* UNESCO će digitalizirati 2 tisuće slika iz znamenite Galerije Uffizi u Firenci. Riječ je o trogodišnjem projektu pod nazivom DADDI (Digital Archive Through Direct Digital Imaging), koji je već dobrano odmakao, odnosno, bit će dovršen u ožujku 2003. Na realizaciji projekta zajednički rade talijanski, japanski i danski stručnjaci, a u projekt je uključeno i Sveučilište u Firenci, kao i japanska privatna tvrtka Toppan Printing Company, koja se bavi izradom slika vrlo visoke rezolucije (12.000 x 10.000 piksela), koji će na završetku projekta UNESCO-u darovati reprodukcije u prirodnoj veličini četiriju remek-djela iz Uffizija: Michelangelove "Svete obitelji s malim Ivanom Krstiteljem", Leonardovo "Navještenje Marijino", Botticellijevu "Magnificat", kao i Lippijevu "Bogorodicu s Djetetom i dva anđela". UNESCO je na ideju za ovaj projekt došao potaknut razočaranjem brojnih turista koji zbog goleme navale na Galeriju nisu uspjeli uživo vidjeti željena remek-djela. Razočarani ljubitelji umjetnosti uskoro će kakvu-takvu utjehu moći naći na Internetu, i u mirnom gledanju digitaliziranih slika iz Galerije Uffizi.

* ARHEOLOZI su u vinogradima uokolo Pompeja započeli berbu grožđa na način na koji su taj posao radili stari Rimljani prije 2 tisuće godina. "Specijalni" vinogradi u Pompejima dat će ukupno oko pet tona grožđa, od kojeg će, pak, proizvesti samo nekoliko stotina boca kvalitetnog vina. Arheolozi su u suradnji s talijanskim enolozima 1999. zasadili izvorne sorte grožđa, a informacije o poslu našli su u rimskim tekstovima, kao i na antičkim freskama.

* STEVEN Spielberg i Tom Cruise podržali su prvog američkog kauboja, Georgea Busha juniora, u njegovu atakiranju na Irak. "Ako Bush ima pouzdane informacije o tome da Irak proizvodi oružje za masovno uništenje, onda mi ne preostaje ništa drugo nego podržati našeg predsjednika", izjavio je Spielberg u čisto HDZ-ovskoj maniri. Scijentolog Cruise nije bio ništa pametniji: "Osobno, nemam sve informacije koje ima predsjednik, ali vjerujem da je Sadam počinio mnoge zločine protiv svojeg naroda i protiv čovječanstva."

________________________________

ETNOGRAFSKI MUZEJ U BEČU
GVATEMALA - ZEMLJA KECALA

Bečkim Etnografskim muzejom do 13. siječnja 2003. godine dominira aztečka riječ kecal (quetzal). To je naziv današnje gvatemalske valute, ali - što je važnije - i ime mistične crveno-zelene ptice iz Srednje Amerike, simbola slobode, po kojoj su legendarni Maje nazvali svoju domovinu Gvatemalu. Glavnina sjajne izložbe - čiji je nemali broj eksponata ovom prigodom prvi put napustio gvatemalske muzeje, a postav je proširen i posudbama iz španjolskih i meksičkih muzeja - temelji se na dva važna razdoblja vezana za gvatemalsko kulturno nasljeđe: na pretkolumbovskom razdoblju kulture Maja, te razdoblju od početka španjolske kolonizacije (1524.) do uspostave gvatemalske nezavisnosti 1821.

Najspektakularniji dio ove prvoklasne izložbe odnosi se, dakako, na majansku umjetnost (skulpture u kamenu, keramika, misteriozno hijeroglifsko pismo...), a prikazana su izvanserijska ostvarenja i nekih drugih kultura, Azteka i ostalih, od kojih su neka, poput majanskih, nagnala najpoznatijega svjetskog ufologa, Ericha von Daenikena, da zaključi kako su na prostoru Srednje Amerike izvanzemaljci zasigurno umiješali svoje prste. Bečka izložba "Gvatemala" i njezini na prvi pogled možda pomalo i naivno-primitivni eksponati upravo svojom teško objašnjivom drugom stranom - iznimno snažnom i duboko tajnovitom, uvelike daju za pravo Daenikenovim razmišljanjima, ma kako to nekome zvučalo.

KUNG-FU KNJIŽEVNOST
KINEZ PONOVNO PIŠE SVOJE ROMANE

Louis Cha (78), jedan od najpoznatijih kineskih pisaca u svijetu, iznova će napisati svojih 15 najpoznatijih epskih romana o borilačkim vještinama, koje je napisao pod pseudonimom Jin Yong, a širom globusa prodani su u milijunima primjeraka. "Čitatelji su mi pisali o problemima s pričom. Sada je popravljam", izjavio je Cha na promociji prvoga "novog" romana na sajmu knjiga u Hong Kongu. "Nedavno sam pročitao Kuran i sada ga bolje razumijem. U novom izdanju i moj junak Chen Jiale pokazuje bolje razumijevanje Kurana." Cha je, inače, "stariji istraživač" na Institutu kineskih studija na Oxfordskome sveučilištu, te dekan Fakulteta umjetnosti i humanizma na Sveučilištu Zhejiang u Kini, a od 1959. do 1993. vodio je i honkonške novine Ming Pao.

Cha je svoje kung-fu romane napisao između 1955. i 1972., a neke je već prije napisao po drugi put, jer ih je trebalo prebaciti iz novinskog u knjiški medij. Dodatni razlog Chaovu ponovnom pisanju vlastitih bestselera jest i njegov strah da u doba koje je, drži, više zaokupljeno tehnologijom negoli književnošću, žanr romana s temom borilačkih vještina sve više nestaje. "Preostalo je samo nekoliko autora u Kini i Tajvanu. Stanovnike Hong Konga previše ne zanima kultura, njih najviše od svega zanima novac."

Louis Cha kani napisati i povijest Kine. "Nemam još dovoljno znanja. Sam proučavam kinesku povijest, ali bih želio napisati knjigu o povijesti Kine koja bi bila razumljiva i mladima."

EGIPAT
OTVORENA ALEKSANDRIJSKA KNJIŽNICA

Na samoj obali, u luci egipatske Aleksandrije, svečano je otvorena Bibliotheca Alexandrina, najveća knjižnica na području Bliskog istoka i Afrike, nasljednica mitske institucije koju je na istome mjestu bio osnovao Ptolemej I. prije 2000 godina i koju su pohodili ljudi poput Arhimeda i Euklida. Knjižnica - koja će za javnost biti otvorena od nedjelje - gradila se 12 godina, a stajala je 220 milijuna dolara, koje su priskrbili UNESCO i Egipat.

Novu Aleksandrijsku knjižnicu već uspoređuju s Operom u Sydneyu i Muzejom Guggenheim u New Yorku. Knjižnica trenutno posjeduje 240.000 knjiga, ali ukupno ima prostora za osam milijuna svezaka. Posjetiteljima je na raspolaganju 500 računala za listanje kataloga knjižnice, kao i pristup Internet-stranicama glavnih obrazovnih centara diljem svijeta, koje su knjižničari unaprijed odabrali.

Osim knjižnice, kompleks obuhvaća i konferencijski centar, planetarij, knjižnicu Taha Husein za slijepe, koja sadrži elektroničke knjige i one na Brailleovu pismu, knjižnicu za mlade i pet instituta za istraživanja, uključujući Međunarodnu školu za informacijske studije i Laboratorij za restauraciju rijetkih rukopisa. Knjižnica ima i Internet-centar, tri muzeja - za rukopise, kaligrafiju i znanost - te četiri galerije umjetnosti. Neke od 10 tisuća rijetkih knjiga i rukopisa iz kolekcije knjižnice su digitalizirane kako bi se sačuvale, a ujedno bile i dostupne za korištenje. Alexandrina, inače, ima specijalni status u Egiptu, pa je tako njezina uprava odgovorna samo predsjedniku države, a knjige koje su zabranili vjerski vođe, nisu stavljene na police, ali ih se na zahtjev može dobiti na čitanje.

"Predivno je da je usred tolikih ratova, dok ljudi govore o 'sukobu civilizacija', u Egiptu, samo nekoliko metara od mjesta gdje je stajala stara knjižnica, izrasla nova ustanova posvećena univerzalnom razumijevanju, toleranciji i dijalogu", izjavio je Ismail Serageldin, ravnatelj Alexandrine.