Film



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi


Picaškandal

International

Feral Tromblon


Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film


Virtual Tribune











Stranica obnovljena:
5. srpnja, 2007.

01 / Film
Dragan JURAK: FILM
4. srpnja, 2007.

"OSLIKANI VEO" JOHNA CURRANA

ZASTARJELI BRAK

obojeni_120.jpg

Žena muškarca najčešće ne voli zbog njegovih vrlina, kaže Kitty svom suprugu. Gospodin Fane je liječnik koji je sa svojom mladom suprugom došao u Kinu dvadesetih godina prošlog stoljeća. U braku se nisu našli. Niti u seksu. Kad je liječnik suprugu uhvatio u preljubu s lokalnim kolonijalnim švalerom dao joj je ultimatum: ili javni razvod ili kazna za preljub – zajednički odlazak u unutrašnjost Kine gdje je izbila epidemija kolere. Suprug ovako razmišlja. Interpretiram: ili ćemo umrijeti od kolere ili ćemo nekako preživjeti. Ako preživimo, možda ću je svojim vrlinama – snagom, dobrotom, odlučnošću, strogošću, misionarskom predanošću – natjerati da dođe pameti, i da me zavoli.

"Oslikani veo", ekranizacija W. Somerset Maughamova romana, jedan je od starijih projekata. Scenarist "Philadelphije" Ron Nyswaner još se sredinom devedesetih oduševio Maughamovim romanom. Prava su otkupljena, scenarij je napisan, no produkcija nije započela. Projekt se pomakao s mrtve točke kada je Nyswaner 1999. poslao scenarij Edwardu Nortonu. Kultni glumac ("Klub boraca") pridružio se grupici Maughamovih entuzijasta. Norton je u glavnoj ženskoj ulozi želio vidjeti Naomi Watts. Ona je u to vrijeme snimala "King Konga" tako da je produkcija ponovo stavljena na čekanje. Naposljetku, snimanje je započelo početkom 2005. Norton je za redatelja izabrao relativno nepoznatog redatelja Johna Currana ("Praise"), on i Naomi Watts preuzeli su ulogu producenata, i nakon više od deset godina "Oslikani veo" je krenuo u realizaciju.
 
Filmovi koji ovako dugo nastaju, rađaju se pod posebnom zvijezdom: ili ispadnu bolni promašaji ili velika djela. "Oslikani veo" je daleko i od jednog i od drugog. Njegove mane uočljive su kao i vrline. Film je dojmljiv, ali ponešto staromodan i u tekstu i u režiji. Vrline patera familiasa iz vremena Maughama, nisu iste kao i danas. "Oslikani veo" sugerira da je seksualno i emocionalno u braku drugorazredno: žena sreću treba tražiti u snazi i pravednosti svog supruga. Takav patrijarhalni sustav bračnih vrijednosti danas je u najmanju ruku zastario.

"9. SATNIJA" FJODORA BONDARČUKA

DO POSLJEDNJEG PUTINA

9_satnija_150.jpg

Afganistanski rat na filmu je ostao najpoznatiji po "Rambu". Treći nastavak vojnih pobjeda republikanske ikone osamdesetih, u kojem Sly Stallone zajedno s Osamom bin Ladenom (mudžahedinom kojeg je američka vanjska politika zvala "Afghan freedom fighterom") vodi rat protiv Rusa, danas je opće mjesto pop kulture 80-ih. Ali i opće mjesto američke vanjske politike i njenog meandriranja. Rambo je imao primat na filmske slike rata u Afganistanu. On je bio njegov CNN, kanal kroz koji je desetogodišnji sukob izlazio i završavao na filmskim platnima, piratskim VHS kazetama, i majicama s Rambovim likom. Tako je još i danas. Rambo se čak pojavljuje i u "9. satniji", ruskom filmu o posljednjoj godini rata u Afganistanu. Obučen je u mudžahedinske halje. Oko vrata nosi Arafatovu maramu. Nešto je mršaviji. No to su njegove Ray Ban sunčane naočale. To je njegova frizura – to je lik afganistanskog Che Guevare.

Rambo – odnosno, neki mudžahedinski borac koji oponaša svog hollywoodskog heroja i saveznika – predvodi napad na sovjetsko planinsko uporište uz pakistansku granicu, na nadmorskoj visini od 3234 metra. "9. satnija" se temelji na istinitoj priči o bitki koju su sovjetski padobranci vodili između 7. i 10. siječnja 1988. protiv nadmoćnih mudžahedinskih snaga. U filmu ta je bitka antidatirana i prebačena godinu dana kasnije. Rat je već završio. No zbog prekinute radioveze nitko to ne zna. U "oproštajnoj" bitki Crvena armija borit će se do posljednjeg daha: sugerirajući novu imperijalnu zoru koja će ponovo svanuti. U ruskoj filmskoj verziji Rambo neće biti taj koji će posljednji ostati na bojištu, uprljan krvlju, barutom, naftom i zemljom, arlaučući pobjedonosno raširenih ruku. U filmu Fjodora Bondarčuka posljednji će na bojištu ostati ruski Crvenoarmejac.
 
Ako je Fjodor Bondarčuk nešto naslijedio od oca Sergeja ("Rat i mir"), onda je to prije svega nasljedni položaj državnog redatelja ratnih spektakala. Film je složen prema hollywoodskim šablonama (s dodatkom ruskog mačizma i patetike). No "9. satnija" je "antihollywoodski" film, filmska propaganda nove samosvijesti putinovske Rusije. Film u kojem Rusija pobjeđuje u ratu koji je izgubila, a Rambo (antiruski Hektor) ostaje mrtav ležati na bojnom polju.

________________________________

________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA

br_1135_150.jpg