12POLICA

JOÃO MAGUEIJO: "FASTER THAN THE SPEED OF LIGHT: THE STORY OF A SCIENTIFIC SPECULATION", HEINEMANN, 2003.
Ništa ne može putovati brže od brzine svjetlosti, a i sama svjetlost je limitirana, jer ni ona ne može biti brža od oko 300 tisuća kilometara u jednoj sekundi. Ova Einsteinova postavka, iznesena u njegovoj Specijalnoj teoriji relativnosti, opće je prihvaćena u modernoj fizici, no teorijski fizičar João Magueijo, predavač na londonskom Imperial Collegeu, odlučio je okomicu svoje intrigantne knjige izgraditi na tezi da je svjetlost u ranim danima svemira putovala brže od svoje sadašnje maksimalne brzine. Kad bi Magueijo imao pravo, to bi se uvelike odrazilo na sadašnje glavne teorijske "stupove" kozmologije i fizike.

MARK FROST: "THE GREATEST GAME EVER PLAYED: HARRY VARDON, FRANCIS QUIMET AND THE BIRTH OD MODERN GOLF", HYPERION, 2002.
Svaki sport ima svoje najblistavije trenutke i najveće utakmice, pa tako i - golf. Primjerice, velik broj fanova američke profesionalne football lige najvećim mečom smatra utakmicu iz 1958. između New York Giantsa i Baltimore Coltsa, u povijesti bejzbola često se spominje utakmica broj 6 Svjetske serije iz 1975. itd. Mark Frost, pak, autor ove knjige, smatra da titulu najveće ikad odigrane "igre" treba ponijeti U.S Open golf championship, koji je 1913. održan na terenima The Country Cluba u Brooklineu, Massachusetts. Frost, televizijski producent ("Twin Peaks"), pisac i scenarist, detaljno rekonstruira turnir, odnosno bitku koja se vodila između velikog britanskog šampiona Harryja Vardona i 20-godišnjeg amatera Francisa Quimeta iz Massachusettsa. Legenda kaže da je posebno bilo uzbudljivo na 18. rupi...

SIMON SCHAMA: "A HISTORY OF BRITAIN III: THE FATE OF EMPIRE 1776-2001", BBC CONSUMER PUBLISHING, 2002.
Koncem prošle godine na knjižarskim se policama pojavio i završni svezak Schamine trilogije "Povijest Britanije". Riječ je o najsubjektivnijem dijelu trilogije, napominju kritičari. Obrazlažući kako je Britanija oblikovala veliki dio modernoga svijeta, Schama piše o kraljici Viktoriji, Benjaminu Disraeliju, Mary Seacole, Winstonu Churchillu i Georgeu Orwellu, koristeći ih ponajprije kao glasove različitih razdoblja i rukavaca britanske povijesti. Značajan dio završnoga sveska Schama posvećuje britanskoj "priči" o Indiji i Irskoj, a, sudeći prema reakcijama čitatelja, posebno je zanimljiva njegova analiza Churchillova govora od 28. svibnja 1940.

________________________________