Virtual Tribune



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits

Word Trade

Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
21. studenoga, 2003.

01 / Virtual Tribune
Darko VUKOREPA: VIRTUAL TRIBUNE
20. studenoga, 2003.

Irak: SADAMOV INTERNET

Irak i Internet? Donedavno to bijahu teško spojivi pojmovi, no stanje se definitivno popravlja: u Iraku je, naime, do 1999. "majka svih mreža" bila u potpunosti zabranjena, potom je Sadam na Netu htio zarađivati goleme novce pa je dozirano omogućavao individualni pristup, ali uz iznimno visoku cijenu, no, začudo, slanje e-poruke je uvijek bilo jeftinije od lokalnog telefonskog poziva. Sredinom 2000. otvoren je i prvi državni Internet-kafić, a početkom ove godine bilo je oko 60 Net-kafića u kojima je cijena sata surfanja iznosila 25 američkih centi, dok je za pristup Mreži iz svojega doma valjalo platiti 25 dolara za tromjesečnu pretplatu plus određeni iznos za svaki e-mail, što je za većinu Iračana bilo posve neizvodivo. Surfanje svih Iračana i Iračanki budno je, naravno, motrio Sadamov cenzorski stroj. Sadama više nema, ali ni Bush zasigurno ne sjedi skrštenih cenzorskih ruku...

Glazba: NEPROFITNI iTUNES

Nedugo nakon što je časopis Time proglasio upravo Appleov online glazbeni servis iTunes za izum godine, prvi čovjek Applea, kultni i kontroverzni Steve Jobs, je na Appleovoj konferenciji financijskih analitičara kazao da silno popularni i hvaljeni servis tvrtki ne donosi gotovo nikakav profit!? Ako je vjerovati Jobsu, premda iTunes drži 80 posto tržišta za legalnu kupnju glazbenih datoteka na Internetu, najveći dio novca koji se okreće oko tog servisa uzima Američka diskografska udruga RIAA (Recording Industry Association of America), dok ostatak odlazi tvrtkama čijim se kreditnim karticama obavlja online kupnja glazbe. Jobs veli da kada se odbiju troškovi održavanja servisa i plate sve potrebne licence, Appleu ne ostaje - ni centa!

Ra

Analitičarska tvrtka Canalys objavila je da je prema njezinim istraživanjima, do sada u Europi, na Bliskom istoku i u Aziji prodano tek 92 tisuće Tablet PC-a u čiju se sjajnu budućnost još uvijek uvelike zaklinje Bill Gates. Ta brojka čini samo jedan posto ukupnog tržišta prijenosnih računala u spomenutim regijama, a glavni Tablet PC igrači su HP, Acer i Toshiba. Tvrtka Canalys smatra da bi Microsoft trebao znatno spustiti cijenu softvera za Tablet PC, te pomoći prodavačima računala u razvoju boljeg Tablet PC marketinga, jer se ta vrsta računala u praksi, posebice u zdravstvu, pokazala vrlo korisnim uređajem.

Amerika: ELEKTRONIČKA MARKA

Američka poštanska služba od prije nekoliko dana svojim korisnicima nudi i tzv. Electronic Postmark (EPM), elektroničku marku, odnosno elektroničku verziju (legalne) zaštite koja je do sada korištena samo kod običnih pisama. Usluga, to jest softver, razvijena je u suradnji s Microsoftom, te tvrtkom AuthentiDate Inc, a EPM autoru dokumenta omogućuje kreiranje jedinstvenog digitalnog pečata, kao i pohranu kopije tako označenog i zaštićenog dokumenta u EPM "spremište", koje održava Američka poštanska služba. Za korištenje usluge valja imati MS Office XP ili Office 2003, te instalirani Office EPM dodatak. Uz instalaciju dodatka potrebno je izvršiti i kreiranje digitalnoga certifikata na web-stranicama američke pošte, a kada se EPM-dodatak jednom instalira, kreira posebnu, vlastitu alatnu vrpcu u sklopu MS Worda, koja korisniku nudi opcije za "lijepljenje" e-markice na dokument.

Tehnologije: MATRIX POSTAJE STVARNOST?

Scene iz kultne trilogije "Matrix" u kojima Neo, Trinity i ostali uranjaju u virtualnu matricu na način da svoje umove pomoću nimalo simpatičnih kabela spajaju izravno na računala, nije, čini se, samo produkt SF mašte braće Wachowski, autora "Matrixa", nego možda i naša ne odveć daleka budućnost. Naime, priča se vrti oko tzv. neuroproteza, medicinskih uređaja koji se izravno spajaju bilo na čovjekov mozak, leđnu moždinu ili živce, i koji, gle čuda, postoje već pedesetak godina. Naime, prva komercijalna neuroproteza bila je umjetna pužnica, a stručnjaci napominju da je već danas s postojećim tehnologijama moguće napraviti znatno složenije neuroproteze. No, zbog raznih etičkih, socio-psiholoških, medicinskih i drugih problema u devedesetima u SAD-u je odobreno samo osam novih neuroumetaka, pa uranjanje u Matricu, vjerojatno, ipak neće ići tako brzo kako bi neki možda željeli...

________________________________
Copyright © 1993 - 2024. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA