* FILM "Mulher Policia", portugalskog redatelja Joaquima Sapinhoa, osvojio je glavnu nagradu Četvrtog europskog filmskog festivala u Lecceu, u južnoj Italiji. Film govori o mladoj udovici koja pomaže svom sinu koji je zapao u nevolje da pobjegne od policije. Švedski film "The Reunion" dobio je nagradu za najbolji scenarij, dok je njegov glavni glumac Bjorn Kjellman proglašen najboljim europskim glumcem. Maria Bonnevie, pak, proglašena je najboljom glumicom za ulogu u filmu "I am Dina".

* ČETRDESET njemačkih pisaca, na Svjetski dana knjige, 23. travnja, u njemačkom je gradu Mainzu osmislilo, napisalo i tiskalo knjigu od 96 stranica u samo 12 sati. Temu im je navedenog datuma u 7.45 sati zadala Zaklada Lesen, koja promiče čitanje, a svaki je autor napisao dvije stranice teksta i predgovor. "Ljudi se udružuju da bi napisali knjigu nakon godina mozganja i razmišljanja. Želimo poručiti da knjiga ima smisla i u eri Interneta", izjavio je glasnogovornik zaklade Christoph Schaefer. Završeno djelo je na koncu distribuirano u Berlin, Köln, Hamburg, Stuttgart, Düsseldorf i Wiesbaden.

* ŠPANJOLSKI političari i umjetnici, te drugi ljubitelji lijepe književnosti 48 sati su non-stop čitali "Don Quijotea", slavni roman Miguela de Cervantesa. Više od 3000 književnih entuzijasta dan i noć je recitiralo dijelove romana iz 17. stoljeća, kojeg su prošle godine vodeći svjetski pisci proglasili najboljom knjigom svih vremena. Španjolski, pak, pisac Jose Jimenez Lozan primio je u sklopu španjolskih Dana knjige (Dia del libro) u Cervantesovu rodnom mjestu Alcali de Henaresu nedaleko od Madrida najuuglednije španjolsko književno priznanje - Cervantesovu nagradu.

* SKICE na zidovima podruma u Kapeli Medici u San Lorenzu, u kojem se Michelangelo skrivao za opsade Firence u 16. stoljeću, dane su na uvid javnosti nakon 30 godina restauratorskog posla. Licia Bertani, direktorica Muzeja Medici u Firenci, kazala je da Michelangelo, iako mu je skriveno mjesto bilo malo, vlažno i tamno, nije prestajao "črčkati". "Njegove skice jasno pokazuju da je najveći majstor grafita svih vremena", tvrdi povjesničar umjetnosti Vincenzo Bertani. Boraveći u podrumu, u nepodnošljivoj vlazi i vrućini kolovoza, Michelangelo je napravio više od 56 skica, uključujući nacrte za grobnice u Kapeli Medici, skice za Sikstinsku kapelu u Rimu i, što je zadivljujuće, rijetki autoportret kojeg stručnjaci opisuju kao "šaljivi crtež blizak karikaturi". Zbog iznimne osjetljivosti restauriranih crteža i skica, podrum neće biti stalno otvoren za javnost, ali su mogući posjeti najavljenih skupina.

* RUSKI međunarodni filmski festival (RIFF) dodijelio je američkome glumcu Leonardu DiCapriju nagradu Tower za doprinos svjetskoj filmskoj umjetnosti. Inače, DiCaprio je poznati obožavatelj ruske filmske umjetnosti, posebice redatelja Sergeja Ejzenštejna i Andreja Tarkovskog, a izučavao je i glumačke metode glasovitog Constantina Stanislavskog. Nagradu je primio u društvu svoje bake, Ruskinje, koja je iz domovine emigrirala prije gotovo pola stoljeća.

________________________________

KATASTROFALNE POSLJEDICE AMERIČKO-BRITANSKE INVAZIJE NA IRAK
UNIŠTENJE KOLIJEVKE CIVILIZACIJE

"Tražili smo od vojnika da spriječe grabež, ali su nam odgovorili da im nije rečeno da se upleću", izjavio je Moayyed Said al-Damergi, savjetnik bivšega iračkog ministra kulture, u povodu razaranja i pljačke neprocjenjivog kulturnog blaga Iraka, odnosno stare Mezopotamije, koja je kolijevka sumerske, akadske, babilonske i asirske civilizacije. Koliki su razmjeri uništenja i pljačke, možda najbolje kazuje podatak da je zbog "nedjelotvornosti SAD-a u zaštiti iračkih muzeja" ostavku dao Bushov savjetnik za kulturu Martin Sullivan. UNESCO je, pak, najavio osnivanje fonda za iračku baštinu, te predložio hitno osnivanje posebnih policijskih snaga koje bi bile zadužene za čuvanje preostalog blaga stare Mezopotamije. Prvi doprinos fondu najavila je Italija u visini od 40 tisuća dolara, a među prvim donatorima su i Njemačka, Velika Britanija, Katar i Egipat.

Nakon ulaska "pobjedničke" koalicije u Bagdad i ostale iračke gradove, u općem kaosu poharani su mnogi muzeji, Nacionalna biblioteka je tijekom ratnih "igara" do temelja spaljena, a ništa bolje nisu prošli ni Državni muzej i Državni arhiv. Arheolozi upozoravaju da su najvredniji predmeti možda već izvan Iraka, te napominju da valja hitno pooštriti mjere na iračkim granicama kako bi se spriječio šverc antikvitetima. Prve procjene kazuju da je samo iz glavnog muzeja u Bagdadu ukradeno više od 170 tisuća izložaka, a među pokradenim stvarima nalaze se i vrijednosti poput prvih primjeraka pisane riječi i brojevnih sustava, koji su pripadali drevnim civilizacijama s područja današnjeg Iraka.

Svjedoci, primjerice, spominju kako su vidjeli krađu srebrne "harfe iz Ura", stare 4000 godina, kao i sumerske vaze iz Ura, te brončanog kipa iz akadskog doba. U UNESCO-ovoj misiji spašavanja preostalog iračkog blaga sudjelovat će i stručnjaci londonskog British Museuma, koji posjeduje najveću kolekciju predmeta iz Mezopotamije izvan Iraka. "To je prava propast za kulturnu baštinu Iraka", kazao je Neil MacGregor, direktor British Museuma.

VENECIJA
HI-TECH BRANAMA PROTIV POPLAVA

Venecija će se u skoroj budućnosti od poplava braniti - hi-tech branama. Naime, ovih bi dana u moru ispred Venecije trebali započeti radovi na izgradnji podmorskih hi-tech brana, koje bi Trg svetoga Marka i ostale dijelove Venecije trebale zaštititi od pogubne plime i podizanja razine mora. Projekt od 79 pokretnih brana nazvan je MOSE, svaka pojedina brana duga je od 18 do 28 metara, a podizat će se svaki put kada naiđe plima kako bi razina mora u venecijanskim kanalima ostajala uvijek ista. Radovi će trajati osam godina, ukupni projekt će stajati 2 do 3 milijarde dolara, a na postavljanju brana radit će oko tisuću ljudi. Inače, rasprava o zaštiti Venecije podmorskim branama trajala je - 37 godina!

FRANCUSKA: UGROŽENA POZNATA SPILJA S PRETPOVIJESNIM CRTEŽIMA
GLJIVICE NAPALE LASCAUX

Glasovita špilja Lascaux u Dordogni, poznata po svojim pretpovijesnim crtežima životinja starim najmanje 15 tisuća godina, danas je - iako se o spilji brinu čak četiri ustanove - zbog ljudske nebrige ozbiljno ugrožena. Spilju su, naime, prije dvije godine napale gljivice, no njezina remek-djela, na sreću, za sada nisu napadnuta. Znanstvenici pretpostavljaju da su gljivice posljedica radova na obnovi klimatizacijskog sustava u spilji, koji su se izvodili tijekom 2000. i 2001., odnosno činjenice da radnici tada nisu nosili sterilne čizme; neki drugi pak tvrde da su gljivice u spilji bile prisutne otprije, no da su se sada počele širiti zbog klimatskih promjena izazvanih radovima.

Spilja Lascaux otkrivena je 1940., a 1963. je zatvorena za javnost jer su se na zidovima bile pojavile zelene alge. Dvjesta metara od prave spilje napravljena je njezina replika, koja je otvorena 1983.