Vladimir MATIJANIĆ: PICAŠKANDAL

Surađivali: Goran Borković, Luko Brailo, Toni Gabrić, Hrvoje Prnjak i Vladimir Urukalo

ĐAPIĆEVA BRIGA ZA OTOKE

Otočno stanovništvo nije se pretjerano usrećilo ni s prošlom, a ni s aktualnom vlašću. A da je izoliranost otoka ušla već u pomalo apsurdnu fazu, svjedoči i sve intenzivnija skrb Hrvatske stranke prava o otocima. HSP je, naime, u svojim usrdnim pokušajima transformacije u normalnu, uljuđenu i demokratsku stranku, nedavno u Splitu održao i Jadransku konvenciju, na kojoj je upravo otočna problematika zauzela posebno mjesto. Da briga za otoke HSP-a nije samo deklarativna i predizborno-prigodničarska, za to je trebao poslužiti i nedavni izbor Ivana Miličevića s otoka Vira za predsjednika Županijskog vijeća te stranke u Zadarskoj županiji. Kažemo, trebao, jer iza osobite skrbi odjednom “projadranski” orijentiranih đapićevaca stoji pragmatični interes predsjednika stranke, nesuđenog magistra pravnih znanosti Ante Đapića. Naime, Miličević je vlasnik građevinske tvrtke koja je Đapiću izgradila vikendicu na Viru, pod više nego povoljnim uvjetima... Eto, dragi čitatelji, a pogotovo vi s otoka, sada vam je poznata pravaška formula po kojoj bi otoci trebali postati nositeljima gospodarskog razvoja Hrvatske. Možete stoga početi s pripremama za izbore.

PANKRETIĆEVA MAGIJA

Premda je HSS-ov ministar poljoprivrede i šumarstva Božidar Pankretić prošli tjedan na tiskovnoj konferenciji uvjeravao javnost kako su štete od suše premašile 1,4 milijarde kuna, s jasno određenim postocima štete prema poljoprivrednim kulturama, samo mu je pet dana trebalo da promijeni ploču. Nakon susreta s premijerom i drugim članovima Vlade Pankretić je znatno umanjio posljedice od velike suše. Brojka koju posljednjih dana spominje kreće se oko iznosa od 400 milijuna kuna.
Taj bi novac, lobira Pankretić kod seljaka, trebao biti dostatan za saniranje posljedica štete. Uz to, okrećući ploču, ministar uvjerava poljoprivrednike da im naknade može osigurati jedino HSS, koji će, ako bude potrebno, i napustiti koaliciju ne bi li se seljaci namirili.

MAMIĆ BEZ NEBODERA

Informacije koje stižu iz zagrebačkih gradskih struktura, definitivno potvrđuju da će Zdravko Mamić, predsjednik nogometnog kluba Dinamo i biznismen sumnjive reputacije, na kraju ipak ostati bez planiranih nebodera od dvadeset katova u Vukovarskoj aveniji. Neodobravanje zahtjeva za gradnju dvaju poslovnih nebodera, podsjetimo, doveo je do skandala u prostorijama gradske vlasti, kad je Mamić fizički napao sada već bivšeg pročelnika za gradsko planiranje Miljenka Mesića, na što mu je ovaj uzvratio dobro odmjerenim udarcem štakom po glavi.

Mesićeva smjena po hitnom postupku u početku je bila tumačena kao želja pojedinaca unutar njegove stranke, HNS-a, za izlaskom u susret Mamićevim poslovnim ambicijama, gradskim građevinskim regulama usprkos. No čini se da Mesić ipak nije bio jedini koji je stajao na putu ostvarenju Mamićeva poslovnog sna, jer su gradski vijećnici HNS-a izašli s proglasom prema kojem “stručno mišljenje Zavoda za planiranje razvoja grada Zagreba (koje je negativno spram Mamićeva zahtjeva) ostaje identično kakvo je bilo i prije incidenta, i ne mijenja se”.

Na sličan se način o tom projektu izrazio i Mislav Žagar, novi gradski pročelnik za prostorno planiranje. Mamiću, dakle, ovaj put neće preostati drugo nego da snizi svoje građevinske apetite.

MARKETING MATICE HRVATSKE

Počela je predizborna kampanja! Do tog zaključka nismo došli na temelju sve brojnijih istupa stranačkih čelnika i snimanja Čačićevih road-filmova o autocesti, nego na osnovi televizijskih reklama za Maticu hrvatsku. Čime i zbog čega se Matica reklamira nije baš jasno, posebno u prvoj od dvije sekunde emitiranja Matičina telopa. Međutim, već u drugoj i ujedno zadnjoj reklamnoj sekundi na malim ekranima zasja osmijeh Matičina predsjednika Igora Zidića, kojeg je prije nekoliko mjeseci Romano Bolković, voditelj desničarskog talk-showa "2 u 9", proročanski proglasio budućim predsjednikom države.

Zidić se nakon Bolkovićeva promoviranja nadavao intervjua više nego u cijelom životu, da bi u zadnja dva mjeseca medijska tenzija ipak pala. Kao budući predsjednički kandidat Zidić je osjetio da mu nedostaje pojavljivanja u javnosti i odlučio u tu svrhu izdvojiti nešto novca iz siromašnog Matičina budžeta koji pune porezni obveznici. Uostalom, valjda je razmišljao Zidić, ako Čačić može novcem građana promovirati sebe, može i on, a sve ne bi li se dokopao mile mu funkcije!

RASIPNI HRT

Evo još malo o rasipanju našeg novca. Na programu državne dalekovidnice ovih je dana pokrenuta nova reklamno-nagradna kampanja kojoj je svrha privući što više budućih pretplatnika. Nakon što je HTV u snimanje prigodnih spotova na istu temu utrošio milijune (pretplatničkih) kuna, mudraci s Prisavlja ovaj su se put dosjetili efikasnijeg načina punjenja svoje kasice. Naime, u udarnim terminima programa vrti se reklama za nagradnu igru u kojoj je moguće dobiti 100 tisuća kuna, automobile i ine druge vrijedne nagrade, ali samo ako postanete pretplatnik HTV-a.

I eto apsurda. HTV, dakle, nudi nagrade (vjerojatno plaćene pretplatničkim novcem) ako postanete pretplatnik televizije kojoj ste po zakonu obvezni plaćati pretplatu! Čemu suludo trošenje novca građana u reklame i nagrade, koji, uzgred rečeno, i ne dobivaju bogzna kako kvalitetan program za svoj novac! No, tko vas pita jeste li zadovoljni onim što plaćate i želite li uopće plaćati pretplatu HTV-u?

RASPRODAJA U DUBROVNIKU

“Ne odustajemo od prodaje poslovnih prostora od kojih ćemo dobiti oko 10 milijuna eura kako bismo podmirili dugove vjerovnicima, radnicima i državi”, rekao je direktor Robnih kuća Dubrovnik Bruno Stupin komentirajući nepravomoćnu presudu dubrovačkoga Trgovačkog suda kojom je blokirana prodaja nekretnina tog društva. "Uložit ćemo žalbu i podnesak za izmjenu presude", ističe Stupin, inače direktorska uzdanica Marinka Filipovića, ravnatelja Državne agencije za sanaciju banaka koja je većinski vlasnik Robnih kuća Dubrovnik.

Gotovo jednaku dozu arogancije Stupin je pokazao i na skupu radnika Robnih kuća kojih je trenutačno 259 - nakon prodaje oko 12 tisuće metara četvornih poslovnih prostora u robnim kućama Srđ i Minčeta posla će biti za njih najviše 200. Ni na jedno radničko pitanje Stupin nije konkretno odgovorio nego je frazirao o skorom početku izrade "programa zbrinjavanja viška uposlenika".

Uza sve to, Stupin je zahtijevao od novinarskih ekipa Radio Dubrovnika i HTV-a da ne snimaju radnički skup koji je u više nego tužnom ozračju održan na odjelu namještaja Robne kuće Srđ.

PROPUST NA HEATROWU

U sklopu globalne antiterorističke paranoje londonskom zrakoplovnom lukom Heatrow patroliraju deseci do zuba naoružanih policajaca, a prilikom ulaska u zrakoplov putnici se, kao i njihova prtljaga, vrlo detaljno pregledavaju. Ipak, Picaškandalov reporter unio je u zrakoplov koji je u nedjelju 18. svibnja u 8.30 sati kretao prema Zagrebu otvarač za pisma čija je oštrica duga desetak centimetara. I nitko od revnih engleskih policajaca nije ništa pitao niti upozorio neopreznog putnika da se takvi predmeti ne smiju unositi u zrakoplov.

Za razliku od engleskih kolega, zagrebački policajci u zrakoplovnoj luci Pleso na rendgenu su uočili opasni predmet i nisu dopustili njegovo unošenje u zrakoplov, pa je sporni otvarač za pisma na odredište stigao poštom.

Istina je da je Heatrow znatno veći od Plesa, no u općoj histeriji i strahu od terorizma, kad se i na turpijice za nokte gleda kao na potencijalno opasno terorističko oružje, propust engleskih policajaca je nedopustiv. No situacija bi se vjerojatno drugačije razvila da je oštricu u prtljazi imao neki Arapin ili Azijat, a ne bijelac.

HRVATSKI POSLOVNI BUM

Prema tablici koju je u zadnjem broju objavio Poslovni tjednik, velikim hrvatskim tvrtkama koje se nalaze u privatnom vlasništvu ide jako dobro. Recimo Pliva je u prošloj godini ostvarila 21,7 milijardi kuna prihoda, od čega je 1,2 milijardi dobit, što je za 15 posto više u odnosu na prethodnu godinu. Slično je i u ostalim firmama: Podravka je povećala prihod za 10 posto - 2,9 milijardi kuna, dok se dobit (108 milijuna kuna) povećala za nevjerojatnih 75 posto u odnosu na 2001. godinu! Tvornica duhana Rovinj također je ostvarila za zapadno-europske prilike nedosegnuto povećanje dobiti - čak 33 posto ili 680 milijuna kuna, za što je najviše zaslužan izvoz duhanskih proizvoda. Agrokor Ivice Todorića u 2002. godini uvećao je prihod za 40 posto, tako da je dosegao 7 milijardi kuna. U 2003. godini očekuje se daljnji porast prihoda za 25 posto, a dobiti za čak 50 posto, čemu bi trebala pridonijeti akvizicija srbijanskog Frikoma, daljnji rast Konzuma (u 2002. rast od 58 posto), te ulaganje u Jamnicu i Janu.

JOVIĆ DOBIO 50 TISUĆA EURA OD SLOBODNE

Josip Jović, nekadašnji glavni urednik Slobodne Dalmacije, HDZ-ov kadar poznat i po čuvenom izmišljenom intervjuu s generalom Mirkom Norcem, a danas kolumnist istoga dnevnog lista, ovih je dana od svoje firme pravomoćnom sudskom odlukom dobio oko 50 tisuća eura na ime neisplaćenog menadžerskog ugovora. Kako smo saznali, Jović je taj novac već podigao s računa. Naime, tokom svojega uredničkog mandata, od početka 2000. godine do 1. svibnja 2001. godine, Josip Jović je s Upravom Slobodne navodno zaključio menadžerski ugovor. Nakon 1. svibnja 2001. godine i promjene Uprave, Joviću je isplaćivana “samo” njegova mjesečna plaća, tričavih desetak tisuća kuna mjesečno za jedan tekst tjedno – kolumnu Corpus separatum. No, on je bio nezadovoljan što nije dobivao novac utvrđen menadžerskim ugovorom, pa je tužio Slobodnu i, naravno, dobio na sudu.

Zanimljivo je da u Slobodnoj Dalmaciji nitko ne zna kad je taj ugovor potpisan; nadalje, ugovor nigdje nije protokoliran, niti je ikad predan tadašnjem direktoru Miroslavu Iviću. Ivić je prilikom revizije postupka inspektorima rada kazao kako menadžerski ugovori u Slobodnoj Dalmaciji nikad nisu postojali, pa se sada postavlja pitanje na temelju čega je Jović dobio toliki novac. Ovom prilikom važno je istaknuti da je sudstvo u samo nekoliko mjeseci obradilo slučaj i riješilo ga u Jovićevu korist, pa on sada mirno uživa u “teško” stečenom novcu!

V. URUKALO

SPLITSKI LEGALNI KAOS

Rubriku o kapitalnim primjerima devastacije prostora otvaramo primjerom sa splitske Zente. Tamo, ni više od tri mjeseca nakon što je pri kopanju temelja poslovnog objekta u Spinčićevoj ulici, na ulazu u lučicu Zenta, urušen dio ceste, pa stanari te četvrti mjesecima ne mogu normalno doći do svojih kuća, a u grad putuju kružeći preko Žnjana, ništa nije učinjeno da se stanje popravi. Investitor Sven Šegavčić je odmah nakon urušavanja ceste najavljivao da će oštećenja biti sanirana u roku od mjesec dana, no to se nije dogodilo. Pomorsko društvo Zenta tada je podnijelo i kaznene prijave protiv investitora i Ureda za prostorno uređenje zbog navodne nelegalno izdane građevinske dozvole, no one su poslije povučene jer se ispostavilo da su dozvole izdane u skladu sa zakonom i sa svim potrebnim suglasnostima.

Šegavčić je ovih dana ponovo najavio saniranje urušene ceste. Do tada, stanari Zente i dalje će do svojih kuća stizati okolnim putovima, gunđajući protiv neefikasnosti gradskih vlasti koje sve vrijeme nisu učinile ama baš ništa da riješe problem, i čudeći se kako je baš sve po propisima, a ništa nije kako valja.

V. URUKALO

MATEŠA PROTIV ŠEKSA, GLAVAŠA I ARLOVIĆA

Nastojanje HDZ-a da sruši vlast koalicije SDP-a, LS-a, HSS-a i Libre u Osječko-baranjskoj županiji spotaknulo se o kamen kojem su se najmanje nadali – onaj podmetnut iz vlastitih redova. Kao što je poznato, svesrdnim zalaganjem Branimira Glavaša srušen je osječko-baranjski župan dr. Ladislav Bognar, a potom je 17 vijećnika HDZ-a, četiri vijećnika HSP-a i četiri vijećnika HSLS-a podnijelo ostavke. Manjkao je još jedan, 26. vijećnik, potreban da se sruši vlast, pa je HDZ u svoje redove namamio HSS-ovog vijećnika. I taj novopečeni HDZ-ovac odmah je podnio ostavku, pa se činilo da je vlast pala, jer je 26 od 51 županijskog vijećnika podnijelo ostavke.

No, bili su se preračunali. HSS je umjesto odbjeglog vijećnika (koji je podnio ostavku) imenovao drugog, pa je koalicija ponovno imala 26 vijećnika. Tada počinju pravnička nadmudrivanja. HDZ je tvrdio, uz svesrdnu pomoć SDP-ovca Mate Arlovića, kako je koalicija pala jer mandat novoga HSS-ovog vijećnika nije potvrdila Županijska skupština, a nije ni mogla, tvrdili su, jer u tom trenutku nije imala natpolovičnu većinu.

Stiglo je i tumačenje Ministarstva pravosuđa po kojem je Skupština ipak bila legalna, jer mandat HSS-ova vijećnika nije bilo potrebno verificirati. HDZ je u međuvremenu podigao bezbroj tužbi i zatražio da se o svemu izjasni Odbor za zakonodavstvo Sabora.

Prošle srijede ondje se o tome i raspravljalo, pa je HDZ na čelu sa Šeksom ostao zgrnut kad im je predočen papir iz rujna 1999. s potpisom tadašnjeg predsjednika Vlade Zlatka Mateše.

Naime, slučaj sličan onom u Osječko-baranjskoj županiji tada se dogodio u općini Visoko u Varaždinskoj županiji. Matešina je vlada, a kuloari kažu da je kreator mišljenja bio Šeks, tada poslala pravno obvezujuće mišljenje, kako mandat zamjenika vijećnika “započinje odmah nakon što prestane dužnost vijećnika”, te da “čin verifikacije mandata zamjenika nije odlučujućeg i konstitutivnog karaktera”.

D. HEDL

VLADINI TAJNI UGOVORI S MICROSOFTOM

Ako niste znali, Republika Hrvatska - osim vojnih, državnih i službenih - ima i poslovne tajne. Jedna od njih tiče se ugovora Vlade Republike Hrvatske s tvrtkom Microsoft iz srpnja 2001. o kupovini 12 tisuća programskih licenci dotičnog informatičkog diva za potrebe domaće administracije. "Ne mogu vam kazati pojedinačnu cijenu licence, jer nas je Microsoft zamolio da to bude poslovna tajna", kaže za Feral Mladen Mauher, predstojnik Vladina Ureda za internetizaciju, ne objašnjavajući kako je moguće da država od poreznih obveznika taji koliko je novca potrošila na neku kupovinu, a tajenje se opravdava molbom jedne privatne tvrtke da cijena ostane nepoznata. Prema Feralovim neslužbenim informacijama, ugovor je težak više od devet milijuna dolara i traje tri godine, a nakon toga hrvatska administracija mora posebno plaćati sve nove verzije Microsoftovih programa ili sklopiti novi ugovor na tri ili više godina. Hoće reći: ugovor je prilično nepovoljan.

I nije ovo jedino skandalozno u priči o internetizaciji kao jednom od većih Potemkinovih sela ove vlasti: drugi skandalozan moment tiče se brojke od 12 tisuća licenci kupljenih od Microsofta. Naime, nije poznato na temelju čijeg je nalaza utvrđeno da hrvatskoj državnoj upravi treba točno 12 tisuća Microsoftovih programskih licenci: poznato je, međutim, da dobar dio tih licenci i dalje stoji neiskorišten i najvjerojatnije nikad neće biti iskorišten. Važno je, međutim, da je Microsoft svoje milijune dolara dobio i važno je da Mladen Mauher - zajedno sa svojim mentorom i sponzorom Goranom Granićem, potpredsjednikom Vlade - nikome ne mora polagati račune za baratanje državnim novcem i sklapanje ugovora za koje nitko ne može utvrditi da su štetni, iz jednostavna razloga što su tajni.

I.