Rečenicom "Prof. dr. Boris Anzulović, rektor Veleučilišta u Splitu, pripojenog Sveučilištu u Splitu 2003. godine radi prema važećem ugovoru u radu", prof. dr. Boris Anzulović "ispravlja" moju rečenicu: "Boris Anzulović, dekan bivšeg Veleučilišta, od gašenja te ustanove 2003. uredno prima plaću od kojih desetak tisuća kuna premda nigdje ne radi..."

Do Anzulovića sam pokušao doći konvencionalnim putem, tražeći ga na radnom mjestu. Nevolja je što njegovo radno mjesto nije moguće pronaći ni na Sveučilištu, kojemu je, po vlastiti priznanju, a zajedno s Veleučilištem, "pripojen" i što o njegovu radnom mjestu saznanja nema ni Ivan Pavić, rektor Sveučilišta. Gdje, dakle, Anzulović konzumira ugovor o radu ostat će i dalje nejasno i čitateljima i njegovom nadređenom - rektoru.
 
Kako Anzulovićevo radno mjesto i pripadajući mu službeni telefonski broj nije moguće detektirati, besmislenom se čini i njegova primjedba da je "Vaš novinar mogao lako doznati sve ove podatke da me je nazvao telefonom, što bi bio minimum stvarnog novinarskog napora". Uz to, Anzulovićeva broja nema ni u telefonskom imeniku.

-- Vladimir Matijanić, izvršni urednik Feral Tribunea

"BOLONJA U PODRUMU" (2)
BOLONJA U ZAGREBU
25. listopada, 2007.

Poštovana gospođo Erceg,

Za prilog "Bolonja u podrumu" u Feralu od 10. listopada 2007. u najboljoj namjeri pružili smo Vašem novinaru Igoru Lasiću određene podatke o našoj visokoj školi, nadajući da će ih iskoristiti za objektivan i profesionalan prilog u Vašem cijenjenom listu. Nažalost, spomenuti autor je dostavljene podatke zloupotrijebio na način koji neutemeljeno ocrnjuje našu ustanovu i čitateljima Ferala daje posve iskrivljenu sliku o stanju u našem visokom obrazovanju. Zaključci koje iznosi autor ne samo što su neutemeljeni u podacima, nego zbog iznošenja nelogičnih stavova i posve krivih podataka (npr. da u Hrvatskoj postoje dvije privatne visoke škole, iako ih samo u Zagrebu odavno ima više od pet) dokazuju njegovo potpuno nepoznavanje sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj.
 
Tako autor na temelju podatka o 8 stalno zaposlenih nastavnika na Zagrebačkoj školi za menadžment (pretvorenih u 8 ukupno zaposlenih, iako smo naveli da je ukupan broj naših djelatnika 14, od čega 8 nastavnika) i 42 vanjska suradnika izvodi zaključak da naša visoka škola posluje protuzakonito. Osim što je takav zaključak podložan tužbi za klevetu, on je i netočan, jer naša visoka škola posve udovoljava zahtjeve Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, koji propisuju minimalno 30 posto zaposlenih nastavnika, dok ih je na našoj visokoj školi 60 posto. Da je autor rečenog napisa želio čitateljima dati pravu informaciju i tražio objašnjenje od naše visoke škole, saznao bi da je ona po broju studenata i programa razmjerno mala, zbog čega veći broj stalno zaposlenih nastavnika nije ni potreban, dok je (za njegove pojmove) izuzetno visok broj od 42 vanjska suradnika rezultat činjenice da se tu radi uglavnom o gostima predavačima na dijelovima pojedinih specifičnih kolegija. Naime, želeći svojim studentima pružiti najkvalitetniju moguću naobrazbu koja će ih osposobiti za praktičan rad (umjesto inzistiranja na teoriji), dijelove specifičnih stručnih kolegija iz područja naših usmjerenja turističkog i hotelskog menadžmenta drže brojni kvalitetni stručnjaci iz prakse.
 
I zaključak Vašeg djelatnika da se radi o "tezgi" profesora sa Sveučilišta je posve netočan, jer su u našem slučaju vanjski suradnici skoro isključivo vrhunski menadžeri zaposleni u turističkoj privredi i tek po koji umirovljeni profesor s državnih sveučilišta. Stalno zaposlenim djelatnicima državnih sveučilišta je inače striktno zabranjen rad na našoj i sličnim ustanovama zbog straha od konkurencije, jer se naši završeni studenti pokazuju kompetentnijima na radu u turističkoj privredi od završenih studenata s državnih sveučilišta koji raspolažu uglavnom teoretskim znanjima.
 
Tzv. "tezgarenje" koje spominje g. Lasić je praksa upravo na državnim sveučilištima, čiji djelatnici masovno "tezgare" na izdvojenim lokacijama istodobno primajući plaću na teret državnog proračuna za rad u matičnoj ustanovi. Jedan od notornih primjera je Vama vjerojatno dobro poznato Splitsko sveučilište, koje u sklopu svojih stručnih studija samo u Zagrebu vrši nastavu u pet programa skoro bez stalno zaposlenih nastavnika. Za razliku od takvih institucija koje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdašno potpomaže, za našu i druge privatne visoke škole ne izdvaja se iz proračuna ni kune, iako je samo Zagrebačka škola za menadžment hrvatskoj državi besplatno već školovala oko 150 turističkih i hotelskih menadžera.
 
Poštovana gospođo Erceg, nadam se da će Vam navedeni podaci biti dovoljni da kao osoba velikog novinarskog ugleda poduzmete potrebne mjere prema Vašem djelatniku, koji je u lošoj namjeri nanio izravnu štetu nama, a zbog neprofesionalnosti spomenutog priloga neizravno i ugledu Vašeg cijenjenog lista. Budući da usprkos toga i dalje imamo dobro mišljenje o Feralu kao neovisnom listu te ne bi željeli nepotrebno gubiti vrijeme sudskim tužbama, držimo da bi s Vaše strane bilo korektno barem nadoknaditi štetu koju nam je spomenuti prilog nanio. Poseban prilog o Zagrebačkoj školi za menadžment kao najvećoj specijaliziranoj visokoj školi za turistički i hotelski menadžment u unutrašnjosti Hrvatske i jednoj od najuglednijih privatnih visokih škola koja je hrvatskom turizmu podarila niz uspješnih turističkih i hotelskih djelatnika mogao bi ispuniti tu svrhu.
 
Molim Vas da nam odgovorite da li prihvaćate naš prijedlog ili, ukoliko to iz bilo kojeg razloga nije moguće, imate neki drugi prijedlog koji bi ispravio izravnu materijalnu i neizravnu nematerijalnu štetu nanesenu našoj ustanovi.
 
S poštovanjem,
 
(Odgovor našeg novinara objavit ćemo u sljedećem broju)

-- Dekan Zagrebačke škole za menadžment, prof. dr. sc. Zoran Klarić

ODLJEV TURISTA
25. listopada, 2007.

Kratko javljanje iz Danske. Prema novom zakonu o zdravstvu a od 1. 1. 2008. danska država više ne pokriva troškove liječenja svojih građana koji ljetuju u Hrvatskoj. U jednom dopisu naglašavaju da dansko zdravstvo ne pokriva troškove liječenja u popularnim ljetovalištima kao što su Maroko, Izrael, Turska, Hrvatska itd. U kontaktu sa nekim Dancima, za koje znam da već godinama ljetuju u Hrvatskoj, mogu da vidim da već traže drugu turističku destinaciju.

Interesantno je vidjeti šta će naša vlada(kada to već nije uradila) uraditi da pokuša da zaustavi odliv danskih turista sa Jadrana. Samo da podsjetim da je prošlih godina u prosjeku ljetovalo oko 30.000 danskih turista u Hrvatskoj i da su, po mnogim anketama, jedni od najzahvalnijih grupacija turista. Puno pozdrava

-- Haris Asulović, Silkeborg, Danska

KOSORIČINA IGNORANCIJA
25. listopada, 2007.

Ženska mreža Hrvatske i Ženska infoteka tužbom su (18. 10. 2007.) pred Upravnim sudom Republike Hrvatske pokrenule upravni spor protiv Ureda za ravnopravnost spolova Republike Hrvatske zbog povrede Zakona o pravu na pristup informacijama. Vladin je ured, naime, uskratio informacije o tome po kojim je kriterijima i postupku raspodijelio novac u sklopu posljednjeg natječaja za potpore organizacijama civilnog društva.

Podsjećamo, Ured za ravnopravnost spolova RH, nakon provedenog Natječaja za dodjelu financijske potpore, nije na pisani zahtjev organizacija čiji su projekti odbijeni dostavio pisano rješenje s poukom o pravnom lijeku, čime se postavio kao institucija koja ne podliježe pravnoj kontroli. K tome, odbio je dati žaliteljicama cjelovitu dokumentaciju,  krivotvorio jedno naknadno proizvedeno obrazloženje odbijanja dodjele sredstava za provedbu predloženog projekta Ženske infoteke, te ignorirao obaveze po Zakonu o pravu na pristup informacijama. Pri tome, dakako, nismo smatrale da su odbijene organizacije morale dobiti novac i da nije bilo boljih projekata, ali smo ustrajale i ustrajemo na pravu na javni uvid u kriterije i procedure.
 
U višemjesečnom nastojanju da ostvarimo svoja zakonska prava, naišle smo na nedopustiva kršenja i ignoriranje važećih zakona RH, netransparentnost rada, nenamjensko trošenje sredstava omogućeno direktnim pogodbama i sponzorskim ugovorima, što daje i osnove za sumnju u korupciju. Kako kod samog Ureda nije bilo moguće ostvariti zakonska prava, prije tužbe koju smo sada podigle obratile smo se za pomoć Jadranki Kosor kao predsjednici vladinog tijela nadležnog za rad Ureda  (Koordinacija za društvene djelatnosti). Usprkos iscrpnoj dokumentaciji o gore navedenome koja je dostavljena gospođi Kosor, ništa s njezine strane nije poduzeto, osim jednog zahtjeva URSRH da se očituje o predmetu, te dopisa Središnjem državnom uredu za upravu da dade mišljenje o predmetu. Taj posljednji dopis poslan je 31. kolovoza 2007., s napomenom da se traženo mišljenje dostavi u roku od osam dana. Kako do danas ništa od toga nije učinjeno, a očigledno neće ni biti, prisiljene smo same tužbom pokrenuti postupak kojim bismo ostvarile barem pravo na informacije o načinu na koji Vladin ured za ravnopravnost spolova raspodjeljuje javni novac.
 
Posve je nejasno kako je i pored tako očevidnih zakonskih obaveza (kao što su izdavanje upravno valjanog rješenja s uputom o pravnom lijeku, te davanje informacija o javnom natječaju) vladino tijelo nadležno za Ured za ravnopravnost spolova, s Jadrankom Kosor na čelu, ignoriralo ovaj predmet. U nedostatku ikakva obrazloženja možemo samo nagađati da nekog udjela ima i to što je na čelu Ureda za ravnopravnost spolova Helena Štimac Radin, supruga nezavisnog saborskog poslanika Furija Radina, čiji bi glas u parlamentu (kao i do sada) mogao biti korisna podrška HDZ-u.

-- Za Žensku Infoteku Đurđa Knežević, Za Žensku mrežu Hrvatske Bojana Genov

ISPRAVKE
25. listopada, 2007.

U broju 1149 od 12. listopada 2007. na str. 20-21 objavili ste intervju sa kolegom Dragom Kovačevićem. Kao redovni čitalac Ferala želim Vam odati priznanje na profesionalno urađenom poslu. Mislim da intervju sa kolegom Kovačevićem jeste doprinos  suočavanju srpskog naroda sa vlastitom prošlošću, što je jedan od preduslova uspostavljanja povjerenja i pomirenja na prostoru bivše Jugoslavije.
 
U intervju Vam se omakla jedna greška vezano za funkciju predsednika Srpskog demokratskog foruma u Beogradu. Iz toga razloga zamolio bih Vas da u sledećem broju objavite sledeću ispravku. Predsjednik Srpskog demokratskog foruma u Beogradu je Miodrag Linta, a Drago Kovačević je član Upravnog odbora.
S poštovanjem,
Miodrag Linta, Beograd
 
***
 
U prošlom broju Ferala i razgovoru s prof. dr. Hrvojem Kraljevićem, greškom je naš sugovornik predstavljen kao "bivši ministar znanosti i dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu". Hrvoje Kraljević nije bio dekan PMF-a, međutim, nego dekan Matematičkog odjela toga fakulteta, pa se zbog ove netočnosti ispričavamo njemu i čitateljima.
 
***
 
U prošlom broju Ferala, u tekstu "Privatluk javne kuće", navedeno je kako je, u sklopu promjena u Informativnom programu HTV-a, Dražen Ilinčić zamijenio Ladu Džidić na mjestu urednice redakcije kulture. Točno je da je Ilinčić zamijenio Linu Kežić. Isprika svima spomenutima, te čitateljima.

--