* NADVOJVODA Dominic Habsburški, jedan od nasljednika nekadašnje monarhije, stavio je na prodaju "Drakulin dvorac" u Transilvaniji. Srednjovjekovni dvorac Bran, koji se uzdiže nad liticama iznad rumunjskog grada Brasova, poznata je turistička atrakcija zbog povezanosti s knezom Vladom "Nabijačem na kolac", rumunjskim velmožom iz 15. stoljeća čija je okrutnost inspirirala Brama Stokera za roman "Drakula", objavljen 1897. Prema legendi, surovi Vlad, koji je nadimak dobio prema načinu na koji je mučio neprijatelje, proveo je jednu noć u tom dvorcu, izgrađenom u 14. stoljeću kao utvrda protiv nadirućih Osmanlija. Rumunjska kraljevska obitelj u dvorac se preselila dvadesetih godina prošlog stoljeća i u njemu živjela do 1948. kad ga je komunistički režim konfiscirao od princeze Ileane.

Nakon restauracije 80-ih godina prošlog stoljeća i pada komunističke vladavine, postao je popularan kao "Drakulin dvorac". U svibnju 2006. vraćen je sinu princeze Ileane, newyorškom arhitektu Dominicu Habsburgu (69) koji je obećao da će ga držati kao muzej do 2009., ali ga je odmah ponudio na otkup Rumunjskoj za 80 milijuna dolara. Ta je ponuda odbijena i u ponedjeljak ga je ponudio na prodaju "pravom kupcu pod pravim uvjetima", rekao je Michael Gardner, izvršni direktor Baytree Capitala, tvrtke koja zastupa nadvojvodu. "Habzburzi se ne bave vođenjem muzeja", dodao je. Prema njegovim predviđanjima, dvorac će postići cijenu višu od 135 milijuna dolara, ali je naglasio kako će biti prodan samo kupcu koji će se "prema dvorcu i njegovoj povijesti odnositi s potrebnim poštovanjem".
 

* UMJETNIK iz Hong Konga pobijedio je na natječaju International Manga Award te osvojio nagradu za mangu u kategoriji crtača stripova iz inozemstva. Lee Chi Ching, autor stripa Sun Zi's Tactics, pobijedio je u konkurenciji koju je činilo 145 crtača iz 26 zemalja. Njegova serija povijesnih stripova koji su izlazili od 1995. do 2000. godine na kineskom prevedena je na mnoštvo jezika, ističe se u priopćenju nagrade. Međunarodna nagrada za mangu (International Manga Award), koju je ministar vanjskih poslova Japana Taro Aso, ljubitelj stripa, nazvao Nobelovom nagradom za mangu, osmišljena je prošle godine s ciljem da se zemlja predstavi i pomoću popularne kulture. Nagrada se dodjeljuje inozemnim crtačima stripa čiji rad najviše pridonosi širenju popularnosti mangi.
 

* MISTERIJ koji obavija kraj serijala o Harryju Potteru produbljen je kada je prije nekoliko dana računalni haker objavio informacije za koje tvrdi da su ključni detalji posljednje knjige o malom čarobnjaku. Lord Voldemort ubio je Hermionu, a Hagrida je ubio profesor Snape u pokušaju da zaštiti Rona i Hermionu. Tako barem tvrdi haker koji je navodni završetak Harryja Pottera objavio na internetu. Haker koji se naziva "Gabrijel" tvrdi da je provalio u računalo jednog od zaposlenika Bloomsbury Publishing Plc, izdavača zadnje knjige, "Harry Potter and the Deathy Hallows" i ukrao digitalni primjerak knjige čiji se izlazak očekuje 21. srpnja. Gabrijel je objavio informacije na internetskoj stranici InSecure.org…
 

* USPJEŠNI tragač za novim planetima, koji je samo prošle godine otkrio 28 svjetova koji kruže oko drugih zvijezda, kaže da je Sunčev sustav daleko od jedinstvenog te da mogu postojati milijarde nastanjivih planeta. Naime, posljednja otkrića povećala su broj poznatih egzoplaneta, planeta izvan Sunčevog sustava, na 236, izjavili su znanstvenici na sastanku Američke astronomske udruge u Honoluluu. "Počinjemo uviđati da naš dom nije rijetkost u svemiru", rekao je Geoffrey Marcy, profesor astronomije s Berkleyja i voditelj tima. "Lako nam je otkriti velike planete poput Jupitera ili Saturna koji kruže oko drugih zvijezda, na sličnim udaljenostima kao što je udaljenost Jupitera ili Saturna od Sunca, i to je uobičajena struktura planetarnih sustava", rekao je Marcy. Iako astronomi za sada ne mogu vidjeti planete veličine Zemlje, nove im tehnike omogućuju da otkrivaju sve manje planete.
 
Četiri od otkrivenih sustava imaju veći broj planeta, kao Zemlja sa svojim Suncem, osam planeta i manjih orbitnih objekata. "Otkrivamo da većina zvijezda nema samo jedan planet, nego kada pronađemo jedan, tu je odmah i drugi, pa treći i četvrti", dodao je. "Najviše nas je zaintrigirao planet koji smo otkrili prije tri godine", rekao je Marcy. "Planet veličine Neptuna kruži oko zvijezde Gliese 436 i čini se da je pokriven vodom. Iako je stjenovit, voda na njemu je u kemijskom stanju koje nije nalik onome na Zemlji zbog toga jer na planetu vladaju strahoviti tlakovi. Početkom mjeseca su švicarski i belgijski istraživači snimili zvijezdu kad se taj planet našao između nje i Zemlje. Slabašna promjena u svjetlosti zvijezde dala im je podatke o promjeru planeta i njegovoj gustoći.
 
"S gustoćom od dva grama po kubičnom centimetru, što je dvostruko od gustoće vode, mogao bi imati 50 posto stijene i 50 posto vode, te, vjerojatno, male količine vodika i helija", rekao je Marcy. "Sada smo vrlo sigurni da ima stjenovitu jezgru i divovski, debeli vodeni omotač", dodao je. "Zato smo skakali od sreće. Prvi smo put uspjeli odrediti strukturu jednog od esktrasolarnih planeta. Stjenovit je poput Zemlje i ima gomilu vode, koje je elementarni sastojak života." "Gotovo smo sigurni da se to neprestano događa", kaže Marcy. "Znanstvenici su desetljećima teoretizirali o toj mogućnosti, ali do sada nije bilo dokaza za koji bismo se mogli uhvatiti." "Naša Mliječna staza ima 200 milijardi zvijezda. Procjenjujemo da 10 posto njih možda ima planete koje su nastanjivi", rekao je Marcy.

________________________________

WIEN MUSEUM: IZLOŽBA O "MRAČNIM I SKROVITIM" ZONAMA VELEGRADOVA KONCEM 19. I POČETKOM 20. STOLJEĆA
OTKRIVANJE BIJEDE

Silovit uzlet urbanizacije, žalosni uvjeti stanovanja, te strah od boleština i socijalnih nemira rezultirali su potkraj 19. stoljeća pojačanim interesom za "mračne i skrovite" zone velegradova, isprva u Londonu i Parizu, a potom i New Yorku i Berlinu. Slikari i književnici, istraživači i reporteri, nastojali su, nerijetko pod krinkom sirotinjske odjeće, drastičnosti bijede dati jezični ili slikovni izraz, prodirući poput pustolovnih istraživača dalekih krajeva duboko u mrak i memlu gradskih podzemlja. Novonastali masovni mediji pronašli su tamo neiscrpnu riznicu jezivih priča, kojima su mogli puniti svoje stupce i naslovnice.

Od početka 20. stoljeća u prvi plan stupa politička dimenzija, a s njom i zahtjevi za radikalnom promjenom socijalnih odnosa. Pitanje mogućnosti prikazivanja bijede na razmeđu sućuti i voajerizma, koje do danas nije izgubilo na aktualnosti, tema je izložbe "Na dnu. Otkrivanje bijede – Beč, Berlin, London, Pariz, New York", koja od 14. lipnja do 28. listopada dominira programom bečkog muzeja "Wien Museum".
 
Središnji tematski ciklus izložbe poznata je reportaža bečkog novinara Emila Klägera, koji je 1904. zajedno s fotografom Hermannom Draweom istraživao "bečke četvrti bijede i zločina". Šokantne fotografije beskućnika nastanjenih u kanalizacijskoj mreži zabilježile su tada, u sklopu serije javnih predavanja, rekordan broj posjetitelja. Nadalje, među eksponatima izložbe mogu se pronaći grafički ciklusi Käthe Kollwitz i Heinricha Zillea, dokumentacije o stambenoj situaciji u Berlinu, ali i reportaže o bijedi bečkih Židova ili pak 1890. objavljena foto-dokumentacija o socijalnim otpadnicima iz pera newyorškog policijskog reportera danskog podrijetla Jacoba A. Riisa.
 

Dvojica austrijskih "istraživača bijede" i sami su imali međunarodne uzore, koji u koncepciji izložbe igraju bitnu ulogu. Zanimanje javnosti za siromaštvo u velegradu, što su ga razbuktale velike epidemije kolere u Londonu 1831./32., ostalo je do 20. stoljeća u tijesnoj vezi s masovnim medijima, od kolportažnog romana i romana u nastavnicima, preko ilustriranog tiska, do javnih predavanja, fotografije i filma. U umjetničkom smislu prvi vrhunac na tom području svakako je bio roman "Oliver Twist" Charlesa Dickensa, koji je, opremljen satiričkim ilustracijama George Cruikshanka, od 1837. izlazio u mjesečnim nastavcima, pozivajući se u svojim prikazima nižih slojeva londonskog društva na "strogu, golu istinu"…
 
Izložbu zaokružuju intrigantne "Ilustracije rata i revolucije" austrijskog marksista Brune Freia, koji je, prema vlastitom iskazu, svojim fotografskim svjedočanstvima o uvjetima stanovanja u Beču nakon sloma Austro-Ugarske želio "prodrmati građane koji o svemu tome ništa ne slute". (B. Perić)

MEĐUNARODNA EKSPEDICIJA NA ARKTIK
TAJNE GREBENA GAKKEL

Međunarodni tim stručnjaka iz Oceanografskog instituta Woods Hole 1. je srpnja krenuo u ekspediciju na Arktik u potrazi za podmorskim staništima barem 26 milijuna godina odvojenima od ostalih ekosustava. Tim od 30 istraživača krenuo je iz Longyearbyena u norveškom arhipelagu Svalbardu prema grebenu Gakkel koji odvaja Sjevernoameričku i Euroazijsku tektonsku ploču ispod Arktičkog oceana. Putovat će 108 metara dugim ledolomcem Oden i u 40 dana doći do geografskog Sjevernog pola. Budući da se većinom uređaja koje bi istraživači normalno koristili u proučavanju dubokomorskih staništa i organizama (poput podmornice Alvin) ne može sigurno upravljati u arktičkom ledu, razvijena su tri potpuno nova vozila.
 
Greben Gekkel nalazi se 1800 km sjeverno od grenlandskog grada Siberie. Radi se o najdubljem oceanskom grebenu, dubine od 3 do 5 km ispod ledene kape. Također, Gakkel se širi najsporije od svih granica dvaju tektonskih ploča na Zemlji. Pomiče se tek oko jedan centimetar godišnje, 20 puta sporije od većine grebena. Iako su isprva mislili da je greben Gekkal geološki prehladan, posljednje istraživanje 2001. otkrilo je znakove hidrotermalnih izvora, što otvara mogućnost postojanja podmorskog života. Ukoliko je ta pretpostavka točna, na pragu smo otkrića potpuno novih vrsta organizama koji su se razvijali u izolaciji od ostalih ekosustava, budući da je već poznato kako je fauna arktičkog podmorja izvan gore navedenih izvora 70 posto drugačija od ostalih diljem svijeta.

SVEMIR
HERKUL: DVIJE SUPERNOVE

U razmaku od samo dva tjedna - kako prenosi portal Index - u istoj galaksiji u sazviježđu Herkula zabilježene su dvije supernove. To je prvi put da su astronomi primijetili dvije snažne eksplozije zvijezda u istoj galaksiji u tako kratkom periodu. Galaksija poznata pod imenom MCG +05-43-16 udaljena je od Zemlje 380 milijuna svjetlosnih godina, i do ove godine u njoj nije primijećena niti jedna supernova. Što je još zanimljivije, dvije zabilježene eksplozije zvijezda drugačijeg su tipa. Supernova 2007ck je tzv. tip  II koji nastaje kada jezgra zvijezde ostane bez nuklearnog goriva i uruši se pod gravitacijskom silom te pritom stvara udarni val koji zvijezdu razara na komadiće. Supernova 2007co, pak, je bitno drugačijeg tipa Ia - nastaje kada obližnji bijeli patuljak skupi toliko materijala sa zvijezde pratioca da eksplodira poput ogromne atomske bombe.
 
Simultana pojava dvije supernove u jednoj galaksiji iznimno je rijedak događaj, no ipak je čista slučajnost i, izgleda, ne ukazuje na neki poseban problem u galaksiji MCG +05-43-16. Budući da su te dvije supernove međusobno jedna od druge udaljene više desetaka tisuća svjetlosnih godina, i zbog činjenice da je brzina svjetlosti ograničena, moglo bi se raditi o događajima koji su se u galaksiji dogodili u razmaku od nekoliko tisuća godina...