* ČOKOLADNA skulptura Isusa izrađena u prirodnoj veličini, krajem listopada konačno će biti izložena u jednoj njujorškoj galeriji, sedam mjeseci nakon što su se rimokatoličke udruge u tome gradu pobunile, prisilivši vlasnike galerije da otkažu otvaranje izložbe. Čokoladni Isus bit će izložen s još nekoliko skulptura katoličkih svetaca izrađenih također od čokolade. Katolička udruga za vjerska i građanska prava koja se prije sedam mjeseci pobunila zbog mogućeg izlaganja čokoladnog Isusa, ovaj put je izdala priopćenje u kojemu stoji da ne namjerava prosvjedovati niti se buniti protiv planova galerije da izloži "anatomski korektno izrađen Isusov kip" tijekom predstojećih blagdana Svih svetih.

Skulpture će biti izložene u galeriji na Manhattanu pod nazivom "Čokoladni sveci... slatki Isus Krist". Tijekom ožujka su vlasti zabranile izlaganje čokoladnog Isusova kipa autora Cosima Cavallara u galeriji u središtu Manhattana, točnije u izlogu galerije Roger Smith Lab Gallery jer bi, prema mišljenju nekih, mnoge prolaznike posebno uznemirila činjenica da intimni dijelovi statue nisu bili pokriveni. Tada je galerija, zbog prosvjeda i poziva na bojkot boravka u hotelu Roger Smith, u čijem je predvorju statua izložena, bila prisiljena ukloniti čokoladni kip. Nije poznato što je spomenutu katoličku udrugu navelo na promjenu mišljenja.
 

* FRANCUSKI inženjer, izumitelj i fotograf Pascal Cotte rekao je da je otkrio tajnu portreta Mona Lise. Navodno je pronašao dokaz da su na originalnom portretu ove ljepotice iz 16. stoljeća bile naslikane obrve. Pascal je rekao za CNN da je koristio poseban fotoaparat visoke rezolucije te da je sliku povećao 25 puta. Iznad lijevog je kapka otkrio jedan maleni potez kojim je bila oslikana jedna dlačica obrve. Smatra da su obrve izblijedjele ili potpuno nestale tijekom stoljeća pri neuspjelim pokušajima čišćenja slike. Rezultati istraživanja predstavljeni su na Da Vincijevoj izložbi u Metreonu u San Franciscu. Pomoću nove tehnologije Cotte je otkrio i redoslijed kojim je Da Vinci radio svoje remek-djelo. Ispod osnovnog je sloja otkrio druge slojeve, koji ukazuju na to da je umjetnik tijekom samog nastanka slike mijenjao položaj njenih prstiju. Osim toga, promijenjen je i lakat pri restauraciji kad ju je 1956. godine netko pogodio kamenom, a lijevi prst navodno nikad nije bio ni dovršen.
 

* U MUZEJU umjetnosti i povijesti židovstva u Parizu otvorena je izložba o židovskoj kulturi u stripu koja pokriva vremenski raspon od Supermana, junaka nastalog tridesetih godina prošlog stoljeća u SAD-u, do najnovijeg "Rabinova mačka" Francuza Joanna Sfara. Izloženo je približno 230 originalnih crteža poredanih po kronologiji svog nastanka. Početak tvori razdoblje od 1900. do 1910. u New Yorku, u kojem su židovski umjetnici opisivali životne uvjete imigranata suočenih s "metropolom koja proždire". Slijede super-junaci između dva rata kad nastaje Superman (1938.) kao plod mašte Jerryja Siegela, sina židovskih imigranata iz Litve, i Joea Shustera, čiji su roditelji došli iz Ukrajine i Nizozemske.
 
Nakon Drugog svjetskog rata, dolazi do proboja Mada, časopisa koji je 1952. godine osnovao Harvey Kurtzman. Robert Crumb potom daje svoj doprinos pokretu za građanska prava i seksualno oslobođenje u SAD-u, s "Mačkom Fritzom" (1968.) i "Stravičnim opsesijama" 1972. Konačno, Art Spiegleman objavljuje 1985. "Mausa" koji donosi priču njegova oca spašenog iz logora smrti. Izložba će ostati otvorenom do 27. siječnja sljedeće godine.
 

* MLADI češki dramaturzi iz Kazališta 7 i pol u Brnu postavili su dramu o tužiteljici Haškog tribunala Carli del Ponte. "Žena protiv sistema, utjelovljenje pravde, jedna protiv svih", poziva mladi ansambl prašku publiku na gostovanje u Teatru u Celetnoj u Pragu. U zatvoru u Haagu smjestili su u jednu ćeliju Slobodana Miloševića, u drugu generala Radislava Krstića, u treću Željka Ražnatovića Arkana. U posjet dolazi Miloševićeva supruga Mirjana Marković i skupljaju se svjedoci srebreničkog masakra, dok Carla del Ponte, bez dovoljno vjerodostojnih svjedoka, s optuženima koji joj se smiju u lice, kreće u "borbu protiv stoglave aždaje" ratnih zločina… U tekstu se pojavljuju autentične rečenice Carle del Ponte, Miloševića, čak i pjesme Karadžića koje su autori našli na internetu u engleskom prijevodu.
 

* "TKO će u budućnosti htjeti saznati nešto o biografiji Austrije u 20. stoljeću, neće moći zaobići Zbirku Leopold, jer vjerojatno ne postoji bolji svjedok austrijske povijesti u tom burnom stoljeću od te jedinstvene riznice umjetničke produkcije", rekao je prije desetak godina Erhard Busek, tada austrijski ministar kulture. Vrijedne primjere austrijske umjetnosti bečki Muzej Leopold prikazat će od 23. listopada u Ateni. U velikom kulturnom centru Megaron održat će se u suradnji s Muzejom izložba "Klimt, Schiele, Kokoschka i suvremenici". Izložba, koja obuhvaća 70 umjetničkih djela, bit će otvorena do 30. prosinca. Dok većina austrijskih muzeja nastoji izložbama slavnih svjetskih umjetnika postići rekordnu posjećenost, Muzej Leopold bavi se, prema vlastitoj definiciji, pionirskim radom u inozemstvu, nastojeći tamo popularizirati velike austrijske umjetnike i njihova djela.
 
U središtu atenske izložbe nalazi se 16 djela najvažnijeg austrijskog ekspresionističkog umjetnika Egona Schielea, među njima "Mrtva majka" iz 1910. ili "Žena koja leži" iz 1917… (B. Perić)

________________________________

VELIKA BRITANIJA
RIJETKI WILDE PRED ANTIKVARIJATOM

Rijetko i vrijedno prvo izdanje komedije Oscara Wildea "Važno je zvati se Ernest" ostavljeno je pred pragom britanskog antikvarijata, a svi prihodi od prodaje otići će u dobrotvorne svrhe. Knjiga, koja je izdana 1898. godine, bila je uredno složena u ručnoj torbi i obješena ispred Oxfamove trgovine u Nantwichu, u Južnom Cheshireu, u Engleskoj. Osoblje iz dućana reklo je kako pojma nema tko je donirao Wildea. Knjigu su stavili u prodaju po cijeni od 650 funti. Prednja je stranica knjige označena brojem koji ukazuje na to da se radi o 349. primjerku od ukupno 1000 kopija prvog izdanja.

Voditeljica dućana Julie Whittingham je rekla: "Ne znamo tko je donio knjigu. Šansa je jedan prema milijun da se takvo nešto dogodi dućanu poput našeg. Netko je možda našao knjigu među ostalom starudijom, smatrao da je ofucana i da ne vrijedi više od pet funti. Dali smo je analizirati i provjeriti autentičnost i ovo je fantastična vijest za nas!" Jedan od glavnih likova u drami također pronalazi torbu na željezničkoj stanici Victoria…

KNJIŽEVNOST: SERIJAL O HARRYJU POTTERU I DALJE UZBUĐUJE DUHOVE
HOMOSEKSUALAC DUMBLEDORE

J. K. Rowling je pred prepunim Carnegie Hallom u sklopu američke turneje odala tajnu koja će zanimati sve fanove Harryja Pottera: vrhunski čarobnjak i ravnatelj škole Hogwarts Albus Dumbledore je homoseksualac. Nakon što je pročitala ulomak iz posljednjeg nastavka sage o mladom čarobnjaku, "Harry Potter and the Deathly Hallows", odgovarala je na pitanja iz publike. Jedan mlađi posjetitelj ju je priupitao hoće li Dumbledore pronaći svoju "pravu ljubav", na što je Rowling ispalila: "Dumbledore je homić!" Objasnila je kako se veliki Dumbledore zaljubio u šarmantnog čarobnjaka Gellerta Grindelwalda. Međutim, kad je Grindelwald prešao na stranu zlih sila, simpatični je ravnatelj bio razočaran i u sukobu je uništio protivnika. "Zaljubljenost nas može dovesti do ponora, a Dumbledore je bio jako, jako razočaran", rekla je autorica.

Ljubitelji priča o Harryju Potteru već neko vrijeme na internetskim stranicama i online servisima raspravljaju o Dumbledoreovoj seksualnoj sklonosti, budući da nikad nije imao blisku vezu sa ženom, a prošlost mu je obavijena tajnama. Rowling ovim dovršava svoju turneju predstavljanja knjige po SAD-u, prvu nakon 2000. godine. Premda smatra da su priče o Potteru potaknule mnoge na širenje tolerancije, još uvijek postoje oni koji ne vole njezin rad. Primjerice, kršćanske su se grupe bunile protiv knjige zbog toga što navodno promovira čarobnjaštvo. Rekla je da će im sad novost o Dumbledoreu dati još jedan razlog za reakciju!

KLIMATSKE PROMJENE
KOLIKO JE DEBEO ARKTIK?

Britanac Pen Hadow, prvi čovjek koji je 2003. sam i bez pomoći stigao na Sjeverni pol krenuvši iz Kanade, vodit će ekspediciju za mjerenje debljine ledene kape Arktika.
"Rezultati znanstvene misije nazvane Vanco Arctic survey (VAS) trebali bi dati do danas najjasnije prognoze o vremenu trajanja leda na Arktiku prije nego što se otopi u ocean", objavljeno je u priopćenju objavljenom u Londonu. Znanstvenici procjenjuju da bi to razdoblje moglo trajati između 16 i 100 godina. Ekspedicija bi trebala krenuti iz Point Barrowa na Aljaski sredinom veljače 2008. na putu dugom od 2000 do 2200 kilometara prema Sjevernom polu i vremenski trajati oko 120 dana. Istraživači će napredovati po 18 kilometara dnevno pri temperaturama do minus 50°C.

Saonice će voziti opremu za znanstvena mjerenja i komunikacije, a opskrba se predviđa svaka dva tjedna. Putovanje podrazumijeva i plivanje stotinjak sati u vodi na minus 1,8 stupnjeva Celzijevih. Svakih 20 centimetara ekipa će radarom mjeriti tlo (debljina leda, sloj snijega), a svakih 20 kilometara predviđa se uzimanje uzoraka radi mjerenja gustoće leda. Prema priopćenju misije, 8 posto površine Arktika topi se svake godine što je izazvalo u 20. stoljeću porast razine oceana između 10 i 20 centimetara. "Dodatni rast između 20 i 80 centimetara mogao bi rezultirati potapanjem 300 milijuna ljudi svake godine", dodaje se u priopćenju.

UMJETNOST
LOUVRE U ABU DHABIJU

Francusko nacionalno vijeće odobrilo je gradnju Louvrea u Abu Dhabiju u sklopu tridesetogodišnjeg sporazuma o kulturnoj suradnji između Ujedinjenih Arapskih Emirata i Francuske. Podružnica slavnog pariškog muzeja izgradit će se na otoku Sadijat, 500 metara udaljenom od samog Abu Dhabija, a protezat će se na 24.000 kvadratnih metara. Otvorenje muzeja najavljeno je za 2012. godinu. Sporazumnim dogovorom, Francuska se obavezala da će iz svog najprestižnijeg muzeja novom Louvreu ustupiti stručnu pomoć i umjetničke radove. No samo na posudbu, i to najdulje na 18 mjeseci.

"Taj je projekt univerzalan primjer međunarodne kulturne suradnje. Pokazuje sposobnost Francuske da primijeni velike kulturne sheme vlastitog nasljeđa u drugim zemljama, kao što su Ujedinjeni Arapski Emirati", kazala je Christine Albanel, francuska ministrica kulture. "Projekt izgradnje Louvrea u Abu Dhabiju je kulturna prekretnica, ne samo za UAE, već i za cijeli arapski svijet", kazao je šeik Sultan bin Tahnoun al Nahjan, predsjednik Uprave za turizam, turistički razvoj i investicije UAE-a. "Sadijat će postati jedna od najvažnijih kulturnih i turističkih destinacija u svijetu", dodao je. Futuristički izgled novog muzeja kreirao je slavni arhitekt Jean Nouvel.