POLITIKA NA GUSJENICAMA

Ja u politici ne sudjelujem dobrovoljno. Sjedim u svome stanu i sa svoga prozora vidim tenk. Tako mi politika dolazi, na leđima tenka. Drvo pod kojim tražim sjenu, sljedeći je dan posječeno. Politika je ta koja ga je posjekla. Između duše i krvi ne mogu ostati neutralan, jer to što teče je moja krv. Pitanje je samo kako izraziti taj odnos između politike i pjesništva.
MAHMOUD DARWISH, palestinski pjesnik, u Die Zeitu


IMPERIJ NA ZALASKU

Sjedinjene Američke Države su na zalasku? Malo će ljudi danas povjerovati toj tvrdnji. Jedini koji u to vjeruju, američki su jastrebovi, isti oni koji se nesmiljeno zalažu za politiku koja će preokrenuti taj trend slabljenja.

Uvjerenje da prisustvujemo početku kraja američke hegemonije ne proizlazi samo iz ranjivosti, koja je 11. rujna 2001. postala očita svima. Zapravo su SAD kao globalna sila nestajale od sedamdesetih godina, a američki odgovor na terorističke napade samo je ubrzao silazak.

Da bismo razumjeli zašto je tzv. Pax Americana na izdisaju, moramo istražiti geopolitiku 20. stoljeća, posebno zadnja tri desetljeća. To istraživanje vodi do jednostavnog i neizbježnog zaključka: isti oni ekonomski, politički i vojni faktori koji su pridonijeli američkoj hegemoniji, neumoljivo će proizvesti i nadolazeći američki zalazak.
IMMANUEL WALLERSTEIN, američki sociolog, u Foreign Policy


SEKULARNA REZOLUCIJA

Postojeći moralni poredak promiče uzajamnu korist pojedinaca i brani njihova prava. Takvo shvaćanje društva, koje je tipično za modernost, razvilo se tijekom nekoliko stoljeća, i mi smo sada toliko u njemu da nam se ono čini jedinim mogućim. Napokon, nismo li svi individue? Ne povezujemo li se u društvenu zajednicu zbog uzajamne koristi? Kako bismo drugačije mjerili društveni život?

U takvom bi društvu predodžba da je moralni poredak konačno zasnovan u Bogu mogla biti shvaćena kao uznemirujuća prijetnja uljuđenoj društvenosti i toleranciji kao idealnim značajkama moderne javne sfere. Iz te perspektive kršćanstvo postaje ne samo nešto što ne trebate, nego i prava opasnost.
CHARLES TAYLOR, kanadski filozof, u Book & Culture


OPTIKA SATRAPA

Pokušala sam dočarati palestinsku tragediju najbolje što mogu, iz privilegirane pozicije pripadnika ugnjetačkog društva. Uz postojeću podršku SAD-a Izraelu i šutnju zapadnoga svijeta, postoji ozbiljna opasnost da je ono što smo do sada vidjeli samo početak i da će, pod kišobranom rata u Iraku, Palestinci biti primorani da biraju između uništenja i drugog egzila. Način na koji Arundhati Roy opisuje situaciju u Afganistanu, sada se čini savršeno primjenjivim na ono kroz što prolaze Palestinci: “Svjedoci smo beskonačne pravde novog stoljeća. Civili se izgladnjuju do smrti dok čekaju da budu ubijeni.” Moja je najveća nada i zadatak da kredo "Spasite Palestince! Zaustavite Izrael!" postane dio svake borbe protiv američkog rata u Iraku. Ako to ne učine vlade svijeta, moja je nada da ljudi u svijetu to još uvijek mogu.
TANYA REINHARDT, autorica knjige “Izrael/Palestina – Kako okončati rat iz 1948.”, na Z-netu


VITA NUOVA

Utjecaj historije je doista zlokoban. Mi živimo u njezinoj tamnoj sjeni i ne možemo se toga osloboditi. Nijedan se Palestinac ne može osloboditi utjecaja 1948. Nijedan se Izraelac nije u stanju othrvati onome što se od 1933. do 1945. događalo u Europi. Očajnički od povijesti zahtijevamo pravdu, a povijest je zapravo vrlo, vrlo okrutna djeliteljica pravde. Ne znam gdje je odgovor, ali problem zapažam, osjećam i živim s njim. Jedan od problema je, mislim, u tome što mi živimo stare živote. Običavamo kazati da novoga života ne može biti ako mlade ne odgojimo na drugačiji način, ali ja mislim da mi zapravo trebamo preodgojiti stare, kako bi mladi mogli biti slobodni.
ROBERT FISK, engleski novinar i ratni reporter, u Montreal Mirroru

Široko raširena glad u svijetu primarno je povezana sa siromaštvom. U načelu glad uopće nema veze s proizvodnjom hrane. Govoreći u realnim pokazateljima, cijene bazičnih namirnica (kao što su riža, pšenica, itd.) pale su tokom posljednje četvrtine 20. stoljeća za više od polovice. Ako potražnja za hranom raste, na sadašnjem stupnju svjetske tehnologije i pri sadašnjoj dostupnosti sirovina, i proizvodnja će pokazati odgovarajući rast.
AMARTYA SEN, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju, u Observeru


GRIJEH STRUKTURA

Ljudi skapavaju od gladi jer su strukture odlučivanja koje brane seoske prihode, pristup sirovinama i tržištima, pa zbog toga i rente i dohotke, sistematski demontirane. To je učinjeno strukturno nepravednim programima, iniciranim od Svjetske banke, te pomoću pravila Svjetske trgovinske organizacije, koja nameću liberalizaciju trgovine.

Inače razumna pretpostavka da demokracija može spriječiti gladovanje, u naše vrijeme također je konceptualno šuplja. Ne shvaća se činjenica da liberalizacija trgovine i politika globalizacije prazne demokraciju od njenog ekonomskog sadržaja i pomiču važne odluke izvan demokratskog utjecaja ljudi u pojedinoj zemlji.
VANDA SHIVA, vodeći indijski ekološki aktivist, u Observeru

________________________________

WOLE SOYINKA, NIGERIJSKI PISAC I EGZILANT, U GUARDIANU

BEZDOMLJE

Još uvijek se nadam da ću se jednom doista vratiti kući. Da biste se doista osjećali kao da ste došli doma, morate prevladati sve ono što vas je odande potjeralo. To se u mome slučaju još nije dogodilo i možda se za moga života neće ni dogoditi.


ZVJERONAUK

Ne mogu pripadati naciji koja dopušta barbarstva poput kamenovanja do smrti ili sakaćenja. I ne zanima me na koju se religiju pritom poziva.


NIJE GOTOVO...

Pad jednoga diktatora ne znači da je gotovo. Njegov cilj još mogu slijediti njegovi doglavnici ili njihovi plaćenici, uključujući i vjerske fanatike koji ljude poput mene smatraju svojim neprijateljima.