* NOGOMETAŠI Brazila osvojili su naslov prvaka Južne Amerike nakon što su u finalu Copa Americe nakon jedanaesteraca svladali Argentinu omjerom 4:2. Nakon 90 minuta, rezultat je bio 2:2. Strijelci za Brazil bili su Luisao i Adriano, a pogotke za Argentinu postigli su Cristian Gonzalez, te Cesar Delgado. Kod izvođenja jedanaesteraca Argentinci nisu iskoristili prva dva udarca s bijele točke, i tako drastično olakšali Brazilu put do titule. Brazilski izbornik Carlos Alberto Parreira istaknuo je kako je Argentina kažnjena zbog provokativnog ponašanja u posljednjim minutama utakmice. "To je dobra lekcija za sve. Nitko se ne može poigravati s Brazilom, mi smo peterostruki svjetski prvaci. Ovo je utakmica koju nikad nećemo zaboraviti, a neće je niti naši protivnici". Argentina je, naime, povela 2:1 u 87. minuti, a Brazilcima je poravnanje donio najbolji strijelac prvenstva Adriano u trećoj minuti sudačke nadoknade. Brazil je na ovome prvenstvu igrao bez Ronalda, Ronaldinha, Kake i Roberta Carlosa...

* OVOGODIŠNJI bečki glazbeni festival "Klangbogen" otvoren je premijerom u kazalištu "Theater an der Wien": u operi "Goya" talijanskog skladatelja Gian Carla Mienottija u glavnoj je ulozi, koju je utjelovio već i na praizvedbi, nastupio Placido Domingo, kojem je ovo ujedno bio i prvi nastup u tom bečkom kazalištu. Cilj izvedbe, ističe Domingo, je prikaz životnog konflikta poznatog španjolskog slikara Francisca de Goye (1746.-1828.). U poodmakloj dobi Goya je svoju situaciju shvatio kao dio manipulacije dvorskog društva, kojoj je, potpomognut i činjenicom da je zbog gluhoće bio izoliran, okrenuo leđa.

Realizam njegovih kasnih godina, kao i slike kroz koje se kritički konfrontirao sa svojim vremenom i ratom, prikazuju ga kao kritičnog, modernog umjetnika. Placido Domingo obradovao se, prema vlastitim riječima, ulozi u operi koju je dugo priželjkivao, jer ju je Mienotti, kako ističe, prije dvadesetak godina skladao upravo za njega. Daljnje zanimljivosti glazbeno-kazališnog programa "Klangbogena" bit će "Dalibor" Bedricha Smetane i "Božji lažac" Johna Caskena…

* KINESKI čitatelji autobiografije Billa Clintona imaju jedinstven – i potpuno lažan – uvid u život ovog bivšeg američkog predsjednika, u kojoj je uočljiv nedostatak Clintonove brige oko kršenja ljudskih prava u Kini. Osim izbrisanih dijelova o kršenju ljudskih prava, u ovoj lažnoj knjizi Clinton citira partijskog vođu Maoa i prisjeća se kako je kao dijete molio ujaka da ga odvede u Kinu. Clinton je tako postao novom žrtvom "nakladničkih pirata" koji praktički ponovo pišu istu knjigu. "Hillary je bila lijepa kao princeza. Rekao sam joj da se zovem Big Watermelon (Velika lubenica), te da Kina je misteriozno i jedinstveno mjesto", glasi jedan od izmišljenih i ubačenih ulomaka...

* ROMAN "Solaris" Stanislawa Lema - klasično djelo svjetske znanstvenofantastične književnosti - koji je prvi put objavljen još 1961. od sada se može čitati i na hrvatskom jeziku, i to u prijevodu Mladena Martića i izdanju zagrebačkoga AGM-a. Stanislaw Lem (1921.), poljski prozaik, pjesnik, futurolog, akademik i počasni doktor više sveučilišta, a po obrazovanju liječnik, jedan je od najznačajnijih živućih pisaca znanstvene fantastike. U središtu njegova zanimanja preispitivanje je (ne)mogućnosti uspostavljanja dodira i sporazumijevanja čovjeka s nepoznatom inteligencijom. Romanom "Solaris" Lem je stekao svjetsku slavu, a to je djelo dosad tiskano na brojnim jezicima te je doživjelo bezbroj izdanja. Pripovijest je to o svemirskom istraživaču Kelvinu i njegovu susretu s misterioznim koloidnim oceanom što prekriva površinu dalekoga planeta Solarisa. Roman je dosad i dva puta ekraniziran na filmu...

________________________________

ZNANOST
NOVA TEORIJA O CRNIM RUPAMA

"Tko god čita znanstvenu fantastiku znade što se događa kad upadnete u crnu jamu. Sfašira vas u rezance. Ali još je zanimljivije to što crne jame nisu potpuno crne. Stalno i jednolično ispuštaju čestice i zračenja. Tako crna jama polako hlapi, ali ne zna se što poslije bude s crnom jamom i njezinim sadržajem", zapisao je najpoznatiji teorijski fizičar današnjice, Britanac Stephen Hawking 1993. u svojoj knjizi "Black Holes and Baby Universe", dodajući da nam izgleda preostaje jedino zaključiti da su "informacije u dijelu valne funkcije unutar crne rupe" jednom za svagda - izgubljene, odnosno da zbog te činjenice nećemo nikada biti u stanju točno rekonstruirati što se sve zbilo u prošlosti, kao ni točno predvidjeti zbivanja u budućnosti.

Drugim riječima, crnu rupu, odnosno područje misteriozne masivne i iznimno vrtložne forme koja nastaje nakon kolabiranja zvijezda, uslijed njezine prejake gravitacije ne može ništa napustiti, pak čak ni svjetlost.

No, 21. lipnja ove godine, dr. Hawking (62) je izišao na binu 17. međunarodne konferencije o općoj relativnosti i gravitaciji, održane u Dublinu, i spektakularno izjavio da je nakon 30 godina razmišljanja o fenomenu crnih rupa zaključio da je napokon riješio famozni "informacijski paradoks crnih rupa", odnosno da nije bio u pravu kada je tvrdio da područje crne rupe ne može ništa i nikada napustiti i vratiti se u svoj prijašnji svijet. "Crne rupe ne uništavaju sve što 'progutaju'; one svoj sadržaj čuvaju eonima, a neposredno prije vlastite totalne dezintegracije one ipak vraćaju, izbacuju vani materiju, ali u osakaćenoj, raskomadanoj formi", kazao je Hawking, dodajući da shodno izrečenome više, logično, ne može stajati ni iza svoje teze o tome da nestajuća materija, nakon putovanja prostorom crnih rupa, odlazi u neke druge svemire.

"Žao mi je što moram razočarati fanove SF-a, ali ako je informacija sačuvana, ne postoji mogućnost da koristimo crne rupe za putovanja ka drugim svemirima. Ako skočite u crnu rupu, energija vaše mase bit će vraćena u naš svemir, ali u iskomadanoj formi, koja će sadržavati informaciju o tome kakvi ste vi bili, ali, ponavljam, ta će informacija biti u neraspoznatljivom stanju." Očekuje se da će prof. Hawking sljedeći mjesec objaviti detalje svog novog viđenja fenomena crnih rupa, koje sada, za razliku od njegovih prijašnjih teorijskih postavki, ne odbacuje mogućnost našeg predviđanja budućnosti, kao ni pravog saznavanja o tome što se uistinu zbilo u prošlosti...

KUNSTHALLE KREMS, NEDALEKO OD BEČA: "OD GAUGUINA DO NOLDEA"
ČEŽNJA ZA RAJEM

"Čežnja za rajem: od Gauguina do Noldea" naziv je velike ovoljetne izložbe postavljene u Kunsthalleu u austrijskom mjestu Kremsu, udaljenom 80 kilometara od Beča. Kunsthalle Krems je od ranije poznat po velikim izložbama - spomenimo samo veliku prošlogodišnju retrospektivu slavnog fotografa Helmuta Newtona, a ovoga puta riječ je o izložbi, postavljenoj do 24. listopada, koja govori o svijetu južnih pacifičkih mora i tamošnjim otocima (Tahiti...), odnosno o sanjarenju o ideji raja, koja je u svijetu umjetnosti uvelike bila prisutna koncem 19. i početkom 20. stoljeća. "Što se mene tiče, odluka je donesena. Uskoro odlazim na Tahiti, otočić u Oceaniji, gdje se materijalne životne potrebe mogu zadovoljiti i bez novca. Želim zaboraviti sve nevolje prošlosti, želim slobodno slikati ne očekujući slavu u očima drugih, želim samo umrijeti i biti zaboravljen... U Europi se za iduće pokoljenje spremaju teška vremena: carstvo novca. Sve je trulo, čak i ljudi, čak i umjetnost", napisao je Paul Gauguin 1890. u pismu danskom slikaru J. F. Willumsenu.

Osim Gauguinovih djela (dva su akvarela posuđena iz Nacionalnog muzeja u Beogradu), na izložbi se mogu vidjeti i slike znanog njemačkog ekspresionista Emila Noldea, kao i njegovih idejnih kolega - Ericha Heckela, Ernsta Ludwiga Kirchnera, Franza Marca, Otta Muellera, Maxa Pechstein, Karla Schmidt-Rottluffa i drugih. Na izložbi "Od Gauguina do Noldea" ukupno je predstavljeno oko 120 slika, skulptura i radovi na papiru, koji potječu iz oko 40-ak privatnih i drugih zbirki širom Europe, a najvrjednijim eksponatom smatra se Gauguinovo ulje na platnu pod nazivom "Njezino ime je Vairaumati" iz 1891., posuđeno za ovu prigodu iz Puškinova muzeja likovnih umjetnosti iz Moskve...

Izložba također kazuje i o utjecajima oceanijske umjetnosti na europske slikare, pa je u vezi s tim iz bečkog Etnografskog muzeja za ovu izložbu posuđen određen broj originalnih maski i skulptura iz toga "rajskog" područja svijeta, dok među fotografskim materijalima valja svakako izdvojiti fotografiju austrijskog prestolonasljednika Franza Ferdinanda, kasnije ubijenog u Sarajevu, napravljenu 1892. na britanskoj Novoj Gvineji...

SVEMIR
PORTRET KOMETA "NEAT"

Do sada najbolju fotografiju kometa "C/2001 Q4", poznatijeg pod imenom NEAT, napravila je ovih dana, pomoću 0,9-metarskog teleskopa, ekipa astronoma iz Nacionalnog opservatorija Kitt Peak, smještenog u blizini Tuscona u Arizoni. Snimka je napravljena pomoću kamere Mosaic I, a na fotografiji je, pojašnjavaju astronomi, pored kometa – dolje desno - vidljivo i malo zvjezdano jato (C0736-105 ili Melotte 72).

Komet NEAT je, inače, otkriven 24. kolovoza 2001., a ova najnovija "zvijezda-repatica" bit će sa Zemlje vidljiva nekoliko narednih tjedana i pomoću običnih dvogleda ili manjih teleskopa. Vrijeme i mjesto gledanja: neposredno nakon zalaska sunca, visoko na zapadnom nebu...