* HRVATSKO Ministarstvo prosvjete ove je godine - saznaje Kultivator - uložilo 42 milijuna kuna u informatizaciju školstva, no nijedna lipa iz te doista pristojne sume nije otišla na razvoj i nabavu edukativnog softvera. Škole su sada u situaciji da imaju vrlo kvalitetnu opremu i praktično ni megabajta odgovarajućeg obrazovnog sadržaja na hrvatskom jeziku, a nedovoljna sredstva ulažu se i u edukaciju nastavnika...

* ZAGREBAČKI nakladnik V.B.Z. objavio je najuži izbor romana pristiglih na njegov natječaj za najbolji neobjavljeni roman godine: u finale su ušla tri najbolja rukopisa/romana, zaprimljena pod naslovima: "Koncert", "Živi i mrtvi" i "Kao kad progutaš brdo balona". Identitet njihovih autora je nepoznat, a pobjednik će biti poznat početkom idućeg mjeseca na Castropolinom sajmu knjiga u Puli. Inače, na natječaj su pristigla 72 rukopisa, a žiri su činili - Miljenko Jergović (predsjednik), Zoran Ferić, Dušanka Profeta, Ivica Ivanišević i Nenad Rizvanović.

* MOLEKULARNI biolozi sa Sveučilišta Purdue u američkoj državi Indiani rade na projektu kojemu je cilj stvoriti bjelogorična stabla koja će brže rasti i biti otpornija na bolesti. "Uspijemo li 'pripitomiti' bjelogorično drveće, ono se više neće morati divlje eksploatirati, jer će ono udomaćeno biti bolje kvalitete", vele znanstvenici, napominjući da tamošnja drvna industrija godišnje obrne 14 milijardi dolara, a godišnje u SAD-u nedostaje 55 milijuna bjelogoričnih presadnica. Bit projekta čini, pak, kalemljenje grana s 400 različitih vrsta stabala, odnosno njihovo križanje s najkvalitetnijim crnim orahovim drvom...

* TALIJANSKI astronomi otkrili su tragove vode u atmosferi vrlo dalekih planeta. "Postojanje vode ne znači da na drugim planetima buja život, ali ako se otkriće potvrdi, potaknut će nagađanja da je i to moguće. Bilo bi to povijesno otkriće: prve molekule koje bi mogle biti preteče života na planetu izvan Sunčeva sustava", uzbuđeno je izjavio Cristiano Cosmovici iz Instituta za istraživanje svemira i planeta u Rimu.

* SABRANA djela Milana Begovića, dijelom neobjavljena, a dijelom rasuta po periodici, bit će tiskana u 24 sveska, a prvih šest svezaka već je predstavljeno. "Bez obzira na to što je u svim žanrovima ostvario antologijska djela, nikad dosad njegov opus nije objavljen u jednom, a kamoli u kritičkom izdanju", izjavio je prof. dr. Tihomil Meštrović, glavni urednik Begovićevih sabranih djela. Begović je, inače, do sada preveden na dvadesetak jezika, a u inozemstvu je najizvođeniji hrvatski dramski autor...

* "JUDITA", roman znanog domaćeg pisca Mira Gavrana, nominiran je za nagradu International IMPAC Dublin Literary Award 2003, vrijednu 100 tisuća eura, koju dodjeljuje dublinska Nacionalna biblioteka. Gavranova "Judita" dosad je prevedena na slovenski, francuski, engleski i slovački jezik, a radnja romana zbiva se šest stoljeća prije Krista... Među nominiranima se nalaze i neka vrlo zvučna svjetska književna imena poput Maria Vargasa Llose, Nadine Godimer, Johna Irvinga i Doris Lessing.

________________________________

DRAŽBE UMJETNINA
"LOPOČI" OD 18,7 MILIJUNA DOLARA

Slika slavnog francuskog impresionista Claudea Moneta iz njegove znamenite serije "Lopoči" prodana je na nedavnoj newyorškoj dražbi aukcijske kuće Sotheby's za vrtoglavih 18,7 milijuna dolara! Djelo je nastalo 1906. godine u znanome Monetovu vrtu u Givernyju, a stručnjaci su sliku procjenjivali na 16 do 20 milijuna dolara, jer su Monetova djela iz serije "Lopoči" oduvijek bila magnet za bogate privatne kolekcionare.

Na istoj dražbi sjajno je prošao i "Riđokosi mladić" Amadea Modiglianija, za čija djela poznavatelji tržišno-umjetničkih prilika vele da su "jednostavno preskupa" - slika je prodana, iznad očekivanja, za 8,4 milijuna dolara. No, kupca za odgovarajuću cijenu nije našao, primjerice, "Stojeći ženski akt" Paula Cézannea, koji je postigao cijenu od "samo" 9 milijuna dolara, a procjena Sotheby'sovih stručnjaka kretala se od 10 do 15 milijuna dolara.

No, da je tržište umjetninama prilično prevrtljivo, pokazala je dražba u konkurentskoj kući Christie's, održana dan nakon Sotheby'sove, također u New Yorku. Tom prilikom još jedno djelo iz Monetove serije "Lopoči" - "Le bassin aux nympheas" - procijenjeno na 10 do 15 milijuna dolara - ipak nije ponovilo uspjeh s dražbe održane prethodnog dana. Dapače, slika nije ni prodana, jer je najveća ponuda iznosila tek 8,5 milijuna dolara. "Logično je da za 'Lopoče' nakon spektakularne prodaje dan ranije sada nije vladao preveliki interes", kazali su stručnjaci. Na dražbi u Christie'su "loše" je prošao i Modigliani - njegov portret nepoznate žene pod nazivom "La robe noire", iz 1918., prodan je za 7,5 milijuna dolara, a bio je procijenjen na 9 do 12 milijuna dolara.

No zato je skulptura "Le Guenon et son petit" (Majmunica i njezino mladunče) Pabla Picassa bila istinska zvijezda dražbe u Christie'su. Izrađena 1951., skulptura je bila procijenjena na 5 do 7 milijuna dolara, a na samoj dražbi prodana je za 6,7 milijuna dolara, što je rekordna cijena postignuta za neku Picassovu skulpturu.

ŠESTI SARAJEVSKI JAZZ-FESTIVAL
RAMAZANSKI JAZZ

Ovogodišnji, šesti Sarajevo Jazz Festival, nakon 12 koncerata, jednog workshopa i programa Late Nite koji se nakon svake festivalske večeri održavao u klubu Jež, službeno je završen koncertom španjolsko–francuske skupine Renaud Garcia - Fons & Navigatore. Trio predvođen Garciom, kojeg je dio kritike nedavno počastio i komplimentom “Paganini kontrabasa”, odsvirao je svoj program i na noge podigao oko tisuću posjetitelja, što je bio prosjek posjeta na svim koncertima u velikoj dvorani Doma policije. Njihova se glazba uglavnom temelji na fuziji flamenca i u Francuskoj (još uvijek) dominantnog zvuka iz mit(oman)ske radionice Reinhardta&Grapellija.

Najposjećeniji koncert Festivala bio je onaj na kojem je nastupila portugalska pjevačica Maria Joao sa svojim kvartetom. U red boljih koncerata svakako idu i nastupi Dennis Rollins’ Badbone&Co. (funky–soul britansko–američki kvintet) i Kvarteta Stefana Di Battiste, talijansko–francuske kombinacije u kojoj dominiraju piano standardi. Ljubiteljima klavirskog jazza u uho je morala ući i Helen Sung, pijanistica velike preciznosti.

Najveća zvijezda ovogodišnjeg Festivala, barem kad je u pitanju recepcija njegove uspješne karijere, bio je Joe Zawinul, koji je prve noći Festivala odsvirao dva koncerta. Njegov Syndicate, s kojim svira na svjetskoj turneji proslavljajući 70. rođendan, sastavljen je od muzičara iz Kameruna, Indije, Portorika, Zaira i Obale Bjelokosti. Taj je koncert na trenutke bio fascinantno zvučno putovanje, ali u tom će programu jazz–čistunci pronaći zamjerke koje se uglavnom tiču prevelikog koketiranja JZ-a s etnom i popom. No, oni koji duže prate nekadašnjeg klavijaturista Weather Reporta, znaju da to nije novost.

Što se tiče ostalih koncerata, Tamara Obrovac i Transhistria Ensemble, te trio Norvežanina Terje Rypdala, naprosto nisu “uhvatili” kontakt s publikom, no to ne mora značiti da su to bili loši koncerti. Naprosto, nije im se dalo.

Sarajevo i pored svih nedaća tranzicije s kojima se susrelo i koje iz dana u dan “tanje” supstanciju urbane kulture, uspijeva barem tokom nekoliko manifestacija – kakva je i Jazzfest – održati imidž prijestolnice. U to se najlakše bilo uvjeriti na programu Late Nite u malom prostoru kluba Jež, gdje su nastupali kvartet bosanskog saksofonista Darka Poljaka, zatim The Graz Veterans (pijanist Matija Dedić, bubnjar Dušan Novakov, basist Predrag Revisin i trubač Marko Đorđević) i trio Armenda Xhaferija.