_kult_okvir_3_150.jpg

NASA-ina sonda/letjelica Cassini poslala je na Zemlju do sada neviđene slike Saturna i njegovih začudnih prstenova: fotografije su snimljene s pozicije iznad i ispod famoznih Saturnovih prstenova. "Konačno smo dobili pogled i fotografije s položaja koje smo čekali godinama", izjavio je dr. Carolyn Porco, Cassinijev foto-stručnjak sa Space Science Institute u Boulderu. "'Cassini' je plovio visoko iznad Saturna i gledao prstenove kako se ispod prostiru poput gigantskoga, bakarnoga medaljona – ta je perspektiva zbilja nalik istraživanju nekog stranog svijeta, do sada neviđenog. Od toga Saturnova svijeta toliko zastaje dah da vas gotovo zahvati vrtoglavica." Inače, misija "Cassini-Huygens" zajednički je projekt NASA-e, Europske svemirske agencije i svemirske agencije Italije.


SVEMIR
ČEKA NAS TITANOVA SUDBINA?

titan_kult_okvir_4_150.jpg

Što nam najveći Saturnov mjesec može reći o budućnosti našeg planeta? Puno. Prema podacima i promatranjima sonde Cassini-Huygens, postoje sličnosti između evolucije Zemlje i geologije te klime na Titanu. Za tijelo koje je udaljeno više od milijardu kilometara, Titan ima zapanjujuće mnogo zajedničkog sa Zemljom. Njegovom atmosferom, oko četiri puta gušćom i 10 puta debljom od Zemljine, dominira dušik, baš kao i našom. Umjesto vodene pare kao jedne od atmosferskih komponenti, Titan ima metan, koji se ponaša baš kao vodena para u Zemljinom zraku. Titan ima i vremenske prilike.

Moguće je da je Titan nekoć imao puno više metana na površini, možda čak i čitave oceane, jer je proces nazvan kriovulkanizam "gurao" velike količine tekućeg metana, amonijaka i vodenog leda prema površini. No, kako je metan polako isparavao, Sunčevo ultraljubičasto zračenje počelo ga je razarati, oslobađajući vodik i tako mu priječiti ponovni nastanak. "Ista sudbina očekuje Zemljinu klimu", kaže Jonathan Lunine iz Cassinijeva tima, tvrdeći da će kroz nekih 500 milijuna godina, kako će se povećavati Sunčev sjaj, UV–zračenje razarati sve više vodene pare u našoj atmosferi.
 
"Na kraju će", kaže Lunine, "zemaljski krajolik početi nalikovati onome na Titanu, s raštrkanim jezerima samo uz polove i isušenim tlom posvuda drugdje". "Čak će i prije", kaže, "zbog povećanja ultraljubičastog zračenja Zemlja doživljavati sve duže suše prekidane teškim pljuskovima".


________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA

br_1120_150.jpg