Picaskandal



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits

Word Trade

Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
29. kolovoza, 2003.

01 / Picaskandal
29. kolovoza, 2003.

Hrvoje PRNJAK: PICAŠKANDAL

Surađivali: Luko Brailo, Igor Lasić i Vladimir Urukalo

NESUGLASICE IZMEĐU BUDIŠE I GRANIĆA

U prošlome broju Picaškandal je prvi otkrio novu ljubav Mate Granića i Dražena Budiše, koja bi trebala uroditi koalicijom DC-a i HSLS-a uoči predstojećih izbora. U ovome broju dužnost nam je izvijestiti vas da je Budiša od Granića zatražio da socijalnim liberalima u toj koaliciji pripadne minimalno šest mjesta nositelja izbornih lista (od ukupno deset izbornih jedinica). Dražen Budiša cijeni svoju stranku po broju mjesta u Saboru, koji je, međutim, proizišao iz davno napuštene koalicije “šestorke” i zatim “petorke”... Granić pak - nije ni to manje zanimljivo - suprotstavlja Budiši stav o barem ravnopravnoj poziciji DC-a spram HSLS-a, a temelji ga na uvjerenju o "stabilnoj vjerodostojnosti čelnika stranke" - što će reći, samog sebe!

A dok njih dvojica dijele pozicije za utrku u kojoj su im šanse, bez obzira na to hoće li nastupiti zajedno ili odvojeno, svedene na minimum, predsjednik HDZ-a Ivo Sanader, s kojim bi u savezu imali neke izglede, nikako da omekša i pozove ih u svoje društvo.

KSENOFOBIČNI ISPAD U KARLOVCU

Nakon serije napada na strane državljane u Zagrebu u posljednjih mjesec dana, najnoviji rasistički ispad dogodio se u Karlovcu. Prije nekoliko dana u jednom karlovačkom kafiću našli su se članovi etiopske folklorne skupine “Esketa”, koji su tom prilikom napadnuti od strane jednog “nabrijanog” 20-godišnjaka koji ih je najprije verbalno vrijeđao govoreći im da “crnci smrde”, eda bi potom počeo zbunjene Etiopljane polijevati pivom i razbijati čaše. Na sreću, brzom reakcijom redara spriječena je eskalacija ove vrste “dobrodošlice”.

U isto vrijeme dok Hrvatskom buja val neorasizma, dok gologlave skupine maloljetnika po Zagrebu mlate sve one koji im se učine sumnjivima zbog boje kože ili govora, policija ne želi ulaziti u motive napada. Tako primjerice ravnatelj policije Ranko Ostojić ističe kako se kod “ovakvih osjetljivih tema bježi od istine, a ta je da je policija brzo i efikasno riješila sve slučajeve napada u Zagrebu”. Naravno, policija obično obavi svoj dio posla, ali sve zapne na sudovima, koji, prema Ostojiću, još uvijek nedovoljno efikasno i brzo rješavaju takve predmete. A dok je tako, odnosno dok se za ovakve napade ne počnu izricati oštre kazne, može se očekivati daljnje širenje ispada s jasnom ksenofobičnom i rasističkom pozadinom.

SUKOB INTERESA U "GRIŽULI"

Iako su o 54. po redu izdanju Dubrovačkih ljetnih igara već izrečeni brojni hvalospjevi, potpuna ocjena očekuje se tek na jesenskoj sjednici Festivalskog vijeća, kada će se progovoriti i o troškovima cijele manifestacije.

Među otvorenim pitanjima svakako su i troškovi za uprizorenje Držićeva "Grižule" u režiji Paola Magellija u parku stare dubrovačke bolnice. Time se, dakako, ne dovodi u pitanje sjajna Magellijeva predstava kojom je ambijentalni teatar Igara doživio novi iskorak, ali Picaškandalovi izvori upozoravaju na jednu "zanimljivu okolnost", koja je već izazvala brojna mrmorenja iza scene.

Naime, riječ je o angažiranju Željke Udovičić u "Grižuli", u svojstvu dramaturga. S obzirom na njezinu stručnost ne bi trebalo biti ništa sporno, da ista osoba ujedno nije i pomoćnica ministra kulture Antuna Vujića, čije pak Ministarstvo dodjeljuje poprilične novce za ostvarivanje programa Igara.

Stoga se u festivalskim kuloarima postavlja pitanje - nije li se angažiranjem pomoćnice ministra u ulozi dramaturga "Grižule" dospjelo u sklisku zonu sukoba interesa, pri čemu će visokorangirana državna službenica, za svoj - kritičari kažu, kvalitetno odrađen - posao, dobiti i primjereni (koliki?) honorar iz sredstava državnoga proračuna namijenjenih Ministarstvu kulture.

Oni koji pak ne gledaju tako tvrdo na sukobe interesa u kulturi, kažu da će problem biti riješen u duhu starodubrovačke diplomacije. Naime, upućeniji u festivalske računice uvjeravaju nas da će Željki Udovičić honorar biti isplaćen iz dijela od 180.000 kuna, s koliko je Dubrovačka banka d.d. sponzorirala "Grižulu". Tako se dio novaca Ministarstva kulture namijenjenog Igrama ipak neće "odliti" put žiro-računa zaposlenice tog istog ministarstva, a forma će, je li, biti zadovoljena.

NEUČINKOVITOST SPLITSKE POLICIJE

Iako je prošlo već 20 dana od koncerta Momčila Bajagića Bajage u Splitu, kada je njegov nastup na splitskim Bačvicama pred oko dvije tisuće ljudi naprasno prekinut zbog nekoliko bačenih suzavaca, splitska policija još nije utvrdila tko je odgovoran za ovo (ne)djelo. Naime, prema riječima glasnogovornice splitske policije Tine Disopre, kriminalistička obrada još traje, dosad je obavljeno više od dvije stotine obavijesnih razgovora, a “rezultati se uskoro očekuju”.

No, dok se obrada u slučaju Bajaga otegnula, indikativno je da je splitska policija u samo tri dana riješila slučaj bacanja bombe suzavca u sinjskoj diskoteci San Remo, privevši dvojicu počinitelja od kojih je jedan do suspenzije zbog ovog incidenta bio pripadnik specijalne policije.

TDR PREUZIMA KONTROLU NAD TISKOM

Umjesto Branka Gretića, dosadašnjeg direktora Tiska, koji je nedavno podnio zahtjev za sporazumnim raskidom radnog odnosa, na čelu te firme trebao bi se naći jedan od vodećih ljudi Tvornice duhana Rovinj, koja je jedan od vlasnika posrnulog Tiska.

Uz rovinjsku tvornicu, po 34 posto vlasništva imaju Europapress holding i Večernji list, dok su ostale dionice raspodijeljene između radnika, manjih dobavljača i države. Prema jednom od scenarija pod novom upravom, Tisku bi ostala tek prodajna mjesta, odnosno kiosci, dok bi tiražiranje i distribuciju proizvoda preuzela Tvornica duhana Rovinj. Nadzorni odbor prihvatio je Gretićev zahtjev zbog "prvenstveno trenutačnih zdravstvenih razloga", a do izbora novog direktora putem natječaja na tu je dužnost, kao prijelazno rješenje, izabrana Višnja Vosak, dosadašnja direktorica za trgovinu i distribuciju.


KAD TERAPIJA POSTANE BIZNIS

Bernardica Juretić uspješna je poslovna žena. Već 13 godinu vodi Zajednicu Susret, za liječenje narkomana i prevenciju ovisnosti, a prije nekoliko godina postala je i predsjednica Stručnog savjeta pri Vladinu Uredu za suzbijanje ovisnosti.

Kao vodeća osoba u tom tijelu zaduženom za “pružanje stručne pomoći u odlučivanju o svim pitanjima suzbijanja zlouporabe opojnih droga”, kako piše u pojašnjenju djelokruga rada Savjeta, našla se na samom izvoru moći, a time i novca, jer je liječenje narkomana za neke iznimno unosan biznis. Bernardici Juretić nije trebalo previše vremena da to shvati. Štoviše, upućeni tvrde da je vrlo brzo postala siva eminencija i šef iz sjene trenutačno suspendiranom predstojniku Vladina Ureda Anti Barbiru. Svoju Zajednicu pretvorila je u najveću udrugu takve vrste u Hrvatskoj, a sebe u medijima promovirala kao tihu i samozatajnu osobu koja samaritanski obavlja tešku zadaću liječenja teških, najčešće heroinskih ovisnika. Napustila je red časnih sestara i samostan službenica milosrđa te otišla živjeti najprije u Zajednicu ovisnika na Čiovu, a potom u splitski stan koji je kupila.

Za svoj rad Bernardica Juretić godišnje od države dobije gotovo tri milijuna kuna, što je višestruko više ne samo u odnosu na druge nevladine udruge nego i u odnosu na bolnicu u Vinogradskoj ulici u Zagrebu, koja je najvažniji centar za liječenje narkomana u Hrvatskoj. Koliko je točno bivša sestra Bernardica dobila od države za programe u 2003. godini, vrlo je teško doznati.

Iz Vladina Ureda za suzbijanje ovisnosti objašnjeno nam je da se do imenovanja novog predstojnika koji bi trebao zamijeniti Barbira osumnjičenog za mito, ne mogu davati informacije jer ih nema tko potpisati. Slično je i s Humanitarnom zajednicom Susret, budući da je Bernardica Juretić u inozemstvu, a kako se korištenjem mobitela u drugim državama stvaraju preveliki troškovi, kaže Dragana Bašić, ravnateljica javne ustanove socijalne skrbi pri Zajednici Susret, Bernardica Juretić ga je isključila!

Time smo izgubili mogućnost dobivanja odgovora na pitanja smeta li je izravan sukob interesa s obzirom na funkcije koje obnaša, koliko predsjednikovanje Stručnim savjetom utječe na dodjelu državnog novca, koliki je njezin stvarni utjecaj na Barbira, koristi li uistinu audi A6 sa službenim vozačem, kako je došla do predstavništva Zajednice u Zagrebu, što se zapravo dogodilo s propalom zajednicom u Banjoj Luci, kolike su donacije Susretu... Bilo kako bilo, neke činjenice su nesporne. Zajednica Susret, uz udrugu koja se bavi prevencijom gdje je zaposleno dvoje ljudi, osnivač je i javne ustanove socijalne skrbi koja je prošle godine imala proračun od 2,5 milijuna kuna. Za smještaj 104 ovisnika u četiri terapijske zajednice u Okučanima, Đakovu, Cisti Velikoj i Čiovu država plaća 2,3 milijuna kuna, dok ostalih 16 štićenika participaciju. Kategorizaciju obavlja Ministarstvo rada, ovisno o primanjima narkomana. "Koliko znam, osim Zajednice Susret postoji još jedna udruga u Krapini koja ima ugovor s Ministarstvom rada i socijalne skrbi za smještaj i liječenje ovisnika. Međutim, naša cijena se od 2000. godine nije mijenjala, tako da za svakog čovjeka primamo 2500 kuna", kaže Dragana Bašić. U javnoj ustanovi zaposleno je 23 ljudi koji primaju mjesečnu plaću od 3100 do 6700 kuna. Za usporedbu, cijela Hrvatska ima tek 50 bolničkih kreveta za ovisnike, nasuprot 120 koliko ih je pod skutom Bernardice Juretić.

Jedno od spornih pitanja je i uspješnost liječenja. Prema riječima Dragane Bašić koja nije željela paušalno govoriti o tome, do kraja godine će se napraviti registar sa svim ovisnicima koji su prošli zajednicu i njihovim mogućim recidivima. Optimistična verzija kaže kako je riječ o 20 posto od svih koji uđu u Zajednicu, dok upućeni Feralovi sugovornici tvrde kako je u prvih 6 godina rada iz Susreta izišlo 30 ljudi za koje ne postoje podaci o recidivu. Zaista impozantna brojka za toliki novac! Da i ne spominjemo sva silna sponzorstva, od NK Hajduk do lokalnih vlasti, te 85 tisuća koliko je udruga, bez javne ustanove, dobila od Barbira za ovu godinu.

Goran BORKOVIĆ


TUREKOVA INTERESNA IMENOVANJA

Široka akcija promoviranja najistaknutijih agenata Službe za zaštitu ustavnog poretka iz vremena Franje Tuđmana u perjanice Protuobavještajne agencije iz vremena Ivice Račana nije, eto, zaobišla ni Rijeku. Franjo Turek, ravnatelj POA-e, nedavno je, naime, na položaj zamjenika načelnika POA-ina Centra u Rijeci posadio Rajka Marijana, donedavnog POA-ina drugog čovjeka u Puli: premještaj u Rijeku znači, zapravo, pravo unaprjeđenje, budući da je riječki centar prilično mnogoljudniji i puno atraktivniji za aktivnosti kojima se Marijan bavi.

Razloge tom kadrovskom rješenju valjalo bi potražiti u godini 1991. i u gradu Gospiću: tamo su tada zajedno boravili Rajko Marijan i Franjo Turek, harni SZUP-ovi operativci. I dok se svuda oko njih događao slobodni odstrel srpskih civila, naši agenti o tome navodno nisu imali nikakva pojma. A u politici ništa ne povezuje bolje od zajedničkih tajni!

I.


BRAĆA MIKULIĆI IZGUBILA OD FERALA

Marinko Mikulić, “hrvatski kralj papira”, čije se ime posljednjih dana u medijima ponovno spominje u aferi vinkovačkih Borinaca, i njegov brat Željko, poznat po upetljanosti u sumnjive transakcije u iznosu od 3,25 milijuna USD s tajnog HDZ-ovog računa u Villachu, izgubili su spor s Feralom i Novim Brodskim listom.

Sutkinja Županijskog suda u Slavonskome Brodu Ivanka Pilon-Vukelić, uvažila je Feralovu žalbu i žalbu Novog Brodskog lista na presudu prvostupanjskog, Općinskog suda u Slavonskom Brodu, koji je braći Mikulić na ime “naknade štete”, odnosno pretrpljenih duševnih boli zbog Feralova teksta o njihovim mućkama (koji je prenio u međuvremenu ugašeni Novi Brodski list) dosudio ukupan iznos od 250 tisuća kuna!

Feral je, po toj presudi, Mikulićima trebao platiti 150 tisuća kuna (Marinku Mikuliću 100 tisuća, a Željku 50 tisuća kuna), dok je Novi Brodski list svakom od njih trebao platiti po 50 tisuća kuna. Naravno, sve za zakonskom zateznom kamatom od dana presude plus sudske troškove u iznosu od 33.063 kune (Feral) i 22.042 (Novi Brodski list)...

Osim što je donijela rješenje o ukidanju prvostupanjske odluke, sutkinja je u obrazloženju napisala zaista nešto što unosi nadu da bi hrvatski sudovi, kad su u pitanju tzv. duševne boli, mogli početi suditi drugačije: “Naknada nematerijalne štete za povredu ugleda i časti”, kaže sutkinja Ivanka Pilon-Vukelić, “samo se iznimno priznaje, i to onda kada je ta povreda izuzetno teška tako da je kod povrijeđenog opravdano mogla izazvati osobitu intenzivnu duševnu bol. Naknada neimovinske štete ni inače nije naknada u punom smislu te riječi već samo mogući način da se djelomično umanje nastale posljedice. Stoga je i novčanu naknadu zbog povrede časti i ugleda potrebno ograničiti samo na takve ‘izuzetno jake napade’, koji prema svom intenzitetu, trajanju i prilikama sredine uzrokuju jasno manifestiranu povredu časti i ugleda čovjekove ličnosti”. Je li riječ tek o iznimci, odnosno svojevrsnom incidentu u hrvatskoj sudskoj praksi, saznat ćemo vrlo skoro, budite bez brige.

D. HEDL


________________________________
Copyright © 1993 - 2021. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA