* NAKLADNIČKA kuća Actes Sud smještena u Arlesu, koju je 1978. osnovao Hubert Nyssen, osvojila je prvi Goncourt, najprestižniju francusku književnu nagradu. Naime, žiri Akademije Goncourta koji se od 1903. tradicionalno već 101 godinu sastaje u restoranu Champeaux odlučio se za roman Laurenta Gaudéa "Sunce Scortovih", "humanistički roman epskih dimenzija" u kojem je istkana priča o pet generacija obitelji Scorte. Trideset dvogodišnji slavljenik koji je objavio dva romana (za Smrt kralja Tsongora 2002. dobiva Goncourt srednjoškolaca) potpisuje i nekoliko drama. U punom jeku sezone književnih nagrada u Francuskoj, u najužem krugu za ovu prestižnu književnu nagradu bili su Alain Jaubert s romanom Val Paradis (L'infini/Gallimard), Marc Lambron s romanom Lažljivci (Grasset) i Kraljica tišine Marie Nimier (Gallimard), dok je nagrada Renaudot po prvi put od kada postoji posthumno dodijeljena ukrajinskoj spisateljici Irèni Némirovsky za roman Francuska suita (Denoël).

* TALIJANSKI arheolozi vjeruju da su pronašli najveći grad staroga svijeta - Kluzij, utemeljen u 8. stoljeću prije Krista. U okviru te priče posebno intrigira grob Larsa Porsena, etrušćanskog kralja koji je područjem današnje središnje Italije vladao oko 500. godine prije Krista. Porsenin grob je stoljećima tražen u ruinama ispod toskanskog grada Chiusija, za kojeg mnogi stručnjaci pretpostavljaju da stoji na mjestu nekadašnjeg Porseninog glavnog grada Kluzija. No, od njega nikada nije pronađen ni trag. I to zbog toga, kaže Giuseppe Centauro sa Sveučilišta u Firenci, jer su svi redom tražili na potpuno krivom mjestu. Mjesto Larsa Porsene u povijesti nije osigurano samo njegovim statusom vladara Kluzija na vrhuncu njegove moći, nego i uplitanjem u revoluciju kojom je Rim postao republika. Posljednji rimski kralj, Lucije Tarkvinije, prozvan Superbus zbog svoje bahatosti, bio je Etrušćanin. Kad su ga revolucionari maknuli s prijestolja, za pomoć se obratio upravo Porseni. No, bilo kako bilo, većina povijesnih izvora se slaže da je bio pokopan u veličanstvenom grobu u blizini svog grada Camarsa ili Kluzija, kako su ga zvali Rimljani.

Dr. Centauro misli da se najintrigantnija hrpa zidanih ostataka zapravo nalazi na obroncima u blizini Firence. U ovom trenutku on očekuje dopuštenje lokalnih vlasti da počne iskapanja na toj lokaciji. On je, prema ostacima vidljivim na tlu, uvjeren da je pronašao prave ostatke Kluzija. Tvrdi da je otkrio dva koncentrična zida promjera 17 kilometara, što je zasigurno dovoljno veliko da bi se nazvalo najvećim gradom starog vijeka prije nastanka Rima, što je reputacija s kojom se Kluzij "morao" nositi…

* VIŠE od 26 tisuća ljudi prošetalo je po četrdesetak amsterdamskih muzeja u noći sa subote na nedjelju, prigodom održavanja pete Noći muzeja u nizozemskoj prijestolnici, prelazeći iz topline marokanskog podneblja u ledena sjećanja na ekspediciju na Arktik. Primjerice, Pomorski muzej smješten u veličanstvenoj zgradi iz XVII. stoljeća odlučio je podsjetiti noćne posjetitelje na ekspediciju Nizozemca Willema Barentsa na Arktik 1596. godine, dok je glasoviti Rijksmuseum nudio, pak, noćnu šetnju na temu hrane u XVII. stoljeću između slika svečanih gozba i mrtvih priroda s voćem i drugim namirnicama…

* DOKUMENTARNI film "Nacističko zlato u Argentini", redatelja Rola Pereyre, koji je prošli mjesec doživio ovacije na Filmskom festivalu u Sao Paulu, pravi je triler, priča o špijunima i tajnim pristajanjima na dalekim obalama Patagonije. Priča je to koja istražuje kako su nacisti krijumčarili zlato i novac iz Europe u Argentinu, ozloglašeno utočište ratnih zločinaca nakon Drugog svjetskog rata. Filmom se nastoje osvijetliti događaji i načini kako su švicarske banke, rimokatolički biskupi i argentinski političari pomagali u pljački blaga vrijednoga stotine milijuna dolara…

________________________________

SVEMIR
POHOD NA PLUTON

U okviru projekta "New Horizons", prve misije opsežnog programa "New Frontiers", NASA planira u siječnju 2006. lansirati letjelicu koja bi trebala istražiti daleke svjetove Plutona i njegova satelita Harona. Letjelica "New Horizons" trenutno se gradi u laboratoriju za primijenjenu fiziku Sveučilišta John Hopkins. Letjelica bi do Plutona – otkrivenog tek 1930. - trebala stići u srpnju 2015. godine, a njezin bliski susret sa svijetom Plutona i Harona trebao bi potrajati pet mjeseci tijekom kojih bi letjelica istraživala površinu, atmosferu, unutrašnjost i svemirski okoliš toga dvojnog sustava, a pokušala bi doći i do novih saznanja o vanjskom dijelu Sunčeva sustava.

Inače, zanimljivo je da Pluton i Haron imaju obostrano sinkronu rotaciju, što će reći da jedna drugome uvijek pokazuju istu stranu, te da se vrlo rijetka Plutonova atmosfera sastoji od dušika, ugljikova monoksida i metana. Znanstvenici također napominju da se na Plutonu oko 2020. očekuje atmosferski kolaps, odnosno totalno zamrzavanje atmosfere i njezino padanje na tlo, a odmrzavanje će uslijediti tek za 200 godina!

Letjelica "New Horizons" će do Plutona prijeći nevjerojatnih 6,5 milijardi kilometara, a kad smo već kod brojki valja također navesti da radijusi Plutona i Harona iznose oko 1200, odnosno 650 kilometara, da se temperatura na površini Plutona kreće oko minus 233 Celzija, te da Haronu treba 6,39 dana da obiđe Pluton, dok Plutonu i Haronu treba 248 godina da "zajedničkim snagama" obiđu naše i njihovo Sunce. NASA planira i gradnju letjelice "New Horizons 2", koja bi put Urana poletjela 2008. ili 2009., a osim Urana imala bi goriva za obilazak još najmanje dva objekta u tzv. Kuiperovom pojasu, području iza Neptunove staze...

UMJETNOST & DRAŽBE
39 MILIJUNA DOLARA ZA GAUGUINA

Jesenska sezona dražbi u newyorškom Christie'su otvorena je aukcijom slike Claudea Moneta, koja je prodana za 20 milijuna dolara. Slika "Londres, le parliament, effet de soleil dans le Brouillard" dio je kolekcije od 19 slika londonskog parlamenta koje je čuveni francuski impresionist naslikao između 1899. i 1904. godine. Slika je pripadala kolekcionaru Nathanu Halpernu, koji ju je kupio tijekom Drugog svjetskog rata u Parizu, a uoči dražbe njezina je vrijednost bila procijenjena na 12 do 18 milijuna dolara...

Na dražbi, pak, održanoj u drugoj newyorškoj aukcijskoj kući, Sotheby'su, prodano je nekoliko djela poznatih svjetskih slikara, među kojima i platno slikara Paula Gauguina "Majčinstvo II", koje je postiglo cijenu od 39,2 milijuna dolara, što je najveća dosad izdvojena svota za djelo tog slikara. Slika "Majčinstvo II" nastala je 1899. u razdoblju koje je slikar proveo na Tahitiju. Na slici je njegova mlada družica Pahura nedugo nakon rođenja njihova sina, zajedno s još dvije djevojke s cvijećem i voćem koji označavaju obilje.

Portret Amedea Modiglianija koji predstavlja Jeanne Hebuterne, nastao 1919., prodan je za 31.368.000 dolara, čime je također srušen rekord kada je riječ o tome slikaru. Naime, njegova prethodna slika prodana je za 26,8 milijuna dolara. Mondrianovo djelo "New York 1941/Boogie Woogie" postiglo je također visoku cijenu - prodano je za više od 21 milijun dolara...

ARHEOLOGIJA & KOZMETIKA
KREMA STARA 2000 GODINA

Znanstvenici s britanskog Sveučilišta Bristol uspjeli su replicirati starorimsku kremu za lice na temelju formule stare gotovo dvije tisuće godine, i to zahvaljujući posudici otkrivenoj tijekom arheološkog iskapanja u Londonu. Drevni kozmetički pripravak stare su Rimljanke koristile kao tekući puder. Analiza kreme pokazala je da se sastojala od rafinirane životinjske masti, škroba i kositra. Nanesena na lice, krema je ostavljala sloj glatkog pudrastog bjelila. "Bjelilo za lice bilo je vrlo u modi u starom Rimu, a boju mu je obično davao neki spoj olova," objašnjava profesor Richard Evershed sa Sveučilišta Bristol. Britanski su znanstvenici pronašli posudicu s kremom, promjera šest centimetara, posve neoštećenu, pod dubokim slojem blata na mjestu gdje se nekada nalazio starorimski hram.

Profesor Evershed kazao je da je analiza pokazala da je krema sadržavala oko 40 posto životinjske masti, pomiješane s 40 posto škroba i kositra. "Bila je to prilično komplicirana smjesa. Stari Rimljani možda nisu shvaćali kemiju, ali su znali što rade." Znanstvenici su nakon ovog otkrića uspjeli replicirati drevnu kremu, pomiješavši moderne sastojke – mast, kositreni oksid i škrob. Kasnije je ekipa znanstvenika zaključila da se krema, kada se nanese na lice, u početku čini prilično masna, ali da zatim ubrzo razvija sloj bijelog pudera. "Ova drevna kozmetička metoda ne razlikuje se bitnije od moderne kozmetike," zaključio je prof. Evershed.