* SVIJET je ostao šokiran kada su 2001. godine talibani uništili dva drevna kipa Bude u Bamijanu u središnjem Afganistanu, što je izazvalo negativne reakcije i u muslimanskim zemljama. Sada su znanstvenici u spiljama iza kipova otkrili slike nastale tehnikom ulja iz petog i devetog stoljeća poslije Krista, što znači da su nekoliko stoljeća starije od uljanih slika nastalih u Europi, objavljeno je u časopisu Journal of Analytical Atomic Spectrometry. Znanstvenici iz Francuske, Japana i SAD-a dokazali su uz pomoć kombinacije različitih zraka da je riječ o osušenom ulju. "Ovo je najstariji jasan primjer slikanja uljem na svijetu", izjavio je voditelj istraživačkog tima, Japanac Yoko Taniguchi.

Slikanje uljem je u Europi prvi put zabilježeno u 15. stoljeću. Spilje iza kipova kriju crteže iz petog do devetog stoljeća, a oslikano ih je 12 od ukupno 50. Procjenjuje se da je pritom korišteno orahovo ulje ili ono dobiveno iz sjemenki maka. Vjerojatno su ih oslikali umjetnici koji su Putem svile putovali iz Kine preko središnje Azije na zapad.
 

* KIP vrijedan dva milijuna juana, što je oko milijun i pol kuna, postavljen nakon dvogodišnjih radova na sjeveroistoku Kine, razmontiran je samo nekoliko dana prije službenog otvaranja i to zato što se jednom visokom dužnosniku nije svidjela boja. Let, instalacija na novom terminalu aerodroma u Tianjinu, lučkome gradu na sjeveru Kine, skinuta je nakon što je dogradonačelnik posjetio novi terminal tri tjedna prije otvaranja i kip mu se nije nimalo svidio. "Nije mu se svidjela boja. To je bilo dovoljno za smrtnu presudu Letu", kaže autor skulpture Qua Jianxionga.
 
Aerodrom je lokalnim medijima poslao tekstualnu poruku sa zabranom objavljivanja priče o demontaži, ali objavljene su fotografije goleme metalne strukture obojenih krila. TV-postaja CCTV tvrdi da su novinari e-mailom dobili naredbu da o svemu šute. Ovaj je incident doživio neobično poštenu medijsku pozornost, kaže Retuers i dodaje kako su kineski mediji obično poslušni i rijetko bez vladina blagoslova razotkrivaju dužnosničke nestašluke.
 

* IZLOŽBA Tito u BiH, koja svjedoči o ratnom putu i poslijeratnom angažmanu Josipa Broza, bivšeg komunističkog predsjednika Jugoslavije, otvorena je u Sarajevu. Izložba je otvorena u povodu 1. svibnja – Međunarodnog praznika rada, i 9. svibnja – Dana pobjede nad fašizmom. Na izložbi je predstavljeno 450 eksponata: dokumenata, fotografija, novinskih članaka, pisama, plakata i umjetničkih slika koji ilustriraju Titovu aktivnost. Ovo je prvi puta nakon nedavnog rata da se u BiH otvara jedna ovakva izložba posvećena Titu.
 
Član Predsjedništva BiH Željko Komšić je, otvarajući izložbu, rekao kako je "usprkos mnogim proturječnostima jedno ipak sigurno – Tito je volio BiH, a BiH je voljela Tita". Komšić je također istaknuo kako bi osobno Titu "prigovorio mnoge greške i ružne stvari, ali je neosporan njegov antifašizam". "Taj antifašizam je naše povijesno naslijeđe, koje ćemo mi s ponosom unijeti u europsku obitelj naroda", kazao je Komšić.
 

* EUROPSKO nogometno prvenstvo EURO 08 odvijat će se i u kuhinji. U Beču je ovih dana, naime, predstavljena kuharica "Stadion kuha", zbirka tipičnih fast-food recepata iz zemalja sudionica EP-a. Nekadašnji kuhar austrijske savezne nogometne reprezentacije Franz Rosenbauch prikupio je i usavršio recepture za pripravak šesnaest delicija brze prehrane, kojima će se tijekom prvenstva u austrijskoj prijestolnici sladiti i fanovi, na čijim će se tanjurima sučeliti nizozemski fileti od haringe i francuski "crepes nature", austrijski "kajzeršmarn" i njemačka kobasica s curryem, švicarska "apenzellerska salata od kobasice" i češke "utopence".
 
Ilustracije za korice knjige napravio je poznati austrijski karikaturist Gerhard Haderer, portretiravši niz slavnih ličnosti, od Salvadora Dalija preko Karla Marxa do pape Benedikta, dakako, u nogometnom izdanju. Bečka mješavina nogometa, umjetnosti i kulinarstva inače služi dobroj svrsi: utržak od kuharice namijenjen je financiranju "Augustin Cupa", nogometnog turnira za marginalizirane društvene skupine, koji će se od jeseni ove godine odvijati pod motom: "Nogomet pomaže da se kulturne, etničke i statusne razlike učine podnošljivijima". (B. Perić)
 

* ZANIMLJIV spoj kulture i sporta nudi književni happening "Doppelpass", koji će se, ususret EURU 08, od 6. do 21. svibnja odvijati u Beču. Za program, sastavljen od književnih večeri, podijskih diskusija, pobrinut će se osamdesetak umjetnika iz čitavog svijeta, među kojima su Tim Parks, Rainer Moritz, Ulrike Draesner, John von Düffel, Feridun Zaimoglu, Thomas Glavinic (na slici), Gilbert Prilasnig, Christoph Mauz, Gerhard Ruiss, Rolf Lappert, Richard Reich, Esad Babačić, Matjaž Pikalo, László Darvasi, László Garaczi, Eva Rossmann, Thomas Brussig, Franzobel, Rhizom, Anchelka Mazur, Lale Rodgarkia-Dara, Michael Lentz, Fatou Diome, Richard Reich, Juri Andruchowytsch i mnogi drugi. Od 16. do 20. svibnja u sklopu programa održat će se i nogometni turnir "Književni EURO", na kojem će sudjelovati pisci iz Austrije, Švicarske, Slovenije i Mađarske. (B. Perić)

________________________________

SLIKARSTVO
NOVA KIRCHNEROVA BILJEŽNICA

Bilježnica s 95 nepoznatih skica njemačkog ekspresionističkog slikara Ernsta Ludwiga Kirchnera (1880.-1938.), nastalih između 1921. i 1925., otkrivena je u jednoj privatnoj zbirci. Informaciju o vrijednom pronalasku objavila je njemačka aukcijska kuća Lampertz.



 Osim skica u različitim tehnikama, u bilježnici se nalazi i jedan nacrt pisma, izjavio je glasnogovornik aukcionarske kuće. Više od 180 Kirchnerovih bilježnica sa skicama uglavnom se nalazi u privatnom posjedu, a pronađena bilježnica bit će ponuđena na dražbi 28. svibnja.

NOVI ZELAND
ODLEĐENA DIVOVSKA LIGNJA

Znanstvenici u Novom Zelandu napokon su odledili divovsku lignju ulovljenu u dubinama Antarktika kako bi počeli proučavati ovo stvorenje za koje se dugo smatralo da pripada legendama i mornarskim pričama. Najveći uhvaćeni primjerak divovske lignje dugačak je čak osam metara i težak 495 kilograma, a nakon što su je ribari uhvatili čuvana je u ledu gotovo godinu dana.

Znanstvenici su je danima odleđivali kako bi je mogli proučiti. Dr. Steve O'Shea sa Sveučilišta u Aucklandu otkrio je da ova lignja ima izrazito snažan kljun kojim može bez problema prepoloviti ribu dugačku dva metra, te dodao kako divovske lignje mogu narasti i do 12 metara u kojem bi slučaju težile oko 750 kilograma. Nakon što znanstvenici provedu sva potrebna istraživanja nad ovim primjerkom divovske lignje, čudesna će životinja biti izložena u Nacionalnom muzeju Novog Zelanda Ta Papa.

ZLU NE TREBALO
LUNARNA ARKA

Bude li ljudska civilizacija izbrisana s lica Zemlje, spas bi mogao doći iz svemira - naime, nalik na nedavno otvorenu "Arku za sjeme", priprema se i "Arka sudnjeg dana", koja bi trebala pomoći u obnovi civilizacije. Lunarna banka informacija trebala bi sadržavati osnovne informacije o životu i civilizaciji, a aktivirala bi se u slučaju da Zemlju pohara udar asteroida ili sveopći atomski rat.

Gradnja lunarne arke, o kojoj se raspravljalo prošli mjesec na konferenciji u Strasbourgu, preživjelim bi Zemljanima dala "alat" za ponovnu izgradnju ljudske rase. Osnovna verzija arke sadržavala bi hard-diskove s informacijama kao što su sekvence DNK i upute za taljenje metala ili sijanje usjeva. Oni bi bili smješteni u sefu zakopanom tik ispod površine Mjeseca, a odašiljači bi slali podatke na najbolje zaštićene prijemnike na Zemlji.
 
Ako nijedan od prijemnika ne preživi razaranje, odašiljanje bi se nastavilo sve dok se ne sagrade novi. Sef bi se kasnije mogao proširiti za primanje prirodnih materijala, kao što su mikrobi, embriji životinja i sjeme biljaka, pa čak i umjetnine, koje bi bile višak u muzejskim depoima. Kao korak u otkrivanju mogu li živi organizmi preživjeti takve uvjete, znanstvenici Europske svemirske agencije u sljedećem će desetljeću provesti pokuse s uzgojem tulipana na Mjesecu.
 
Bernard Foing, šef istraživačkog odjela ESA-e, kaže da će pokusi s tulipanima ili arabidopsisom, biljkom koja se često koristi u istraživanjima, početi između 2012. i 2015. godine.
 
"Na kraju će biti nužno imati svojevrsnu 'Noinu arku' na Mjesecu u kojoj bi se čuvala raznolikost vrsta iz Zemljine biosfere", rekao je Foing. Tulipani su idealni za taj pokus jer se mogu smrznuti transportirati na velike udaljenosti i vrlo se lako uzgajati. U kombinaciji s algama u zatvorenoj umjetnoj atmosferi i kemijski obogaćenom lunarnom tlu, tulipani bi mogli stvoriti temelj ekosustava.
 
Arka bi morala biti zakopana u Mjesečevo tlo kako bi se zaštitila od ekstremnih temperatura, zračenja i vakuuma koji vlada na Mjesecu, a djelomično bi se napajala sunčevom energijom. Znanstvenici su predvidjeli da će prva pokusna arka biti postavljena na Mjesecu do 2020., a njezin bi životni vijek bio 30 godina. Potpuna arhiva trebala bi biti lansirana do 2035. Informacije bi bile pohranjene na arapskom, kineskom, engleskom, francuskom, ruskom i španjolskom jeziku, a slale bi se na 4000 "zemaljskih repozitorija", koji bi osiguravali sklonište, hranu i zalihe vode preživjelim Zemljanima…