Knjige



reklama





NAVIGACIJA






Informbiro

Osoba tjedna

Kolumne

Teme

Interviewi

Tri x tri

Picaškandal

International

Feral Tromblon

Oswald

Greatest Shits


Kultivator

Glazba

Knjige

Film

Guštaonica

Virtual Tribune

Pisma










Stranica obnovljena:
11. studenoga, 2004.

01 / Knjige
Milan GAVROVIĆ: KNJIGE
11. studenoga, 2004.

"ZAGREB I HRVATSKA U TITOVO DOBA", SAVEZ DRUŠTAVA JOSIP BROZ TITO (UREDNIK dr. TOMISLAV BADOVINAC)

BROZNA VREMENA

"Rijetko je koji tako briljantni mandarinat kao J. B. Tito nakon Drugog svjetskog rata uzdigao tako malu zemlju do globalne važnosti", zapisao je Warren Zimmerman posljednji američki ambasador u Jugoslaviji

Urednik se nije trebao posebno truditi oko predgovora. Napisao mu ga je davno sam Miroslav Krleža: “Teško je reći što će biti i kako će biti poslije Tita. Ovaj prostor ostaje ono što je uvijek bio – prostor trenja, ili dodira, ako hoćete, ali uvijek prostor pretenzija jačih suvereniteta. (...) Tito je postao to što je postao upravo zato što je o tome imao preciznu svijest, jer je o tome trajno vodio računa i jer je znao neutralizirati nagodbe pa, dozvolite, i diktate velikih na račun malih. U tom je smislu učinio za položaj Hrvata više nego itko ikada u njihovoj povijesti. Ali Hrvati, kažem vam, nisu toga svjesni. I mogao bih vam u detalje prognozirati što će mu se tovariti na dušu kad ode...”

Te je Krležine riječi zabilježio njegov dugogodišnji suradnik, novinar i leksikograf Josip Šentija, a citira ih dr. Tomo Badovinac, urednik nedavno objavljene knjige “Zagreb i Hrvatska u Titovo doba”, kojoj je omot naslikao Edo Murtić. U njoj su na skoro 500 stranica skupljeni radovi brojnih autora, među kojima ima i onih koji su, za Titovog života bili na Golom otoku kao informbiroovci ili nosili etiketu maspokovaca ili (anarho)liberala... S povijesne distance od četvrt stoljeća, međutim, i oni, kao i svi drugi ocjenjuju, na stranicama Badovinčeve knjige, Titovo, kao svojevrsno Periklovo vrijeme brzog i stalnog napretka.

Među autorima su akademici Hodimir Sirotković, Marko Šarić, Dušan Bilandžić, Ivo Padovan, Vladimir Stipetić, Petar Strčić i Adolf Dragičević, kao i brojni znanstvenici, političari, umjetnici i privrednici: Zorica Stipetić, Stipe Šuvar, Ivan Perić, Slavko Komar, Vito Gašparović, Danijel Režek, Mavro Popijač, Josip Vrhovec, Branko Horvat, Emill Cossetto, Rikard Štajner, Ante Gavranović, Krešimir Piškulić i drugi. Posebnu vrijednost imaju prilozi nekadašnjih Titovih suradnika iz vremena prije Drugog svjetskog rata: Herte Haas (koja je bila i Titova supruga), Vande Novosel, Vladimira Velebita i Save Zlatića.

“Od vrha do dna Tito je imao sjajan ljudski materijal s kojim je mogao raditi. Uz oportuniste tu su bili slobodnomisleći ljudi, liberalnih stavova, čija je samouvjerenost često bila na granici arogancije. Rijetko je koji tako briljantni mandarinat nakon Drugog svjetskog rata uzdigao tako malu zemlju do globalne važnosti.” To nije napisao nitko od autora iz knjige dr. Tome Badovinca, već posljednji američki ambasador u Jugoslaviji, Warren Zimmerman. Bilo je to, međutim, drugo i drukčije vrijeme od ovog sadašnjeg, u kome dominiraju politički pigmejci.

“Ali, mogao bih vam također točno prognozirati, da će nakon razdoblja odbacivanja, u nekoj ne znam koliko dalekoj budućnosti, doći vrijeme kada će biti objektivno valoriziran i kad će mu se priznati velike zasluge koje je stekao za Hrvatsku...”, rekao je Krleža Šentiji. A Predrag Matvejević, u pogovoru knjizi: “Nakon muka koje su pretrpjeli u razrušenom gradu, moji se mostarski prijatelji sjećaju Titova doba kao nekog drugog života, boljeg, neponovljivog.”

________________________________

12 POLICA


MATTHEW YEOMANS: "OIL: ANATOMY OF AN INDUSTRY", NEW PRESS, 2004.


Svoje novinarsko-istraživačko seciranje svijeta naftne industrije, Matthew Yeomans započinje podsjećanjem na veliki štrajk naftnih radnika u Pennsylvaniji 50-ih godina 19. stoljeća, da bi potom na koncu stigao do suvremenih naftnih polja u Ekvadoru. Govoreći o dva, po svome mišljenju, ključna pitanja – o količini neotkrivene nafte i stupnju globalnih potreba za naftom, Yeomans daje pesimističke odgovore. Posebice za Sjedinjene Države, koje svaki dan troše oko 18 milijuna barela nafte, koliko, primjerice, zajedno troše Europa i zemlje bivšeg Sovjetskog Saveza...

LEANDER KAHNEY: "THE CULT OF MAC", NO STARCH, 2004.

"Ako želite znati što se događa u Appleovom 'podzemlju', razgovarajte s Leanderom Kahneyjem", poručuje kolumnist CNN-a Eric Hellweg, dok Steve Wozniak, suosnivač Applea, povodom izlaska Kahneyjeve knjige o kultu Maca, veli da "ova knjiga govori o tome što znači biti Macintosh osoba". Kahney piše o Mac-fanovima koji imaju Mac-tetovaže, koji briju u glavu u obliku Appleove "jabuke", koji širom Amerike odlaze na otvaranja pojedinih Appleovih dućana, i koji, zapravo, u mnogo čemu nalikuju na navijače nekog nogometnog kluba. Riječju, Apple i Mac računala imaju vlastitu subkulturnu scenu, a Kahney o ovoj knjizi prikazuju obje strane toga Mac-fanatizma...

SHANNA COMPTON (UREDNIK): "GAMERS: WRITERS, ARTISTS & PROGRAMERS ON THE PLEASURE OF PIXELS", SOFT SKULL PRESS, 2004.

"S dubokim poštovanjem prema dobu u kojem je vladao Atari 2600, ova kolekcija eseja raznih autora govori o kulturološkim i povijesnim značajkama videoigara. Primjerice, Mark Lamoureux u svome eseju povlači paralelu između uvođenja 3D odrednice u svijet videoigara s jedne, i otkrića perspektive kod renesansnih slikara s druge strane, dok, recimo, Laurel Snyder tematizira igranje znane igre Tetris i seks", piše o knjizi "Gamers" kritičar časopisa Wired. Riječ je, zapravo, o djelu koje, najopćenitije rečeno, promišlja razne vidove nedvojbeno velikog utjecaja svijeta videoigara na modu, književnost, film i glazbu, koji je započeo davne 1962. pojavom igre pod nazivom "Spacewar!"...

D. VUKOREPA

________________________________
Copyright © 1993 - 2020. Feral Tribune. All rights reserved.


NASLOVNICA