Darko VUKOREPA: KULTIVATOR
5. ožujka, 2008.
* ARHEOLOZI su u Peruu otkrili
ruševine stare 5500 godina. Ne zna se tko je gradio kompleks Sechin Bajo, ali
je nesumnjivo posjedovao napredno znanje o arhitekturi. Radi se o kružnom trgu otkopanom u
priobalnoj zoni Casme u sjevernom okrugu Ancash, koji je podignut oko 3500
godine prije Krista, a 2000 godina nakon toga dodana je struktura veličine 180
metara sa 120 metara. Starost iskopina utvrđena je datiranjem ugljikom.
Njemački arheolog Peter Fuchs,
voditelj projekta Sechin Bajo, rekao je da to otkriće pokazuje da su se prva
društva s obrednim centrima na području današnjeg Perua nalazila u Casmi, oko
370 kilometara sjeverno od Lime.
"Tko god
je izgradio Sechin Bajo posjedovao je napredno znanje o arhitekturi i
gradnji", rekao je Fuchs. Jedno
od najvećih iznenađenja novog otkrića je visoki reljef na zidu s likom krvnika
koji kombinira dva temeljna elementa andske religije – mačku i zmiju, za koje
se vjerovalo da potječu iz nama bližeg razdoblja. Krvnik u desnoj ruci drži
obredni nož, a u lijevoj zmiju. Do sada su najstarije iskopine u Peruu bile
stare između 3600 i 4000 godina, a radi se o manjem hramu pronađenom u Bahia
Tortugasu, također u Casmi.
* REMEK-djela Edvarda Muncha – Krik i Madona, koja su oštećena nakon krađe
2004. godine, od svibnja će, nakon završetka restauratorskih radova, biti
ponovno izložena u Munchovom muzeju u Oslu. Restauracija je "pri kraju", izvijestili su iz
Munchova muzeja, dodajući kako će slike biti izložene od 23. svibnja. Krik i Madona ukradeni su 22. kolovoza 2004. tijekom spektakularnog
oružanog prepada počinjenog usred bijela dana. Slike su pronađene u lošem
stanju, bile su oštećene, a na njima su se vidjeli i tragovi vlage.
* DVIJE slavne slike Francisca de Goye, 2. svibnja 1808. i 3. svibnja
1808., oštećene u španjolskom građanskom ratu (1936.-39.), trenutno se
restauriraju potpuno novom metodom. Ta dva remek-djela koja prikazuju narodnu pobunu Madrižana protiv
francuskih Napoleonovih postrojba do
sada su bila izložena u Pradu sa svojim "ratnim ranama". Slike će
nakon restauracije moći vidjeti posjetitelji izložbe Goya i ratne godine, koja će se od 13. travnja do 13. srpnja
održati u Pradu, a podudara se s proslavom dvjestote obljetnice španjolskog
rata za neovisnost (1808.-1814.).
"Odluka o
restauraciji donesena je 2000. prilikom velikog međunarodnog stručnog skupa o
Goyi", rekla je Manuela Mena,
zadužena za čuvanje Goyinih slika iz
18. stoljeća. Slike su oštećene u građanskom ratu, dok su se iz Madrida
prevozile u Valenciju, sukladno odluci republikanske vlade koja ih je tako
htjela zaštititi od bombi koje su tada padale na španjolsku prijestolnicu. 2. svibnja 1808. u Madridu: borba s
mamelucima i 3. svibnja 1808. u Madridu:
strijeljanja na gori Principe Pio dva su najpoznatija djela tog španjolskog
majstora.
* STRUČNJACI su uz pomoć računalne
tehnologije i kostiju rekonstruirali izgled njemačkog skladatelja Johanna Sebastiana Bacha, a rezultati bi mogli iznenaditi njegove poklonike. Slika Johanna Sebastiana Bacha, kreacija škotske antropologinje Caroline Wilkinson, bit će izložena
sljedećeg mjeseca u Eisenachu, rodnom gradu slavnog skladatelja. Rezultat rekonstrukcije
je dosta različit od slika Bacha
kakve smo dosad imali prilike vidjeti.
"Za mnoge je Bach stari
čovjek s vlasuljom, a u percepciji nam je njegov krajnje stiliziran portret,
tako da nitko nema realnu sliku kako je Bach
doista izgledao", rekao je Joerg
Hansen, direktor muzeja Bachhaus iz rodnog skladateljevog grada. "Rekonstrukcija
nam je pokazala da je Bach volio plesati
i pjevati i da je bio vrlo dinamična osoba", nastavio je Hansen. Bachove kosti iskopane su 1894. i prvi put su ih koristili
umjetnici 1908. kako bi što vjernije načinili Bachovu bistu. Ipak, mnogi tvrde da je ona više rađena prema
njegovu portretu, a za taj portret neki čak kažu da bi mogao prikazivati jednog
drugog skladatelja, Handela.
* DRUŠTVO za promicanje književnosti na
novim medijima (DPKM) objavilo je u okviru projekta "Besplatne
elektroničke knjige" novi elektronički original: zbirku poezije "Kratka
povijest bolesti" Helene Burić.
Trenutno su na mrežnim stranicama projekta "Besplatne elektroničke knjige"
dostupna 73 naslova. O knjizi "Kratka povijest bolesti" na jednom je
mjestu Mirko Kovač zapisao kako
"svak zna klepati sjekiru ili kosijer i baciti usijan komad u škip vode.
Ali svak ne zna osluškivati cvrčanje. Po tome se razabira dobar majstor od slabog".
Helena Burić doduše ne baca usijane
komade u škipove vode, ali, skupa sa svojim lirskim subjektima (ili pomoću
njih) stavlja "krijesnice u mjesto interpunkcije", odnosno u njenoj
je poeziji glavni junak postupak kojim se ta poezija približava čitatelju – on,
točnije, opisuje to osluškivanje, koje apostrofira majstor Kovač.
* ŠVICARSKA ambasada u Londonu
otkrila je da u podzemnom parkiralištu "skriva" grafite slavnog
umjetnika Banksya, koji su do sada
bili poznati samo redovitim korisnicima parkirališta. Kada je 2001. švicarski ambasador
u Londonu Bruno Spinner pozvao
nekoliko mladih crtača grafita da oslikaju podzemno parkiralište ambasade kako
žele, nije ni slutio da bi jedna od tih slikarija u spreju jednoga dana mogla
vrijediti preko milijun funti. Riječ je o grafitima Banksyja, koji je u međuvremenu postao slavan umjetnik, čije radove
skupljaju bogati i slavni, a cijene im na tržištu neprekidno rastu.
U garaži ambasade Banksy je
naslikao deset grafita. Najviše bode u oči portret Lenjina s irokezom uz koji na zidu u blizini izlaza iz garaže stoji
natpis "Grabežljivi kapitalisti". Grafit je pretrpio i neke ogrebotine
kao posljedicu uskih rubova kolnika. Među ostalima njegovim grafitima, ondje su
i "Francuska pudla koja sanja, ili možda ima noćnu moru o gadnoj pudli s
facom buldoga", zatim "Mona Lisa sa zelenom metom na čelu" te
Mickey Mouse.
Spinnerova ideja bila je ta da mladi
britanski i švicarski umjetnici grafita oslikaju sprejevima zidove garaže, te
da po završetku posla uživaju u rave partyju. Taj party 2001., kazao je
glasnogovornik švicarske ambasade, bio je dio ozbiljnih događaja s početka
stoljeća s ciljem da se učvrste odnosi s novom generacijom ljudi i umjetnika
koji će uvelike oblikovati budućnost te na nju utjecati, prenosi Guardian. Plan je bio da se oslikani
zidovi poslije preboje u bijelo, no službenicima ambasade su se svidjeli te su
ih zadržali. Sadašnji švicarski ambasador Alexis
Lautenberg kazao je: "Nekako sam se iznenadio kad sam se uvezao u
garažu. Švicarska ambasada očito ima mnogo slojeva. Ovaj je, čini se, posebno
važan i trebao bi biti izvor inspiracije svaki put kada se neko uveze ili
izveze iz tog prostora."
* BRITANSKI izdavač Classical Comics
nedavno je na tržište lansirao dva stripa utemeljena na književnim klasicima. Riječ
je o Shakespeareovim naslovima “Macbethu”
i “Henriku V”, koji će u strip verziji zasigurno privući više čitatelja nego
istoimena školska lektira. Za čitanje stripova nije potrebno nikakvo
predznanje ili pak poznavanje klasika, a slikoviti prizori radnje dozvoljavaju
da se pokoja stranica i preskoči. Računajući na popularnost stripova klasika
među populacijom školske dobi, ali i starijih koje je lektira nekako zaobišla,
Classical Comics planira izdati cijelu ediciju stripova klasika, među kojima će
se do kraja godine naći i “Jane Eyre” Charlotte Bronte, zatim “Velika
očekivanja” i “Božićna pjesma” Charlesa Dickensa te “Frankenstein” Mary Shelley. Strip “Macbeth”
izradilo je nekoliko osoba, no najzaslužniji je strip-crtač Jon Haward koji je bio ilustrator i strip-serijala o Spidermanu.
U njegovoj verziji Shakespearea pojavljuje se stanoviti senzacionalizam, no postoji i
nešto više od pokušaja da Shakespeare izgleda
primamljivo. Čitateljima izdavač poručuje da “Macbeth” nije jedinstven samo
zbog jezika kojim je napisan, već i zbog bogate imaginacije njegovog autora.
________________________________
NORVEŠKA
NOINA ARKA SJEMENJA
Norveška je u ledenim planinama Arktika
otvorila Noinu arku za čuvanje
sjemenja, jednog od najvrednijih resursa čovječanstva. Sjeme GM-biljaka neće se
pohranjivati. Prekriveni
komadima leda 1000 kilometara od Sjevernog pola, hermetički zatvoreni spremnici
u Longyearbyenu,
ostat će zamrznuti idućih 200 godina,
čak i u slučaju najgorih scenarija vezanih za globalno zatopljenje ili u
slučaju zatajenja mehaničkog hlađenja.
Oko 100
milijuna zrna sjemenja iz više od 100 zemalja poslani su na čuvanje u to deset
milijuna dolara vrijedno postrojenje, u kojem je pohranjeno 268.000 uzoraka,
svaki s različite farme ili polja. "Biološkoj raznolikosti prijete snage
prirode i djelovanje ljudi", rekao je norveški premijer Jens
Stoltenberg na svečanom otvaranju Noine arke.
"Spremnici sa sjemenjem naša su polica osiguranja u slučaju rata,
prirodnih katastrofa ili klimatskih promjena", dodao je. Među uzorcima
sjemena su različite kulture – od riže, kukuruza i pšenice do patlidžana, zelene
salate, ječma i krumpira.
MUZEJ SUVREMENE UMJETNOSTI U BEČU
MATEMATIKA U UMJETNOSTI
Od 29. veljače bečki Muzej suvremene
umjetnosti (MUMOK) poziva posjetitelje da se pozabave matematikom u sasvim novom
svjetlu, naime u sprezi s umjetnošću. Izložba “Točno +drukčije. Matematika u
umjetnosti od Dürera do Sola LeWitta” analizira i komentira povezanost
umjetnosti i stvarnosti koja je obilježena brojevima, proračunima i geometrijskim
konstrukcijama. Na primjeru 120 umjetničkih pozicija demonstrirano je kako su
matematička pitanja utjecala na avangardu 20. stoljeća, ostavši do danas izvor
inspiracije za mnoge umjetnike.
Potraga za matematičkim tragovima
započinje s glasovitom “Melankolijom” Albrechta Dürera iz 1514., te
smionim perspektivnim konstrukcijama u slikarstvu renesanse. U doba moderne
upravo zazor od središnje perspektive umjetnike poput Juana Grisa, Férnanda
Légera, Henrija Laurensa ili Giacoma Balle vodi prema matematici.
Tematski blokovi “Kvadrat kao apsolutna forma”, “Brojevi i brojke”, te
“Matematički modeli” posvećeni su konkretnoj umjetnosti na primjerima Thea
van Doesburga, Georgesa Vantongerlooa i Maxa
Billa, te nadrealistima poput Maxa Ernsta i njegovih suvremenika Marcela
Duchampa i Mana Raya.
Posebna pozornost posvećena je umjetnicima šezdesetih godina kao što su Carl
Andre, Donald Judd ili Sol LeWitt, u čijim se djelima odnos
između umjetnosti i matematike ponovno intenzivirao. (B. Perić)
ANTARKTIKA
GOLEMA STVORENJA
Znanstvenici
koji istražuju vode Antarktike objavili su da su snimili tajnovita golema
stvorenja, uključujući gigantske morske pauke, goleme crve i meduze sa šest
metara dugim lovkama. Ekipa australskih pomorskih biologa vratila se ovog
tjedna s ljetne ekspedicije u Južnom oceanu, gdje su izučavali život u ledenom
moru i na njegovom dnu, na dubini i do 2000 metara ispod površine.
"Gigantizam
je vrlo čest u vodama Antarktike - skupili smo goleme crve, ogromne rakove i
morske pauke veličine najvećih tanjura", rekao je znanstvenik Martin
Riddle. "Mnoge te životinje žive u tami, na velikim dubinama, i
imaju goleme oči. Zbilja neobično izgledaju", dodao je. Rekao je da će
"prikupljeni primjerci biti poslani na sveučilišta i muzeje diljem svijeta
radi identifikacije, uzimanja uzoraka tkiva i dekodiranja DNK".
Ova
ekspedicija agencije australskog ministarstva okoliša za izučavanje Antartike
pomoći će znanstvenicima izmjeriti utjecaj promjene okoliša u antarktičkim vodama
(kiselost vode zbog povećanja razine ugljičnog dioksida u atmosferi) na morske
organizme.