Picaskandal



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
25. ožujka, 2004.

01 / Picaskandal
25. ožujka, 2004.

Vladimir MATIJANIĆ: PICAŠKANDAL

Surađivali: Toni Gabrić, Drago Hedl, Igor Lasić, Hrvoje Prnjak i Boris Rašeta

HLOVERKINA OBJEKTIVNOST

U prošlotjednom Forumu Hrvatske televizije, pod zanimljivim naslovom “Utjecaj politike na gospodarstvo”, razvezle su se uglavnom priče o INI, no jedna od njih, također silno zanimljiva, ostala je nekako izvan diskusije. Voditeljica emisije, Hloverka Novak-Srzić o tom bi čarobnom preplitanju mogla progovoriti i iz osobnog iskustva: Hloverka Novak-Srzić bila je, naime, od prvog siječnja 1995. do 30. lipnja iste godine savjetnica generalnog direktora INE. Hloverka je na taj položaj dospjela vjerojatno baš zbog preplitanja politike i gospodarstva: rečena je dama, kako je općepoznato, neko vrijeme bila i visoka dužnosnica Hrvatske demokratske zajednice.

E sad, tu bi se mogla postaviti i neka relevantna pitanja. Može li, recimo, gospođa Novak napraviti objektivnu emisiju, primjerenu javnoj televiziji, ako je bila zaposlenica kompanije o kojoj je riječ, i to ne bilo kakva zaposlenica, već savjetnica generalnog direktora? Može li biti objektivna i nepristrana, ako je u tu emisiju pozvala najveći dio gostiju bliskih njenoj bivšoj, danas opet vladajućoj stranci? Koja, kako se čini, nastoji s čelne pozicije u INI skinuti Tomislava Dragičevića, bliskog HNS-u, koji je u vrijeme snimanja emisije bio na službenom putu?

Odgovore na relevantna pitanja, dakako, nikad nećemo dobiti. Mada su stvari, i bez njih, posve jasne.

SVESTRANI DARKO LUKIĆ

Zagrebačka gradska komisija za godišnju dodjelu sredstava dramskim programima, izdvojila je ovih dana iz tri prijedloga kazališta "Epilog" komad Darka Lukića "Nada iz ormara", te mu dodijelila 200 tisuća kuna za premijeru i 40 repriza. Ova vijest, međutim, zanimljiva je tek uzmemo li u obzir da: a) Darko Lukić stoji kao predsjednik na čelu te iste dramske komisije, b) komisija natječajem ne zahtijeva na uvid i tekst predloženog komada, c) nije vođen zapisnik o glasanju za izbor dotiranih predstava, d) uobičajena praksa dotiranja predviđa 10 repriza predstave koja bi se zatim morala sama isplaćivati, e) član komisije Boris Senker uopće nije pozvan na glasanje za izbor predstava, f) Darko Lukić uopće nije izašao van dok se odlučivalo o njegovom tekstu...

Mogući zaključci: a) Darko predsjednik Lukić i Darko autor Lukić možda nisu ista osoba, b) tekstovi možda i ne moraju biti napisani da bi se predstave natjecale za dotaciju, c) komisija možda općenito nije sklona pisanim oblicima izražavanja, d) komisija možda općenito nije sklona uobičajenoj praksi dotiranja, e) možda su neki članovi za vrijeme glasanja ustvari izašli van, f) možda onda zaista ne bi bilo u redu da komisiju napusti i prvi među jednakima.

ŠTO S KNJIGAMA ZA JELSU?

Što uraditi s 30.000 knjiga kojima vas netko neočekivano obremeni? To pitanje ovih si dana postavljaju u jelšanskim općinskim strukturama, koje je nacija podarila upravo tolikom količinom literature nakon što su dopustile da im u požaru izgori njihova vlastita vrijedna knjižnička zbirka.

Famoznih 30.000 knjiga u međuvremenu je doista i stiglo u Jelsu, i kako doznasmo sada su pohranjene u novoizgrađenoj sportskoj dvorani, neklasificirane, nekatalogizirane i nedostupne čitalačkoj publici. Dok knjige idućih nekoliko godina budu služile kao hrana pantaganama (iliti štakorima) u sportskoj dvorani, bit će proveden idejni natječaj za posve novu knjižnicu, skupit će se novci za tu pozamašnu investiciju, i ona će jednog dana možda biti i izgrađena. Izgorjela zgrada na jelšanskoj rivi također će biti obnovljena, ali lokalni će uredski štakori doći na svoje: ta će zgrada, izgrađena krajem 19. stoljeća, u potpunosti biti namijenjena za potrebe Općine.

Neformalno, doznasmo i da pojedini pripadnici lokalnih upravljačkih struktura, ponesenih novom bibliofilskom modom, već posežu u novodonirani fond i čeprkaju u potrazi za zanimljivijim izdanjima. Bit će dobro, tvrde skeptici, ako knjižnica jednog dana starta s bibliotečnim fondom od pet tisuća primjeraka.

BRODOGRADILIŠTE NA BUBNJU

Hrvatsko Ministarstvo obrane trebalo je još prošle godine preuzeti Remontno brodogradilište u Šibeniku - koje je već dulje vrijeme u stečaju - jer se u njemu obavlja veliki dio poslova za vojsku. No, na prošlotjednom sastanku u Zagrebu, na koji su otišli stečajni upravitelj i sindikalni predstavnici iz Šibenika, nije se pojavio nitko iz MORH-a, pa je sastanak propao. “Ono što nas je najviše ogorčilo”, kaže Ozren Matijašević iz Hrvatske udruge sindikata, koji je u ime sindikata nazočio sastanku, “jest to što su nam iz MORH-a poručili da otpada ideja o osnivanju mornaričkog remontnog zavoda, a još u rujnu prošle godine sam vrh oružanih snaga, general Lucić i admiral Kardum, jasno su rekli kako brodogradilište treba mornarici. Premijer Sanader je najavio kvalitetno rješenje ovog problema, no prošla su evo već tri mjeseca, a ministar Rončević nije se ni oglasio...”

Za RBŠ postoji i alternativni plan. Jadranska banka, kao najveći vjerovnik - koji se praktički ne može naplatiti jer su nekretnine brodogradilišta ili opterećene fiducijem, ili su pomorsko dobro - predložila je davanje kredita, uz poček otplate. Dugovanja bi, prema prijedlogu sindikata, bila pretvorena u vlasničke udjele, što bi, prema postojećim rezultatima poslovanja, ovu tvrtku s dosta posla izvuklo iz krize... I taj scenarij trebala bi prihvatiti Vlada.

Čini se da RBŠ ima jednu, odsudnu nesreću: ono nema Damira Vrhovnika pa će - kako sada stvari stoje - još dosta vremena provesti čekajući rješenje, koje, na teorijskoj razini, postoji ali za njegovo provođenje nema političke volje. Onih 255 ljudi, koji tamo rade, ionako, nisu nikomu važni.

SKANDALOZNI UGOVOR HFP-a

Informacija koju je Feral nedavno objavio – da je Hrvatski fond za privatizaciju sklopio s Ivom Brzicom, vlasnikom osječkog Novocommerca skandalozni ugovor po kojem država za 19 milijuna kuna od njega otkupljuje ono što mu je prije nekoliko godina prodala za devet, pokazalo se, sadrži još jedan, upravo nevjerojatan detalj. Ukoliko, naime HFP na tržištu uspije prodati dionice valpovačkog PPK po cijeni većoj od one koju je isplatilo Brzici (111,15 kuna po dionici), 80 posto tog iznosa bit će isplaćeno Brzici.

Taj nevjerojatan podatak uglavljen je u članku 3. ugovora kojeg je Brzica, uz blagoslov hrvatske Vlade, sklopio s Hrvatskim privatizacijskim fondom, a što će naravno, u konačnici platiti hrvatski porezni obveznici.

Prevedeno iz sfere visoke politike na običan svakodnevni jezik, transakcija između HFP-a i privatne tvrtke Ive Brzice izgleda otprilike kao kada bi netko od kakve agencije nekretnina kupio kuću za 400.000 kuna, potom je istoj agenciji kasnije prodao za milijun, a onda još uglavio klauzulu po kojoj će mu ta agencija isplatiti 80 posto razlike, postigne li na tržištu bolju cijenu od milijun kuna.

Takva bi agencija naravno propala, no kad je HFP u pitanju bojazni nema. Uvijek su tu porezni obveznici koji će platiti razliku.


DIVLJANJE U SPLITU

Marina Matulović-Dropulić, ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja graditeljstva, nedavno je najavila akciju rušenja bespravnih objekata, posebno u zaštićenim dijelovima primorskih gradova. Picaškandal joj se velikodušno stavlja na raspolaganje ukazivanjem na dvije splitske bespravne građevine, podignute u dijelu grada koji bi trebao biti pod zaštitom konzervatora i koje nikako ne bi smjela zaobići. Obje je snimio stalni paparazzo ove rubrike Leo Nikolić.

Prva je već znamenita bespravna dogradnja zadnjeg kata i potkrovlja u Zoranićevoj ulici u Splitu, u samom centru grada o kojoj smo, od konca listopada prošle godine, kada je počela nicati, pisali i na ovim stranicama. Investitor Nenad Mladinić imao je nekih sitnijih problema i sa sudovima i policijom i državnim odvjetništvom, ali sve to bilo je nedovoljno, jer ovih dana započinje unutarnje uređenje svojega objekta. Inače, on gradi bez ikakve dozvole, nije je čak ni tražio, a njegova dogradnja bitno je ugrozila ostale stanare u zgradi koja je, ionako pretrpjela brojne preinake.

Autor druge građevinske bespravne intervencije u prostoru, koja se ovih dana odvija u Svačićevoj ulici, tek stotinjak metara dalje od Mladinićeve jest splitski ugostitelj Josip Bare Teklić. Prije nekoliko dana raskopao je dvorište secesijske zgrade, posjekao stabla i napravio, kako veli, podrumsku etažu budućeg hotela!? Rukovodeći se načelom da će, tamo gdje se pojavi Bare biti belaja, naš paparazzo snimio je rečeno dvorište sa stablima, nedugo nakon što ga je Teklić ogradio pripremajući se za građevinske radove i danas. Teklić je, tvrdi, zatražio dozvolu, iako je nema, a kaže i da je vlasnik većega dijela zgrade, te da ovih dana pregovara o iseljenju preostalih stanara.

Znajući za legendarnu tromost splitske građevinske inspekcije i nezainteresiranost gradske uprave predvođene Miroslavom Buličićem za ovakve neimarske podvige, ostaje tek nada da će osoba iz prvog pasusa zaista realizirati ono što je obećala.

V. MATIJANIĆ


HOĆE LI KUŠURIN PREŽIVJETI JORDANIĆEV PAD?

Kad se radi o državnim dužnosnicima, hrvatska javnost uzbudi se samo kad u javnost procuri priča da je neki od pripadnika te kaste krajnje vidljivo i potpuno direktno ušao u sukob sa zakonom, pa se onda traže ostavke, ispisuju se tekstovi, zahtijevaju se istrage i stvar ide do vrhova vlasti. Posljednjem takvom slučaju ime je Branko Jordanić i činilo se da će taj čovjek doživotno ostati na mjestu glavnog državnog inspektora, ali ga je zadesila huda sudba da su novinari Novog lista otkrili njegove nelegalne neimarske pothvate na Krku, pa je kraj njegove dugogodišnje karijere u državnoj službi sad već sasvim izgledan. Povoda za Jordanićevu smjenu bilo je, naravno, i dosad - i ti su povodi bili puno ozbiljniji od nezakonitog podizanja palače na Krku - no čovjek se u ovoj zemlji nesmetano može baviti sumnjivim poslovima sve dok u svojoj bahatosti ne učini nešto što će biti preočit kriminal.

Jer, ako ćemo pravo, puno relevantniji povod za odstranjivanje Branka Jordanića iz Državnoga inspektorata bilo je imenovanje Ivice Kušurina, bivšeg agenta Službe za zaštitu ustavnoga poretka, na mjesto zamjenika glavnog državnog inspektora: kao jedan od viđenijih SZUP-ovaca, Kušurin se, naime, tokom devedesetih godina intenzivno bavio političkim progonima nepoćudnih novinara, te je održavao prisne kontakte sa Zlatkom Bagarićem, zagrebačkim mafijaškim bossom koji je ubijen 1998. godine. Kušurin je jedno vrijeme čak vodio neke Bagarićeve poslove i bio je njegov neformalni savjetnik za vješto eskiviranje organima pravne države, a onda ga je Jordanić - neposredno prije trećesiječanjskih izbora - uzeo pod svoje okrilje. Naravno, Jordanić to nije učinio zbog puke ljubavi prema Kušurinu, nego zbog činjenice da su njegovali privrženost istom podzemnom krugu. Glavni je državni inspektor, naime, bio središnja zvijezda svojedobnog spektakularnog otvaranja kockarnice u zagrebačkom hotelu Dubrovnik, a vlasnici tog casina bili su Nikica Jelavić i Zoran Pripuz, glavne face knežijskoga ganga i bliski prijatelji ubijenog Bagarića.

Bit će stoga zanimljivo vidjeti hoće li Kušurin zadržati svoj položaj i nakon mentorova odlaska, pa da sumnjivi tipovi i dalje imaju vezu u Državnom inspektoratu, ili će i njemu glave doći Jordanićev krčki nestašluk.

I.


PLJAČKANJE HONORARACA U DUBROVNIKU

Nedugo nakon odlaska Ante Guge s direktorske i glodurovske funkcije Dubrovačkog vjesnika zbog mnoštva stvorenih financijskih obveza od oko 1,5 milijuna kuna za samo godinu dana, u tom se tjedniku dogodila nova frka. Gugo je, naime, tako hitro odmaglio iz Dubrovnika da je “zaboravio” obračunati i jednogodišnje dugove 80-orici honorarnih suradnika DV-a.

Stoga su to po nalogu većinskog vlasnika tjednika Ivana Balentovića obavila dva uposlenika tjednika po tzv. sanacijskom cjeniku koji je u DV-u vrijedio prije dvije godine. No, ukupni iznos i za tako bitno umanjene honorare za odrađeni posao tijekom 2003. godine, u kojem je razdoblju DV-om glodurovao Gugo, dospio je do 341.609,50 kuna.

Tada, međutim, na scenu stupa vlasnik tjednika Balentović izričući honoracima ponudu "take it or leave it", što će reći da se oni trebaju dobrovoljno odreći svojih 50 posto odrađenih i neplaćenih iznosa. U protivnom, prema Balentovićevim riječima, neće dobiti nikakav honorar za prošlu godinu. Ti su "dogovori o 170.804 ponuđene kune", pričaju Picaškandalu ojađeni honorarci, popraćeni Balentovićevom poukom da "traže Gugu po Hrvatskoj".

Desetak suradnika iz Dubrovnika, Metkovića, Ploča, Korčule i Lastova nisu su, međutim, dali impresionirati Balentovićevim ucjenama već su njega i ražalovanog direktora DV-a Gugu prijavili Poreznoj upravi, a slijedi im i sudska tužba.

Usput, Antu Gugu ovih dana traži i Općinski sud u Velikoj Gorici, jer je u proljeće 2001. godine ne plativši račun za svoj oštećeni ford mondeo prevario auto servis Lacković u Velikoj Mlaki za 14.592,20 kuna.

L. BRAILO


KUCAMO NA VRATA ZABORAVLJENIH ASOVA

IVAN ŠKARIĆ - "Kako je lijepo vrijeme, malo sam skočio na Hvar. Osnivam ogranak mladeži stranke umirovljenika. Ha-ha-ha", našalio se koliko s nama, toliko i sam sa sobom, bivši splitski gradonačelnik i bivši zastupnik HSLS-a Ivan Škarić. Kaže da iako je predsjednik županijskog ogranka HSLS-a, politički više nije aktivan. "Nagovaraju me ljudi po gradu da se kandidiram na idućim lokalnim izborima. Ne znam hoću li ih poslušati. Nekako sam bezvoljan. Ne osjećam onu strast koja me prije tjerala da se bavim politikom", naglo je Škarić postao rezigniran, utučen i nostalgičan. "Nije nam se ovo smjelo dogoditi. Šteta radi Hrvatske. Treba joj jedna stranka kao što je bio HSLS. Kad bi nam se dogodio još jedan veliki poraz, možda bi se vratili na nekadašnje pozicije. Ne znam. Kažem vam da nemam volje". Srećom, pomislio je potpisnik ovog teksta, sjetivši se svega što je Škarić za vrijeme političke karijere uspio napraviti: od nikad realiziranog projekta AFCO kojim se Split trebao pretvoriti u neki čudan hibrid Miamija i Las Vegasa, milijuna kuna utrošenih za uređenje Žnjana prilikom posjeta Pape do podržavanja mitingašenja za Mirka Norca...

Uostalom, evo kako je govorio Škarić dok je još imao strasti: "Neće propasti ni Haag ni sud u Rijeci ako se Norac pojavi tek za nekoliko mjeseci". Ili: "Mene se optuživalo da sam zadužio grad, čime se ponosim, jer se tada nešto u gradu radilo, što sada nije slučaj". Ne znamo je li ovu rečenicu pročitao Škarićev kompanjon za kojeg ovaj posljednjih mjeseci radi kao posrednik u firmi koja se bavi "brokerstvom u osiguranju", kako nam je sam Škarić rekao. Ako nije, bolje mu je da pročita, jer kad Škarića obuzme strast, ode firma na bubanj...

G. BORKOVIĆ


TRI x TRI

ČEDO PRODANOVIĆ, poznati odvjetnik, ocjenjuje spremnost hrvatskog pravosuđa da preuzme haaške procese protiv pripadnika HV-a i HVO-a:

- Domaći sudovi su već sada dovoljno stručni da bi preuzeli te procese, međutim, njihova neovisnost i dalje ovisi o političkoj volji da Hrvatska uopće preuzme takve procese. Svjedoci smo da se pitanju ratnih zločina s hrvatske strane zadnjih desetak godina pristupalo kampanjski, bez stvarne volje da se društvo suoči s njima. Zato je politička volja u ovom slučaju tako bitna. Promjenom stava političke elite, a čini mi se da se takvo što upravo događa, javnost i čitavo društvo bi mogli postati spremni, dovoljno zreli na suočavanje sa zločinima te vrste. Kada će se to stvarno dogoditi? To je otprilike isto kao da me pitate kada će Hrvatska u EU!

ANA KNEŽEVIĆ, predsjednica Sindikata trgovine, o ujedinjenju trgovina Kerum, Plodine, Tommy i Presoflex u Narodni lanac:
- Sindikat se odavno zalaže za okrupnjavanje domaće trgovine. Da se to prije napravilo, u Hrvatskoj ne bi bilo toliko stranih trgovačkih lanaca. Zajedničkim nastupom smanjit će se troškovi poslovanja i povećati konkurentnost, čime će se smanjiti i cijena proizvoda. Uostalom, i najveći svjetski lanci, unatoč konkurentnosti, rade na ujedinjenju. Okrupnjavanje će vjerojatno poboljšati i položaj radnika. Međutim, problem je što trgovci danas spadaju u jeftinu radnu snagu.

MLADEN ŠKREBLIN, ugledni arhitekt, komentira činjenicu da u pravnoj državi Hrvatskoj zakone krši i glavni državni inspektor:

- Informacija da se gospodin Branko Jordanić upustio u kršenje zakona, za njega je tek druga loša vijest. Nama, običnim smrtnicima, to je posve “normalno”. Naime, najnovije informacije spominju teško zdravstveno stanje gospodina koji je uredno u glavnim tv-vijestima godinama ne(mu)što mudroslovio o zaštiti zakona. Iskreno ga žalim, ali prvenstveno zbog zdravstvenog stanja. Problem zaštite graditeljske baštine, posebice tzv. zamjenske kuće, te zakona koji se na takve probleme odnose, predstavlja problem koji gospodin Jordanić zasigurno nije mogao razumjeti. To, naime, na razini zakona ne razumiju ni zakonodavci, ni inspektori, ni većina struke.


________________________________
Copyright © 1993 - 2022. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA