* APSTRAKTNA slika Uzdignuće IV, koju je 1938. naslikao češki slikar František Kupka, u Pragu je prodana za 802.000 eura, što je rekordni iznos postignut na aukcijama u Češkoj. Prodaju s početnom cijenom od 12 milijuna kruna (436.000 eura) obilježila je stanovita napetost, jer se za to ulje na platnu zanimalo četvero kupaca u dvorani i još troje koji su se natjecali telefonom. Najveće djelo iz razdoblja "čiste apstrakcije" Františeka Kupke (1871.-1957.), Uzdignuće IV na koncu je za 22,1 milijun kruna pripalo mlađoj ženi s crnim naočalama, češkoj državljanki čiji identitet nije objavljen, priopćila je aukcijska kuća 1.Art Consulting.

Cijena ove slike veličine 60 x 66 centimetara uvelike premašuje rekordnu svotu od 13,4 milijuna kruna (486.000 eura) koju je u svibnju postigla druga Kupkina slika pod nazivom Apstraktna kompozicija. Kupka, rođen u Opočnu u središtu sadašnje Republike Češke, doselio se u Pariz 1896. godine, gdje je 1911. postao začetnik apstraktne umjetnosti koja je ujedno bila simbolična, lirska i geometrijska. Kupka, autor prve apstraktne slike izložene u Francuskoj (Amorfa ili dvobojna fuga) i prve apstraktne slike koju je kupio Državni muzej suvremene umjetnosti (Vertikalni planovi I), umro je u Puteauxu pokraj Pariza 1957.
 

* NJEMAČKI muzej moderne književnosti dobio je Stirlingovu nagradu, najprestižniju britansku nagradu za arhitekturu. Muzej koji su osmislili arhitekti iz ureda Davida Chipperfielda otvoren je prošle godine u Marbachu, na jugozapadu Njemačke. U njemu je, između ostaloga, izložena posmrtna maska Friedricha Nietzschea, kao i mnogi izvorni rukopisi: Kafkin "Proces" i "Berlin Alexanderplatz" Alfreda Doblina. Žiri koji dodjeljuje nagradu opisao je zgradu muzeja, a riječ je o modernoj građevini od betona, kamena i drva, kao "istovremeno bogatu i suzdržanu". Žiri, također, hvali arhitekte zbog stila uz razmjerno mali budžet od nekih 12 milijuna eura, a zgradu opisuje kao "malu Akropolu" nad dolinom rijeke Neckar.
 

* BRITANSKI Times nastavio je sa svojim popularnim izborima 50 najboljih/najgorih, a ovoga su puta na red došli najbolji nogometni dresovi. U tom je izboru kockasti dres “vatrenih” sa Svjetskog prvenstva u Francuskoj zauzeo 32. mjesto. Novinar britanskog Timesa u izbor je uvrstio 50 najboljih klupskih i reprezentativnih dresova kroz nogometnu povijest. Prvo je mjesto tako zauzeo dres Brazila sa Svjetskog prvenstva 1970., zatim Real Madrida iz 60-ih godina, Italije iz 1970., nizozemski dres u razdoblju 1974.-1978., i dres Liverpoola iz 60-ih godina. U top 10 nalaze se još i Ajax, Newcastle iz 1969., Celtic iz 1967., Wolverhampton i engleska reprezentacija iz 1966. godine. Opis koji stoji u obrazloženju 32. mjesta za dres hrvatske reprezentacije kratak je i jasan: "Izgled kockaste zastave kasnije je kopirao Leyton Orient, ali oni nisu imali Prosinečkog ni Šukera."
 

* AKCIJOM "Budite kumovi ugroženim riječima" bečki pisci pokušavaju zaštititi dijalektalne staroaustrijske riječi čije preživljavanje ugrožava dominacija književnog njemačkog jezika tzv. Hochdeutscha. Po uzoru na kumstva za ugrožene životinjske vrste, predstavnik udruge pisaca Robert Sedlaczek sada, kako je sam objavio, pokušava zajedno s Pučkim veleučilištem u Beču pronaći ljude koji bi se angažirali za opstanak austrijskih dijalektalizama koji potječu još iz doba Habsburgovaca. Čuvajmo svoj identitet, kaže Sedlaczek, braneći primjerice riječi poput "zemljane jabuke" (Erdaepfel) umjesto književno njemačkog Kartoffel za krumpir.
 
Lingvistički zaljubljenici ili jednostavno ljubitelji jezičnog bogatstva mogu tako njima omiljene dijalektalne izraze staviti na Sedlaczekov homepage ili preuzeti "kumstvo za riječi". To ništa ne košta, ali obvezuje na često korištenje dotične riječi u svakodnevnom govoru i pismu. Ovom akcijom, kako Sedlaczek naglašava, posebno bi želio i izliječiti i "jezični kompleks manje vrijednosti" od kojeg, kako kaže, Austrijanci tradicionalno pate u odnosu na Nijemce.
 

* GIGANTSKI pauk od prije nekoliko dana naselio je obalu rijeke Temze u Londonu - riječ je o skulpturi renomirane umjetnice Louise Bourgeois. Krakato stvorenje načinjeno je od bronce, čelika i mramora, a visoko je devet metara. Skulptura je nastala 1999. i nazvana je Maman, u čast umjetničine majke. Skulptura je smještena na otvorenom, ispred umjetničke galerije Tate Modern, u kojoj je – jedna verzija skulpture - već bila predstavljena, 2000. godine. “Pauk je oda mojoj majci”, kazala je 95-godišnja francuska umjetnica. “Moja majka je bila moja najbolja prijateljica. Kao i pauci i ona je bila tkalac.” Gigantski pauk Maman ispred galerije Tate, samo je mamac za izložbu od 200 umjetničkih djela Louise Bourgeois koja će se otvoriti 10. listopada i moći će se razgledati do 20. siječnja 2008. godine.
 
Mnogi Louise Bourgeois smatraju jednom od najvažnijih živućih umjetnica. Uvijek je bila predvodnica novih izuma u umjetnosti, istraživala je svoje ideje u slikarstvu, grafici, skulpturi, instalacijama i performansu, a koristila je različite medije, od drveta i kamena do lateksa i gume. Brončana skulptura pauka Maman dosad je izlagana u španjolskom Guggenheimu u Bilbau, zatim u Seulu u Samsung Museum of Artu, u Mori Art Centeru u Tokiju i u National Gallery of Canada u Ottawi.
 

* SA stranicama Kurana iz 8. stoljeća ili delikatnim slikama iz Irana dinastije Sefevida, pariški muzej Louvre nudi ove jeseni dah Orijenta postavljajući dvije izložbe posvećene islamskoj i perzijskoj umjetničkoj produkciji tijekom nekoliko stoljeća. “Pjev svijeta. Umjetnost Irana dinastije Sefevida 1501.-1736.” želi istražiti dva i pol stoljeća iranske umjetnosti, obožavane i imitirane, od otomanske Turske do Indije iz doba mogulske dinastije. "Islamska remek-djela iz muzeja Aga Khan" nudi, pak, presjek remek-djela islamskog svijeta u vlasništvu budućeg Aga Khan Museuma koji će se otvoriti 2011. u Torontu. Obje izložbe otvaraju se u petak, a završit će 7. siječnja 2008.
 
Izložba "Pjev svijeta" predstavlja 200 djela iz muzeja iz čitavog svijeta, među kojima one iz Teherana i Ispahana, umjetničke predmete od stakla i metala, keramike, tkanine i brojne slike rukopisa među kojima stranice Shah-Name (Knjige kraljeva). "Islamska remek-djela iz muzeja Aga Khan" predstavlja 80 djela iz zbirke budućeg muzeja u Torontu, koji će biti posvećen islamskoj umjetnosti.

________________________________

SVEMIR
RAĐANJE NOVE ZEMLJE?

NASA-in svemirski teleskop Spitzer otkrio je binarni zvjezdani sustav, u kojem astronomi očekuju razvitak stjenovitih planeta nalik Zemlji oko barem jedne od dviju zvijezda. Ugniježđena u središtu pojasa vruće guste prašine, Zemljina daleka rođakinja možda se rađa na udaljenosti od 424 svjetlosne godine od našeg planeta, u sustavu nazvanom HD 113766. "Taj zvjezdani sustav star je od 10 do 16 milijuna godina i još je u 'ranoj mladosti', što je pravo vrijeme za nastanak planeta sličnog Zemlji", misli Carey Lisse, istraživač u Laboratoriju primijenjene fizike Sveučilišta John Hopkins.

Svijetle točke na slici predstavljaju dvije zvijezde, a smeđi prsten materijala koji kruži oko središnje zvijezde predstavlja ogromni pojas prašine, koji je 100 puta veći od našeg pojasa asteroida, a koji je dovoljan za tvorbu planeta veličine Marsa ili čak i većeg. Stjenoviti materijal u pojasu predstavlja rane faze u formiranju planeta, kada se čestice prašine sljubljuju kako bi stvorile stijene, koje se sudaraju i tvore veća stjenovita tijela. Prsten čine, pak, kameniti amalgami nalik onima iz Zemljine kore i metalni sulfidi poput onih u središtu Zemlje.
 
Pojas je smješten u sredini nastanjive zone sustava, ili u području oko zvijezde u kojem bi mogla postojati voda u tekućem obliku, samim tim i život, na bilo kojem stjenovitom planetu koji bi mogao nastati u kasnijem razvoju sustava. Zemlja je smještena u sredini nastanjive zone Sunčevog sustava. Vanjski bijeli prsten predstavlja koncentraciju ledene prašine, kakve također ima u našem sustavu. Taj se materijal nalazi na poziciji na kojoj se u Sunčevom sustavu nalazi asteroidni pojas, ali u odnosu na unutrašnji prsten sadrži tek oko jedne šestine materijala. Astronomi kažu da iz Spitzerovih promatranja nije jasno događa li se što u tom ledenom prstenu, ali vjeruju da bi kasnije mogao postati izvor vode za planete koji će nastati iz unutrašnjeg vrelog prstena.
 
"Trebat će vjerojatno još sto milijuna godina da bi se završilo stvaranje tog planeta, a zacijelo još milijarda da se jave prvi znaci života, poput alga", protumačio je Lisse.

POLJSKA
ODLIKOVANJE SPASITELJU "PIJANISTA"

Poljski predsjednik odlikovat će njemačkog časnika koji je spasio život Wladyslawu Szpilmanu, poljskom Židovu o kojemu je Roman Polanski snimio nagrađivani film Pijanist. "Kapetan Wilm Hosenfeld, koji je umro u deportacijskom logoru Sovjetskog Saveza 1952. godine, dobit će priznanje posthumno, 10. listopada, na svečanosti u Varšavi posvećenoj spasiteljima Židova tijekom Drugog svjetskog rata", izjavila je Ewa Jonczyk-Ziomecka, suradnica predsjednika Lecha Kaczynskog. Nekoliko je Poljaka već primilo ovo priznanje jer su pomogli Židovima tijekom holokausta.

Takvo je priznanje primio i japanski diplomat Chiune Sugihara, također posthumno, jer je kao konzul u Litvi tijekom rata pomogao tisućama Židova da izbjegnu nacistički teror izdajući im japanske vize. Časnik Wehrmachta Wilm Hosenfeld je tijekom rata pomogao skupini Poljaka, a među njima bilo je i Židova. On je skrio i hranio Szpilmana po završetku Varšavskog ustanka 1944., nekoliko mjeseci prije ofenzive Crvene armije. Nakon što su ga Sovjeti uhapsili, Hosenfeld je bio optužen za "ratne zločine" i osuđen na smrt, no kazna mu je zatim bila preinačena u 25 godina radnog logora, koje nije preživio. Film Pijanist s Adrienom Brodyjem u glavnoj ulozi, dobitnik je brojnih nagrada, između ostalih i Oscara i Cezara.

DRAŽBE
NEPOZNATI FABERGE

Do sada nepoznato jaje ruskoga draguljara Petera Carla Fabergea, sa satom i kukavicom, idući će tjedan biti ponuđeno na prodaju po rekordnoj cijeni od šest do devet milijuna funti. To sjajno ružičasto jaje još nije javno ponuđeno niti je javno zabilježeno od proizvodnje 1902. godine, a napravljeno je za obitelj Rothschild. Fabergeova su jaja postala sinonim za bogatstvo i luksuz još otkako je mladoga draguljara 1885. ruski car Aleksandar III. angažirao da mu izradi dar za ženu Mariju.

Te se dragocjenosti rijetko nađu u slobodnoj prodaji. "Zadnjih 10 do 15 godina ponuđena su na dražbu samo dva do tri. Ali pronaći jedno koje nikad nije viđeno apsolutno je izuzetno", rekao je Anthony Philips, direktor aukcijske kuće Chriestie's. Postoje još samo dva Fabergeova jaja sa satom i mehanizmom. Na puni sat pjetlić iziđe, zamahne krilima i zapjeva, dodao je Philips. Rekordna je cijena za Fabergeovu umjetninu postignuta u travnju 2002. kad je Zimsko jaje na dražbi u Christie'su prodano za 6,6 milijuna funta.