* "FRANCIS Bacon i umjetnička tradicija" naziv je izložbe koja je do 18. siječnja otvorena u bečkom Kunsthistorisches Museum, a na kojoj se prvi put "konfrontira" oko 40 Baconovih djela s isto toliko djela iz povijesti umjetnosti, od slika Velázqueza, Rembrandta, Tiziana i Ingresa do djela Degasa, Schielea, Giacomettija i Picassa. Inače, Bacon, jedan od najvećih britanskih slikara, rođen je 1909. u Dublinu, a umro 1992. u Londonu.

* SPEKTAKULARNA koncertna dvorana Walt Disney ništa manje spektakularnog arhitekta Franka Gehryja otvorena je u Los Angelesu. Nakon 16 godina planiranja i gotovo 5 godina izgradnje nova dvorana Losangeleške filharmonije stajala je 274 milijuna dolara. Od toga je 50 milijuna dolara još 1987. godine darovala Lilian Disney, udovica Walta Disneya, kao uspomenu na muža. Prilikom otvaranja zgrade arhitekt je izjavio kako je to zdanje "svojevrstan cvijet" za gospođu Disney. Početak izgradnje devedesetih godina neprestano se odgađao, isprva zbog nedostatka novaca i golemih troškova izgradnje, a potom zbog snažnog potresa. Prvi koncert Filharmonije održan je u četvrtak pod ravnanjem finskog dirigenta Esa Pekka Salonena, ujedno i muzičkog ravnatelja Losangeleške filharmonije.

* GLASOVITI ruski muzej Ermitaž iz Sankt Peterburga otvara svoju podružnicu u Amsterdamu početkom sljedeće godine. Trideset i devet milijuna eura vrijedna galerija smještena u zgradi iz 17. stoljeća izlagat će umjetnička djela iz Ermitaža i drugih ruskih muzeja. Kad bude potpuno dovršen, bit će veći od gradskog muzeja Stedelijk. Njegovo uređenje financirali su uglavnom privatni donatori, te grad Amsterdam i provincija Sjeverna Nizozemska. Ruski Ermitaž neće dobivati naknadu za upotrebu imena, ali će primati postotak od zarade. Ovakva suradnja je dobrodošla muzeju u Sankt Peterburgu koji se bori s novčanim problemima, a slična suradnja već je ostvarena s Guggenheimom iz New Yorka i Muzejom povijesti umjetnosti iz Beča. Samo u prvoj godini očekuje se da će Ermitaž u Amsterdamu posjetiti 40 tisuća posjetitelja, koji će imati priliku vidjeti zbirku grčkog zlatnog nakita pronađenog u Crnome moru, te izložbu o ruskoj kraljevskoj obitelji. Galerija bi trebala biti u potpunosti dovršena do 2007. godine.

* U ZAGREBU počinje snimanje igranog filma "Sto minuta slave" redatelja Dalibora Matanića u produkciji HRT-a, Fos filma i Jadran filma. Film je nadahnut životom poznate hrvatske gluhonijeme slikarice Slave Raškaj, no kako autori najavljuju, bit će to slobodna interpretacija njezina života. U glavnim ulogama nastupit će Sanja Vejnović, Predrag Miki Manojlović, Vili Matula i Nataša Lušetić, a scenarist je pisac Robert Perišić.

* YOKO Ono, udovica Johna Lennona, pristala je da se pjesme njezina pokojnog supruga koriste za mjuzikl koji su producenti najavili na Broadwayju. Pod radnim nazivom The Lennon Project mjuzikl će prenijeti burne događaje iz šezdesetih i sedamdesetih godina, s oko 30 Lennonovih pjesama odabranih među više od 200 koje je napisao nakon što su se Beatlesi raspali. "Ono što će se prikazati na sceni trebalo bi ljudima dati uvid, poticaj, inspiraciju i zabavu, kako bi mogli nastaviti sa svojim životom s više sigurnosti i nade", izjavila je Ono. Premijera mjuzikla predviđa se za sezonu 2004./05., a produkciju potpisuju Edgar Lansbury i Don Scardino. Scardino će i režirati predstavu prema scenariju koji bi trebao napisati s Ericom Overmyerom.

________________________________

MEĐUNARODNI PJESNIČKI SUSRETI IZET SARAJLIĆ U SARAJEVU
SUSRET LJUDI I STIHOVA

“I stihovi se raduju kad se sastaju ljudi” – davno je napisao sarajevski bard Izet Sarajlić. Ti su njegovi stihovi uzeti kao moto Drugih međunarodnih pjesničkih susreta Izet Sarajlić što su u organizaciji Casa della poesia iz talijanskog Salerna održani u Sarajevu.

Tri dana je glavni grad Bosne i Hercegovine bio i pjesnička metropola u kojoj je svoje stihove čitalo više od dvadeset autora iz Europe i Sjedinjenih Američkih Država. Na hommage Izetu Sarajliću iz Engleske je stigao Tony Harrison, jedan od najvećih pjesnika na planetu. U tom susretu ljudi i stihova sudjelovali su i Janine Pommy Vega, Judi Benson i Carter Revard (SAD), María Victoria Atencia, Ada Salas i Juan Vincente Piqueras (Španjolska), Giacomo Trinci, Luciano Morandini, Roberto Carifi, Giancarlo Majorino (Italija), Maria van Daalen (Nizozemska) Jochen Kelter (Švicarska), Francisco José Viegas (Portugal), Marko Vešović, Josip Osti i Faruk Šehić (Bosna i Hercegovina), te Ante Zemljar, Vojo Šindolić i Predrag Lucić (Hrvatska).

FOTOGRAFIJA
NEWTONOV DAR BERLINU

Helmut Newton, australski fotograf njemačkog podrijetla i jedan od najvećih fotografa današnjice, koji će 31. listopada navršiti 83 godine, ustupio je svoju zbirku u trajno vlasništvo gradu Berlinu, priopćila je Prüssischer Kulturbesitz, zaklada za kulturnu baštinu grada-države. "Fotograf, koji se krajem tridesetih godina iz Berlina preselio u Australiju, potpisao je 22. listopada u Berlinu ugovor u nazočnosti savezne ministrice kulture Christine Weiss i gradonačelnika Berlina Klausa Wowereita", rekao je predsjednik zaklade Klaus-Dieter Lehmann.

Zbirka će u ljeto 2004. biti smještena u nekadašnju umjetničku knjižnicu u zapadnom dijelu prijestolnice, u zgradi u koju se fotograf, kako sam kaže, zaljubio.

Newton je u cijelom svijetu poznat po erotskim fotografijama i onima s modnih revija, a ujedno je i jedan od najskupljih fotografa na svijetu, s honorarom od pet tisuća eura po danu.

NOVI MODEL FERRARIJA
SCAGLIETTI 612 – ALUMINIJSKO REMEK-DJELO

Ferrarijev novi spektakularni model zove se Scaglietti 612, a svjetsku premijeru luksuzni 2 2 kupe imat će na predstojećem salonu u Detroitu, početkom sljedeće godine. Model je ime dobio po Sergiu Scagliettiju, stručnjaku za karoserije koji je surađivao s Ferrarijem u samim počecima razvoja tvrtke. Scaglietti je bio čuven kao vrhunski majstor za izradu aluminijskih dijelova karoserije, a kako je 612 izrađen upravo od aluminija, ime modela se nametnulo samo od sebe. Ovaj automobil na tržištu će zamijeniti model 456M, od kojega je veći i prostraniji, međutim, zahvaljujući aluminijskom okviru, 612 je ipak lakši od prethodnika.

To se ponajprije osjeti na ubrzanju, jer 5.7-litarski motor V12 pogurat će ovo čudo do brzine od 100 kilometara na sat za samo 4.1 sekunde. Motor je smješten sprijeda, no odmah iza prednje osovine, dok su mjenjač i diferencijal postavljeni straga. Na taj način težište je spušteno na najnižu moguću točku, što bi trebalo pridonijeti besprijekornoj upravljivosti cestovnog bolida sposobnog za brzinu od 315 km/h. Model krasi i šesterostupanjski mjenjački sklop s mogućnošću ručnog ili automatskog režima rada, unaprijeđen novom generacijom elektro-hidrauličnog mehanizma. U prijevodu, izmjena stupnjeva prijenosa trebala bi biti gotovo trenutačna. Prvi put u povijesti Ferrarija tu je i aktivni ovjes, te posebni CST-sustavi stabilnosti i kontrole trakcije... U tom ambicioznom projektu Ferrariju je dizajnersku ruku dao, naravno, nezaobilazni Pininfarina.