UVOĐENJE NEREDA

U jednome od najboljih romana o vijetnamskom ratu, “The Short-Timers”, po kojemu je Stanley Kubrick 1987. snimio čuveni film “Full Metal Jacket”, Gustav Hasford objašnjava kako obuka za američke marince pretvara mlade ljude u zastrašujuće ratnike, no ne priprema ih za kaotični konflikt u koji mogu biti gurnuti.

Irak nije Vijetnam. No, već istodobno s mjesecom ramazanom ustanici su preokrenuli uloge, prisilivši Amerikance da se brane. Sada je prioritet ekspedicijskih snaga obraniti same sebe od udara sve drskijeg pokreta otpora. Daleko od toga da obeshrabruje međunarodni terorizam, okupacija Iraka imala je upravo suprotan efekt, sudeći po novijim napadima od Casablanke do Riyadha, od Mombase do Istanbula. U međuvremenu je iščeznula svaka nada da će se u Irak “uvesti” demokracija. Odavno je zaboravljeno vrijeme u kome su pentagonski jastrebovi objavili kako će okupacijske snage biti pozdravljene kao osloboditelji. Bila je to fatalna zabluda, koja objašnjava sadašnju zbrku.
IGNACIO RAMONET, uvodničar u Le Monde diplomatique

DEMOKRACIJA NA RECEPT

Međunarodna zajednica strpljivo računa, novčić po novčić, pokušavajući zaštititi svoje interese, usprkos očitim unutrašnjim proturječjima, koja su im imanentna. Međunarodne multinacionalne poslovne kompanije, nakon što su zemljama bivšega komunističkog bloka predložile “demokraciju” i “tržište”, po principu “ključ u ruke”, ponadale su se kako neće morati birati između prvog čovjeka Kremlja i poslovnih krugova...

Predsjednik Rusije Vladimir Putin ne odbija veliki ulazak stranoga kapitala u vitalni sektor sovjetske privrede, no još uvijek nije donio odluku o tome hoće li to biti Exxon Mobil ili Texaco Chevron. No, Kremlj ponajprije nastoji zadržati kontrolu države nad operacijom: mogućnost da se jednom moćniku dopusti da legitimno zadrži milijune dolara zarađenih ovom prodajom jednostavno ne dolazi u obzir...

Civilno društvo u takvoj situaciji ne može jačati… Kada je riječ o nevladinim organizacijama, velik broj njih obrukao se podržavajući bezrezervno oligarhe, a to im se događa po drugi put. Prvi put bilo je to 2000. godine u ime slobode tiska, drugi put 2003. u ime demokratskog liberalizma.
NINA BAŠKATOV, ruska novinarka, u Le Monde diplomatique

ŽRTVE IMPERIJALIZMA

“Globalna hegemonija” može se opisati kao situacija u kojoj jedna nacionalna država igra odlučujuću ulogu u organiziranju, reguliranju i stabiliziranju svjetske političke ekonomije. Upotreba oružanih snaga oduvijek je bila nerazdvojiv dio hegemonije, no vojna sila ovisi o ekonomskim izvorima koji državi stoje na raspolaganju.

Može li se američka vojna premoć iskoristiti za obnavljanje ekonomske hegemonije? Može li ona služiti interesima globalnog kapitala diljem svijeta?

Rat u Vijetnamu poklapao se s prvim pukotinama u američkoj hegemoniji, a “rat protiv terorizma” ubrzat će silazak. SAD više ne mogu kontrolirati multipolarni svijet jednostranim akcijama, vojnim ili bilo kakvim drukčijim. To može dovesti samo do uništenja i prekida, spriječiti da se uvedu drugačija pravila igre, bude li tako izabrano. Usprotiviti se novom američkom imperijalizmu, znači pružiti nadu njegovim žrtvama i progresivnim snagama koje se sada bude, kako u svijetu u razvoju, tako i u razvijenome.
RICHARD B. DU BOFF, američki znanstvenik, u Monthly Review

POLICIJSKE DRŽAVE

Usprkos prvotnoj uvjerljivosti, zamisao kako je policija izumljena kao odgovor na epidemiju zločina, budimo otvoreni, sasvim je pogrešna.

Suverenost, čak i država, stariji su od policije. Evropska kraljevstva u srednjem vijeku postala su “pravne države” prije negoli su postala “policijske države”, što znači da su donijela zakone i sudska potraživanja prije negoli su ustanovila neovisan mehanizam za njihovo osnaživanje.

Populacija u cjelini, ako već ne i svaka pojedina osoba, treba biti podvrgnuta stalnoj prismotri. Rođenjem moderne policije država je stekla nova sredstva kontrole građanstva, temeljena ne samo na iskustvima zločina i domaćeg nereda, već i kolonijalizma i ropstva. Ako policija nije od početka bila totalitarnim pothvatom, moderni razvoj te institucije bio je u najmanju ruku veliki korak u tom smjeru.
KRISTIAN WILLIAMS, američki znanstvenik, u Monthly Review

________________________________

Sadam Husein jedno je od najvećih čudovišta na svijetu. Ništa ne bi bilo bolje negoli suditi mu, suditi na suđenju koje bi Iračanima i svijetu moglo ponuditi pošteno polaganje računa za njegove brojne zločine. Kako bilo, a to se često događa kada suđenje organiziraju oni koji su i sami krivi za ozbiljne zločine, sada cilj nije istina. Umjesto toga, povijesne činjenice su krivotvorene kako bi se činilo da je jedan monstrum jedini odgovoran, a da su oni koji vode predstavu iznad svake kritike.

Za Washington je stvar principa da za Amerikance ne vrijede isti međunarodni standardi kao za druge. Otuda SAD odbijaju prihvatiti Međunarodni kazneni sud, te zahtijevaju da njihovi saveznici odustanu od svojega prava da zatraže nadležnost toga suda kad su u pitanju američki građani. No, oni među nama kojima je uistinu stalo do pravde, trebali bi zahtijevati da Sadam Husein bude izveden pred sud koji nikako nije predmet američke kontrole ili manipulacije. Samo tako može na svjetlo izaći prava istina.

Sadam je uhićen, no rat još nije završen. SAD se suočavaju s mnogim važnim zaprekama u okončavanju rata i izvlačenju američkih postrojba iz naoko beskrajnih okršaja.

Najveći problem tiče se bezbrojnih gerilskih napada. Sudeći po nizu intervjua s pripadnicima iračke gerile koje je vodila agencija France Press, gerilu čine tri glavne skupine, od kojih samo jedna podupire Sadama Huseina. Drugu skupinu čine radikalni islamisti, koji se bore da istjeraju američke nevjernike iz iračkih svetih mjesta. Treća je skupina sastavljena od nacionalista, antisadamovski raspoloženih bivših pripadnika stranke Baath i drugih pan-Arapa. Oni vode “oslobodilački rat”. Ne iznenađuje što te skupine često usklađuju svoje napade, što ima razoran učinak.

Neuspjela vojna taktika, neuspjela financijska politika – sve to svakodnevno provodi Bushova administracija. Pronalaženje Sadama Huseina sigurno neće biti nadomjestak za nesposobnost na vrhu.