12 POLICA

PAULINE KIERNAN: "FILTHY SHAKESPEARE: SHAKESPEARE'S MOST OUTRAGEOUS SEXUAL PUNS", GOTHAM, 2007.

Pauline Kiernan u knjizi "Prljavi Shakespeare: Skakespeareove najnečuvenije seksualne dosjetke" prevodi piščeve originalne dosjetke u suvremeni engleski jezik te otkriva što su one doista značile. Autorica je zaključila da se u Shakespeareovo vrijeme govorilo jezikom u kojem je sve vrvjelo figurativnim načinom izražavanja, a podjednako se upotrebljavao bestidan, životopisan i vulgaran jezik da bi se zamaskirao okrutan, težak, kratak te bolestima obilježen život. Mnogi Shakespeareovi izrazi su s vremenom cenzurirani te se ne pojavljuju u modernim izdanjima njegovih djela. No neke od njih spasila je slava. "Kao čitatelji ne shvaćamo da su naoko beznačajne riječi zapravo bogato kodirani seksualni dijalozi", istakla je Kiernan u svojoj knjizi, navevši kao primjer razgovor između Bayrona i Rosalyn u drami "Jalov ljubavni trud"…

MARCEL GAY, ROGER SENZIG: "L'AFFAIRE JEANNE D'ARC", FLORENT MASSOT, 2007.

Mit O Ivani Orleanskoj, priprostoj pastirici koju je Bog pozvao da spasi francusku krunu, traje već nekoliko stoljeća, ali je, kako se čini, daleko od stvarnosti, pokušavaju dokazati dvojica francuskih istraživača, Marcel Gay i Roger Senzig u knjizi "Slučaj Ivane Orleanske". I samo je ime Djevice Orleanske, odnosno Jeanne d'Arc, "hereza", tvrdi Marcel Gay, novinar u L'Est republicain koji je više od deset godina istraživao o toj temi. Autori su dobili na uvid pet od 19 pisama koja je Ivana Orleanska napisala. Tri nose potpis "Jeanne", ali ni na jednom od njih ne stoji "d'Arc". Pod upitnikom je i njezino skromno podrijetlo. Tobožnja pastirica je tijekom suđenja u Rouenu izjavila da "nikad nije čuvala ovce ni drugu stoku". Izvrsna jahačica, Ivana je dobro poznavala jezik dvora, što se vidi iz pisanih dokumenata koja se navode u knjizi. Autore su zbunile i okolnosti njezine smrti. Premda nas povijest uči da je Ivana spaljena na lomači 1431., stotine dokumenata govore da se "Djevica Orleanska" pojavljivala u Metzu, Arlonu (Belgija), Koelnu (Njemačka) i Orleansu nakon 1436. godine…

UMBERTO ECO: "ON UGLINESS", RIZZOLI, 2007.

Posljednja knjiga talijanskog književnika, književnog kritičara, teoretičara moderne kulture i semiotičara svjetskog glasa Umberta Eca – "O ružnoći" - u srijedu se našla na tržištu, samo nekoliko dana prije početka Frankfurtskog sajma knjiga. Ilustrirano izdanje otkriva povijest ružnoga u kulturi zapadne Europe i slijedi njegovu "Povijest ljepote", knjigu koju je izdao 2005. godine i koja je prevedena na 27 jezika te prodana u pola milijuna primjeraka. "Da bismo shvatili ružnoću jednako kao i ljepotu, moramo se fokusirati na nekoliko povijesnih trenutaka i estetskih kanona", kazao je Eco u nedavnom intervjuu agenciji ANSA.

(D.V.)

________________________________